|
TEHNIČKO-TEHNOLOŠKI PROJEKT
POKRETNOG
PČELARSTVA
1. UVOD
Cilj je formiranje suvremenog pčelinjaka kapaciteta 200-500 AŽ ili
LR košnica koje bi bile složene na kontejnerima koje bi prevozio
kamion. Prednost je jer pčele možemo seliti bez dodatnih
komplikacija, a istovremeno kamion možemo koristiti i u druge svrhe.
Sve košnice pčela trebaju biti pod kontrolom i u sustavu poticaja
HSC-a. Očekivani prinos meda po košnici bio bi 40-70 kg, ovisno o
pašnoj godini, tj. o izdašnosti nektara medonosnog bilja. Na ovom
području glavno medonosno bilje su kadulja, vrisak i livadne trave.
Ove vrste meda su izrazito ljekovite, cijenjene i tražene.
Istraživanja su pokazala da med od kadulje i vriska ima
bakteriostatska svojstva, što znači da zaustavlja razmnožavanje
mnogih gram pozitivnih i gram negativnih bakterija.
Osim meda kao glavnog proizvoda moguće je još proizvoditi propolis,
pelud, matičnu mliječ i pčelinji otrov kao vrlo tražene proizvode u
kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji. Vosak se uglavnom reciklira
u satne osnove.
Obzirom da smo u Općem dijelu PUR-a analizirali visinu potrebnih
ulaganja u zasnivanje pčelinjaka ovih kapaciteta i ekonomske
pokazatelje učinkovitosti modela pokretnog pčelarenja, ovdje ćemo
opisati ostale parametre potrebne za uspješnost ove proizvodnje.
2. OSNOVNE ZNAČAJKE
Pčelarenje kod nas ima dugu tradiciju. Suvremeni uzgoj primjenjuje
se tek nešto kraće nego u razvijenim pčelarskim zemljama. U
Hrvatskoj je raširena europska siva pčela Apis mellifica carnica
najmirnija i najblaža pasmina pčela u svijetu. Vrlo je marljiva i
produktivna, a zimuje dobro i u lošim klimatskim uvjetima. Prije
domovinskog rata u Hrvatskoj je bilo oko 180.000 košnica pčela, od
čega je preko polovice zimovalo u priobalju. Temeljna obilježja
dosadašnjeg pčelarenja su niska produktivnost rada i mali broj
profesionalnih pčelara. Prevladavao je stacionarni način pčelarenja,
gdje su prinosi samo 10-20 kg meda po košnici. Međutim u novije
vrijeme sve više dalmatinskih pčelara seli košnice za boljom pašom,
čime osigurava prinose meda i do 80 kg po košnici. Pojava varooze
krajem osamdesetih godina i domovinski rat, prouzročili su značajno
smanjenje broja košnica i tržnu važnost proizvođača meda.
Posljednjih godina djelomično se obnavlja domaće pčelarstvo. Međutim
još uvijek su ograničavajući faktori: slabo korištenje suvremenih
tehnoloških rješenja u proizvodnji i preradi pčelinjih proizvoda,
različito kretanje cijena meda i repromaterijala, te slaba
akumulacija sredstava za samofinanciranje i reinvestiranje u
pčelarsku proizvodnju.
Posljednjih nekoliko godina se mjerama državnih potpora pokušava
obnoviti pčelarska proizvodnja Obiteljskih poljoprivrednih
gospodarstava. Na državnoj razini izrađen je uzgojni program, kojim
se uz stalan selekcijski rad strukovnih i znanstvenih ustanova
pokušava pridonijeti boljim gospodarskim rezultatima u pčelarskoj
proizvodnji.
Ovo područje ima velike mogućnosti razvoja pčelarstva. Bogate paše
medonosnog i ljekovitog bilja nisu dobro iskorištene. Konfiguracija
terena podnosi znatno povećanje broja košnica, pogotovo selećih. Na
ovom području treba u većini napustiti stacionarno pčelarenje i
prijeći na mobilno, jer je ljeti bespašno razdoblje kada pčelar mora
hraniti pčele ili ih pustiti da troše zalihe meda. Selidbom se
osigurava cjelogodišnja paša.
Proizvodnja peluda, voska, propolisa, matične mliječi, pčelinjeg
otrova, matica i rojeva mogla bi pčelarstvo ovog područja učiniti
još privlačnijim.
Osim primarne proizvodnje vrlo je interesantna i prerada meda u
medenjake, licitare i proizvodnja medovine (šerbet, gverc) kao
autohtonog pića Hrvata iz pradavne domovine, te proizvodnja medom
zaslađene rakije.
Na cijelom području Sredozemlja med s podrijetlom od sredozemnog
medonosnog i ljekovitog bilja i voća je privlačna dopuna turističke
ponude. Kakvoća meda se mjeri kakvoćom pčelinje paše. Od
mediteranskog meda na tržištu je posebno tražen kaduljin i vriskov
med s Velebita.
2. TRŽNA OPRAVDANOST
2.1. Tržište prodaje
Nema nikakvih problema sa plasmanom ovih kvalitetnih i cijenjenih
proizvoda. Trenutna proizvodnja ne zadovoljava potrebe tržišta, pa
je i sa ovog aspekta opravdano ulaganje u ovu vrstu proizvodnje.
Potrošnja pčelinjih proizvoda višestruko se povećava u ljetnim
turističkim mjesecima. Cijena je cca 6 EUR po kg meda.
Sa stajališta proizvođača važno je da pravilno uskladišten med nije
kvarljiv, pa se može relativno lako čuvati do povoljne prodaje
kupcu.
Gospodarska isplativost, osobito većih proizvođača može se dodatno
povećati ulaganjem u dodatnu doradu i pakiranje, čime se povećava
broj kupaca i obujam tržišta, kao i prodajna cijena proizvoda.
3. ORGANIZACIJA POSLA
Pčelinjak je obiteljskog tipa, pri čemu je jedan ili dva zaposlena
ovisno o kapacitetu proizvodnje, a u slobodno vrijeme pomažu i
ostali članovi domaćinstva, te se po potrebi kod vrcanja ili selidbe
angažira dodatna radna snaga. Poljoprivredno gospodarstvo ostvaruje
dobru suradnju s poljoprivrednim, veterinarskim i drugim stručnim
službama.
3.1. Kalendar osnovnih radnih
postupaka u pčelarstvu
Siječanj: Čišćenje i popravak pribora, popravak i ožičenje
satnih osnova, obnova košnica i pregled pčelinjaka.
Veljača: Pregled pčelinjaka, liječenje pčela, zamjena
podnica, priprema okvira
Ožujak: Pregled pčelinjaka, prihranjivanje, zamjena okvira i
nastavaka, umetanje satnih osnova i sumporenje pričuvnog saća.
Travanj: Moguća selidba, zamjena okvira i nastavaka, sušenje
peludi
Svibanj: Zamjena
okvira i nastavaka, proširenje prostora, dodavanje okvira, vrcanje,
pregled pčelinjaka.
Lipanj: Vrcanje, uzgoj matica, selidba, pregled pčelinjaka
Srpanj: Selidba, proširenje prostora za leglo, zamjena
matice, vrcanje, pregled pčelinjaka.
Kolovoz: Selidba, vrcanje, zamjena okvira i nastavaka,
liječenje.
Rujan: Pregled pčelinjaka, kontrola grabeži, postavljanje
češljeva.
Listopad: Kontrola društava, pregled pčelinjaka, stavljanje
hranilica.
Studeni: Pregled pčelinjaka, dohranjivanje, odjeljivanje
pričuvnog saća.
Prosinac: Obnova i uređenje pčelinjaka, pregled pčelinjaka,
čišćenje isp košnica, zaštita košnica od hladnoće.
5. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKI ELEMENTI
PROGRAMA
4.1. Opis tehnologije
„Pčelinjak na kotačima“ ili kontejnerski pčelinjak je noviji fenomen
u pčelarstvu. Kad pčelar odluči seliti, jednostavno sjedne za volan,
upali motor, pod kontejner podvuče nisku šasiju kamiona i kreće na
bolju pašu. Ne treba nikakve potrebne ventilacije jer se pčele „ubrade“
na košnici, ako im je vruće. Košnice su složene u dva reda, ovisno o
dužini kontejnera prilagođava se broj košnica. Košnice AŽ se sastoje
od plodišta ( donjih 10 okvira ) , medišta ( gornjih 10 okvira )
koji su pregrađeni matičnom rešetkom i od hranilice za dohranu pčela
. U medište kroz rešetku mogu proći samo pčele radilice koje donose
nektar za med . Med se vrca samo iz medišta . Vrcanje se vrši 3-5
puta ovisno o godini .U plodištu su matica ,trutovi i radilice . U
plodištu matica polaže jaja , ostale pčele radilice plodište
opskrbljuju sa dovoljno meda i peluda , te se brinu o matici .
Trutovi samo služe za kvalitetnu oplodnju matice . Svaki okvir se
sastoji od voštanog saća u kojem se nalazi med , pelud i jaja .
Matica u veće stanice polaže neoplođena jaja iz kojih se legu
trutovi ( partenogeneza ) , a u manje stanice saća polaže oplođena
jaja iz kojih se razvijaju radilice . Pčele se opskrbljuju s vodom
iz pojilica različitih izvedbi . Jačina zajednice se održava dobrom
pašom , a u zimskom periodu dohranom sa mednim pogačama . Kao
lijekovi se upotrebljavaju različiti preparati protiv najčešćih
bolesti kao što su varoza , nozemoza i vapnenasto leglo. Staro saće
se mijenja za nove satne osnove koje se ugrađuju u okvire .
Pčelinjak se pomlađuje izmjenom matica ili u manjoj mjeri rojenjem
. Pčelar mora nabaviti proporcionalan broj nukleusa za pojačavanje
zajednica, tj. za umjetno razrojavanje, čime se omogućuje da
zajednice imaju snagu potrebnu za što bolju i intenzivniju
proizvodnju .
Dosadašnja tehnologija pčelarenja i tipovi košnica ograničuju broj
pčelinjih zajednica koje pčelar može opslužiti. Uz odgovarajuću
mehanizaciju za prijevoz i vrcanje, uporaba suvremenih košnica
nastavljača na paletama osigurava profitabilniju proizvodnju s većim
brojem zajednica, a suvremena tehnologija iskorištenje i nisko
produktivne paše zanimljivih medonosnih i ljekovitih biljaka, te
pojedinih voćnih vrsta.
Pčelarstvo po mjerilima suvremene tehnologije zahtjeva veliku
specijaliziranost, visoku proizvodnost, odgovarajuće objekte i
opremu, te usklađenost prirodnih mogućnosti pčela sa proizvodnim
obilježjima šireg područja. Ne možemo govoriti o gospodarski
učinkovitom pčelarenju bez nekoliko paša godišnje i prinosa manjeg
od 50 kg meda po košnici (pokretno pčelarenje). Pokretno pčelarenje
zahtjeva veća ulaganja i veći napor pčelara, ali se uz povoljne
uvjete višestruko veći rezultati nego pri stacionarnom pčelarenju.
Košnica mora omogućiti pčelama najbolje uvjete rada i razvoja. O
izboru košnice ovisi ostvarenje cilja. Najpovoljnija košnica za
pokretno pčelarenje je AŽ (Alberti-Žnidaršičeva) košnica. Nedostatak
joj je što ima samo jedno medište, pa je manjeg proizvodnog
kapaciteta. Košnica LR (Langstroth-Rotova) ili tzv. nastavljača
najbolja je za intenzivno pčelarenje, jer može imati i nekoliko
nastavaka (medišta), čime se u intenzivnoj paši znatno povećava
prinos meda. Nedostatak joj je što se otvara odozgo i neprikladnija
je za transport u odnosu na AŽ košnicu koja se otvara otraga, te
može stalno biti na kontejneru. U novije vrijeme LR košnice se
stavljaju na palete koje se samo viličarom utovare na prikolicu i
sele bez posebnih priprema. Još imamo pološke i DB (Dadant-Blatove)
košnice koje su manjeg značenja. Još valja spomenuti košnice sa
nepokretnim saćem koje se kod nas zovu Ulišta. Danas je ovakav način
pčelarenja potpuno nestao, jer je sa ekonomskog i praktičnog
stajališta bio težak i ne učinkovit.
Preporučeni kapaciteti koji u našim uvjetima omogućuju učinkovitu
proizvodnju, punu uposlenost i život cijelog domaćinstva su od
200-500 proizvodnih košnica. U mobilnom pčelarenju s takvim
kapacitetom ne gradi se stalan pčelinjak-paviljon, jer često ni
društva ne prezime na istom mjestu.
Osnovnu opremu pčelinjaka čine: pribor za otklapanje saća, stalci za
otklopljene okvire, vrcaljke za med, posuda, cjedila, dimilice i
zaštitne odjeće. Često je sastavni dio pčelareve opreme stolarski
alati, jer popravke i obnovu košnica najčešće obavljaju sami pčelari
u zimskom periodu kada pčele miruju i nema nekih drugih poslova oko
njih.
5. LOKACIJA PČELINJAKA
Pčelinjak se locira na južnim dispozicijama okrenutim prema suncu i
zaštićenim od sjevernih dominantnih vjetrova, te po mogućnosti uz
drveće ili grmlje, kako bi prirodno bio što bolje zaštićen. Cijelo
područje teritorija općine Starigrad pogodno je za pčelarsku
proizvodnju, pogotovo ako se pčele u ljetnom periodu sele na ličku i
velebitsku pašu.
6. ZAŠTITA OKOLINE
Vosak se reciklira u satne
osnove, a drugi nusprodukti koji bi ugrozili prirodni okoliš u
pčelarstvu ne postoji. Kamion se mora servisirati u ovlaštenoj
radioni, koja ima sve propisane uvjete za zbrinjavanje starog ulja i
otpadnih dijelova.
Pčele su prirodni oprašivači, te na taj način doprinose oplodnji,
razmnožavanju i opstanku pojedinih biljnih vrsta. Stoga ovaj projekt
ima pozitivan utjecaj na prirodni okoliš.
Pčele su nezamjenjivi oprašivači u voćarskoj proizvodnji,
omogućujući tako bolju oplodnju voćaka, time i bolju rodnost
pojedinih voćnih vrsta.
7. ZAKLJUČNA OCJENA
Na temelju iznijetoga možemo zaključiti:
·
Ulaganja u osnutak suvremenog pokretnog
pčelinjaka su znatno viša nego kod stacionarnog pčelinjaka, no
suvremenom tehnologijom i dobrom organizacijom ostvaruju se dobri
profiti.
·
U pčelarskoj proizvodnji ključni proizvod
je med, međutim suvremenim postupcima može se proizvoditi i propolis,
pelud, matična mliječ, pčelinji otrov, vosak, pčelinje matice i
rojevi, te niz drugih proizvoda kao rezultat prerade primarnih
pčelinjih proizvoda.
·
Preradom meda može se proizvoditi medovina
(šerbet) i razni kolači, a ostali pčelinji proizvodi upotrebljavaju
se u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji.
·
Područje općine Starigrad ima dobre
uvjete za pčelarsku proizvodnju, te je moguće osnivanje 5-7
suvremenih pčelinjaka čime bi se zaposlilo 10-15 djelatnika.
·
Stvaraju se preduvjeti za otvaranje
suvremene punionice i pakirnice meda čime se povećava efikasnost ove
proizvodnje.
·
Pčele su prirodni oprašivači bilja te je
njihova višestruka korist u prirodi.
Pčelarskom se
proizvodnjom štiti, a ne zagađuje okoliš.
|