POJEDINAČNI RAZVOJNI PROJEKTI |
|
|
|
KOZARSKA FARMA 1. UVOD Područje Zadarske, Ličko-Senjske i Šibensko-Kninske županije raspolaže sa nekoliko pogona za preradu mlijeka. Svi oni imaju veliku potrebu za nabavkom sirovog kozjeg mlijeka kojega na ovim područjima nema u dovoljnim količinama, iz razloga što do sada nije bio kvalitetno organiziran otkup. Ako se kvalitetno organizira prikupljanje i skladištenje kozjeg mlijeka, te motivira uzgajivače na mužu, kozarska proizvodnja će dati znatno veće rezultate nego ako se samo proizvode jarad za meso. PUR-om smo na području Jasenica predvidjeli izgradnju sirane za opskrbu koje će biti potrebna određena količina kozjeg mlijeka. Na cijelom ovom području postoje odlični preduvjeti za bavljenje ovom proizvodnjom. Izgradnjom objekata, te nabavkom opreme stvaraju se uvjeti za kupnju rasplodnog stada, čime bi proizvodnja mlijeka i jarećeg mesa na farmi mogla započeti. Treba predvidjeti mogućnost proširenja kapaciteta i povećanja broja grla, jer je bolje da uzgajivač počne sa manjim stadom, kako bi naučio o ovoj proizvodnji, a time i smanjio rizik od neuspjeha. Kozarstvo na ovim područjima je ekstenzivno, slabo organizirano i nisko produktivno, iako uz bolju organizaciju ima povoljne uvjete za razvitak. Poboljšanje pasmina, intenzivnije korištenje grla na velikim napuštenim pašnjačkim površinama i suvremeniji tehničko-tehnološki pristup osiguravaju budućnost razvoja ove stočarske grane. Ovčarstvo i kozarstvo u Hrvatskoj dugo nisu smatrani razvojnom granom, stoga treba i dalje nastojati na povećanju i osuvremenjivanju ove proizvodne grane kako bi ona dobila mjesto u gospodarstvu koje zaslužuje. Za ovo područje i njegov gospodarski položaj oživljavanje ovčarstva i kozarstva ima osobiti značaj ne samo sa biološkog i povijesno-tradicijskog aspekta, nego i sve veće potrebe opskrbe turista kvalitetnim mesom i sirom. U Hrvatskoj, osobito u područjima s manjom mogućnošću uzgoja krupne stoke, koze se uzgajaju stoljećima. To se poglavito odnosi na priobalje, Bukovicu i Dalmatinsku zagoru. Nezamisliva je uspješna i rentabilna kozarska proizvodnja bez dovoljno pašnjaka (trave i brsta), najjeftinije hrane za koze. Cijelo podvelebitsko područje izrazito je bogato grmolikim raslinjem (grabić,jasenić i kljenić). Osnovno stado kod nas na Jadranu treba činiti domaća šarena koza nekada nazvana Balkanska ili domaća oplemenjena koza, podjednakih mogućnosti proizvodnje mlijeka i mesa, pa su proizvodni i uzgojni ciljevi proizvodnja mesa, mlijeka i sira za koje se može reći da su ekološki čisti. Nakon klanja i odbića ženske rasplodne jaradi, izmuženo mlijeko kao značajan izvor dohotka se prerađuje u punomastan tvrdi i meki kozji sir ili prodaje sirani. Osnovni život domaćinstva osigurava kod nas oko 120 rasplodnih grla s podmlatkom. Ovisno o klimi, veličini i kakvoći zemljišta, kod nas se preporučuju farme 120-500 grla, sukladno čimbenicima učinkovitosti kozarske proizvodnje obiteljskoga gospodarstva (proizvodni kapaciteti, stalna uposlenost 2 radno djelatna člana, tržište nabave i prodaje, visina ulaganja, itd.).
2. OPIS DJELATNOSTI POSLOVANJA Proizvodnja jarećeg mesa, svježeg kozjeg mlijeka kao primarne djelatnosti i proizvodnja ženskog rasplodnog pomlatka, te proizvodnja stajskog gnoja kao sekundarne djelatnosti. Trenutno su u Hrvatskoj meso i mlijeko osobito kozje traženi proizvodi, pa se ovoj proizvodnji pridaje velika važnost.
3. OCJENA RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI ULAGANJA Otvorene su razvojne mogućnosti ovog projekta koncepcijom izgradnje farme. Uz malu nadogradnju povećava se kapacitet za 50 %. Proizvodnjom vlastitog rasplodnog pomlatka, koji djelom služi za remont stada, a djelom se stvara višak čime se omogućuje prodaja ili povećanje matičnog stada ovisno o potrebama.
4. ANALIZA LOKACIJE 4.1. Opis lokacije objekta Farme ovog tipa mogu biti locirane na cijelom ovom području u blizini seoskih naselja. Teren treba biti blago nagnut na južnu stranu te zaklonjen od bure.. Farme trebaju biti okrenute sjever-jug pri čemu je zapadni dio otvoren prema ispustu ili zapad-istok pri čemu su sa sjeverne, istočne i zapadne strane zatvorene i zaštićena od bure, južna strana je otvorena sa mogućnošću montažnog zatvaranja u zimskom periodu i zasjenjivanja od sunčeve insolacije u ljetnom periodu. Ispust treba biti veličine kao unutrašnjost objekta. Nove farme trebaju biti udaljene od najbližih susjednih kuće cca 200 m. Izbor smještaja kozarnika ovisi o raspoloživosti struje, vode, udaljenosti od naselja, vlažnosti terena, utjecaju vjetra... Koze su osobito osjetljive na vanjsku vlagu i vlagu u kozarniku. Farma mora u zimskom periodu biti dobro zatvorena jer su koze znatno osjetljivije na zimu od ovaca.
4.2. Opis zaštite i utjecaja okoline i zaštite na radu Farme trebaju biti 200 m udaljene od najbližih kuća, pa je time onemogućen svaki utjecaj buke, mirisa i drugih faktora na ljude. Blizu farme bila bi izgrađena deponija za stajski gnoj kapaciteta prihvata za 6 mjeseci, čime bi riješili skladištenje fekalnog otpada. Nakon fermentacije stajski gnoj bi se djelom prodavao voćarima i povrtlarima, a djelom upotrebljavao za gnojidbu krmnog bilja na korištenim poljoprivrednim površinama. Strojevi i uređaji koji će se koristiti na farmi tipske su proizvodnje i zadovoljavaju propisima zaštite na radu. Svi dijelovi kao što su spojke, prijenosnice, rotori i pužni transporteri, propisno su zaštićeni zaštitama koje sprečavaju mogućnost ozljeda. Uređaji i instalacije biti će uzemljeni. Uz sve strojeve i uređaje predviđa se ploča s upozorenjima. Osiguranje odgovarajućih mikroklimatskih uvjeta u štali regulirano je prirodnom ventilacijom jer je štala poluotvorenog tipa. Uređaji i strojevi neće stvarati opasnu buku. Otpadne vode deponirat će se u taložnik. Stajski gnoj ako je dobro skladišten ne predstavlja opasnost za onečišćenje okoliša.
5. ANALIZA TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH RJEŠENJA 5.1. Tehničke karakteristike farme kao uvjeti zacrtane tehnologije a) Pozicioniranje štale Poluotvorena štala koja bi bila okrenuta u smjeru sjever-jug pri čemu je zapadna strana potpuno otvorena prema ispustu prilagođena okolnim objektima i stanju na terenu. Ako je okrenuta zapad-istok, tada su zapadna, istočna i sjeverna strana zatvorene sa dugačkim prozorima koje je vrlo lako skinuti ovisno o vremenskim uvjetima. Južna strana bila bi potpuno otvorena, zagrađena na 1,5 m visine montažnim materijalom radi sprečavanja izlaza koza, a do vrha su po potrebi specijalne mreže koje sprečavaju direktan prodor sunčevih zraka i negativan utjecaj vjetrova, u zimskom razdoblju i donja strana štale zatvara se lako montirajućim materijalom. Na istočnoj strani farme bila bi deponija za stajski gnoj. Jama bi imala kapacitet skladištenja gnoja 6 mjeseci. Jama bi bila udaljena 5-10 m od istočnog pročelja farme. Izgnojavanje bi se vršilo traktorskom daskom ili posebnim lakomanevrirajućim strojem, ili ručno kod farmi manjeg kapaciteta.. b) Konstrukcija i izgled štale Štala će biti veličine 250-850 m2 prostora ovisno o veličini stada.. Dimenzije: dužina 30 m, širina 25 m, visina do oluka 3 m. Štala će se sastojati od dvije povezane metalne konstrukcije u sredini kojih je žlijeb- za veće kapacitete. Na južnoj i sjevernoj strani krova također će biti oluci koji odvode oborinske vode. Krov bi bio nagiba 25 %, a štala pokrita sendvič (panel) pločama debljine 3 cm. Da bi se omogućio odvod vrućine nastale od sunca u gornjem djelu krova treba biti ugrađen otvor za protok zraka, te mora biti natkrit. Unutrašnjost štale treba biti podijeljena na dva djela između kojih je valov i krmne jasle. Sa sjeverne strane krmnog stola treba biti prostor za sjeno i krepka krmiva, a sa južne strane jasala prostor za smještaj koza koji se pregrađuje drvenim letvama ovisno o proizvodnom stadiju i veličini stada. Svi podovi trebaju biti betonirani grubljim betonom.
Stočar uzgajivač treba osigurati oranice, pašnjake, livade, staje, spremnik koncentrirane hrane, sjenik, silos, osnovnu poljoprivrednu mehanizaciju i muznu opremu. Uz prostor za stoku, u staji se može urediti izmuzište i spremnik koncentrirane stočne hrane. Staja za koze (kozarnik) iznimno je važan ekološki činitelj za zdravlje, proizvodne sposobnosti grla i ustroj proizvodnih postupaka. U samim objektima odvija se jarenje i odgoj jaradi, tov, mužnja, ..., pa objekti u svemu tomu moraju omogućiti maksimalnu proizvodnost. Kozarnik mora biti od čvrstog materijala i zadovoljiti mikroklimatske zahtjeve koza. Budući da koza ne traži veliki komfor i skupa rješenja, funkcionalni objekti se mogu graditi i od jeftinijih materijala ili postojeći prilagoditi uvjetima držanja koza. Po kozi je potrebno od 1,4 do 1,8 četvorna metra podne površine, 0,5 po jaretu i od 2 do 4 četvorna metra po jarcu. Kozarnik za osnovno stado mora imati hranidbeni hodnik, s valovom za koncentrat, jasle za sijeno i pojilice za stalnu opskrbu pitkom vodom. Objekt mora imati mjesta za 12 do 20 prostora za jarenje koji se mogu demontirati odmah nakon jarenja. Jarci su cijelu godinu s kozama, mjesec dana prije pripusta potrebno ih je odvojiti od koza kako bi se boljom hranidbom pripremili za mrkanje. Na sjevernoj strani kozarnika, odmah do hranidbenog hodnika smješta se sijeno i slama, a uz kozarnike su predviđeni ispusti za koze, najčešće na južnoj strani u skladu s terenom i klimom.
5.2. Tehnološki proces proizvodnje Hranidba koza se temelji na voluminoznoj krmi: sijenu i zelenoj krmi (brstu i paši). Kada koza neće moći namiriti potrebe, obroci će sadržavati određene količine krepke krme (kukuruza, zobi, ječma, sojine sačme...). Na ovom području pašno razdoblje traje čitavu godinu. Najkritičnije razdoblje je 120 dana u zimskom periodu, kad opadne lišće pa se smanjuje izdašnost krških pašnjaka, te je potrebna dohrana koza sa sjenom, krepkim krmivima i vitaminsko-mineralnim preparatima. Tijekom 30 dana prije sezone mrkanja i 10 do 15 dana nakon mrkanja kozama se dnevno daje u prosjeku 300 g koncentratnih krmiva (prekrupe kukuruza, zobi i ječma, te do 10% sojine sačme uz dodatak vitaminsko-mineralne smjese). Tijekom posljednjih 30 dana graviditeta i prvih 40 do 50 dana laktacije koze se prihranjuju dnevno s 400 do 600 g krepkih krmiva. Količine ovise o kondiciji koza i broju jaradi po kozi. Jarad se hrani za rasplod i tovi do težine od 24 do 28 kg. Na tržište se iznose u dobi od 4 do 6 mjeseci. Jarad siše po volji do 60 dana. Nakon toga dodaje im se po volji koncentrat za jarad i najbolje sijeno. U tovu se u prosjeku po jaretu potroši 20 kg koncentrata, 20 do 25 kg sijena i oko 210 kg paše. Jarčevi se hrane na dobroj paši i sijenu po volji, 60 dana prije mrkanja i u vrijeme mrkanja trebaju dobiti dnevno 0,5 kg krepkih krmiva i sijena leguminoza, te 40 g vitaminsko mineralne smjese. Osnovno stado će se sastojati od rasplodnih koza domaće šarene pasmine ranije poznate kao balkanska, ili oplemenjene domaće koze sanskom ili alpskom kozom i odraslih jarčeva. Ako bi naglasak bio na proizvodnju mesa onda bi se kao rasplodnjaci mogli koristiti jarčevi drugih mesnih pasmina npr. burske, a jarad F-1 križanci dalje bi se koristili za tov i klanje. Za navedene veličine osnovnoga stada struktura stada koza je slijedeća:
Sastav stada kozarske farme za proizvodnju mlijeka i jarećeg mesa-prosječan broj grla po kategorijama Vrsta / broj grla I II III -------------------------------------------------------------------------------------------- Koze 120 250 500 Jarci 4 8 15 Jarice za remont stada 18 38 75 -------------------------------------------------------------------------------------------- Ukupno: 144 296 590
Tehnološki proces proizvodnje kozjeg mesa i mlijeka obuhvaća sljedeća razdoblja: pripust, jarenje, laktaciju, tov jaradi i suhostaj ili priprema za sljedeće jarenje i laktaciju. Kozarska proizvodnja (mesa i mlijeka) počinje pripustom. Prevladava li kombinirani cilj proizvodnje, koze su uglavnom monoestrične pa se pripuštaju jednom godišnje, u jesen. Ako je osnovni cilj uzgoja proizvodnja mlijeka, poželjan je raniji pripust, odnosno jarenje (od prosinca do veljače), jer tada ojarene koze imaju veću proizvodnost mlijeka od kasnije ojarenih. Ako se proizvodi jarad, najbolji je pripust s jarenjem krajem zime ili početkom proljeća, kako bi se mogao provoditi najrentabilniji pašni tov jaradi, koji daje meso najbolje kakvoće.
5.2.1. Tehnološki procesi i uvjeti proizvodnje mlijeka Shema tehnologije· Suhostaj 60 dana · Porod i dojenje jaradi 60 dana · Proizvodnja mlijeka za prodaju 100-245 dana Osnovne faze tehnološkog procesa proizvodnje mlijeka definirane su biološkim fenomenom vezanim uz reprodukciju. U biološkom, a onda i proizvodnom pogledu proces je jarenja početna točka proizvodnje. U tom pogledu je vrlo važan i period nakon poroda PURPERIJ u kojem na reproduktivnim organima rodilje nastaju promjene. Praktično se može smatrati da taj period traje oko 24 dana nakon poroda. Frekvencija gubitaka jaradi u porodu ne smije biti veća od 0,5-1 % ili računajući i kasnije u tijeku uzgoja do 5 %. Za buduću proizvodnju kao i za porod, koze se moraju posebno pripremiti. Pripremni period traje cca 60 dana i nazvan je SUHOSTAJ. Za suhostaja plod se najintenzivnije razvija, a mliječna žlijezda i cijeli organizam fiziološki se pripremaju za jarenje i novu laktaciju. Da bi koze što spremnije dočekale stres jarenja i laktacije, a jarad bila vitalnija i veće porodne mase, tijekom cijeloga graviditeta, a osobito na kraju (suhostaj), moramo uskladiti obroke količinski i kakvoćom: uz voluminozna, prihranjivati i s minimalnim količinama koncentriranih krmiva. Jarenje koza je najvažniji dio kozarske proizvodnje. Neposredno prije jarenja mora se pripremiti kozarnik. Osobito dio za jarenje treba temeljito očistiti i dezinficirati. Poželjno je napraviti pojedinačne (stalne ili pokretne) odjeljke u kojima će se koze jariti, ili biti s jaradima odmah nakon jarenja. Jarenjem počinje proizvodni postupak (dobivanje jaradi za tov, rasplod i prodaju) i izlučivanje mlijeka. U prvim danima laktacije osnovna hrana jaradi je mlijeko. Vrijeme odbića ovisi o cijenama na tržištu (mlijeka, mesa itd.) i mogućnosti plasmana. Ako su cijene kozjeg mlijeka ili sira povoljne, te je dobro organiziran otkup i prerada mlijeka, preporučuje se ranije odbiće jaradi i njihova dohrana koncentratima i sijenom. Nakon odbića koze se muzu do kraja laktacije, a mlijeko se prerađuje u punomasni, tvrdi ili meki kozji sir. Prvih 2 do 3 tjedna života mlijeko je jedina hrana jaradi. Što prije ga se mora početi privikavati na dopunski obrok tako da mu se već nakon prvog tjedna ponudi dobro livadno sijeno ili otava i koncentrat. Postupno se suhih krmiva daje sve više, da bi sukladno uzrastu i razvoju predželudaca zadovoljili hranidbene potrebe i osigurali što veći prirast. U tijeku i nakon purperija do cca 50 dana razvija se mliječnost do vrha, kada nastojimo da se jare što više razvije, te da koza nastavi davati mlijeko i dalje. Za to vrijeme koza traži posebnu njegu, hranidbu, higijenu i brigu.
5.2.2. Osnovne radne operacije u proizvodnji mlijeka a) Mužnja Musti dva puta i to ujutro i naveče, ovisno o organizaciji ručno ili strojno. Mužnju provesti brzo i kvalitetno. b) Sustav hranidbe Sustav hranidbe bi se zasnivao na slobodnoj ispaši tijekom cijele godine, uz dohranu sijenom i koncentriranim krmivima u kritičnim fazama proizvodnje. c) Zasušivanje Nakon sezone mrkanja najčešće se znatno smanjuje mliječnost, te koze najčešće same zasuše. Kod problema sa vimenom dati adekvatne antimikrobne preparate. d) Rad u porodu Kvalitetno pripremiti kozu za porod, te joj pružiti posebnu njegu i pažnju u samom porodu. U slučaju problema upotrijebiti specijalne zaštićene vitaminsko-aminokiselinske dodatke i visokoenergetske dodatke radi sprečavanja puerperalnog kolapsa. e) Reprodukcija Slobodni pripust jaraca u stadu. Obavezna zamjena jaraca svake druge godine iz drugog stada. Valja odabrati najkvalitetnije rasplodnjake kao garanciju uspješne reprodukcije i genetskog poboljšanja proizvodnih svojstava stada. f) Njega koza Osnovni problem njege koza jest njega papaka. Ona se sastoji od redovitog obrezivanja i dezinfekcije. Budući da su ovi pašnjaci izrazito suhi kameniti, dolazi do trošenja papaka pa je manja mogućnost obolijevanja Udobnost koza održat će se redovitim čišćenjem štale ili steljom ovisno o mogućnostima. Na ulazu u štalu potrebno napraviti dezinfekcijsku barijeru kako bi koze svaki put dezinficirale papke. Time bi se smanjila učestalost zarazne šepavosti, koja je najveći uzročnik slabije kondicije, a time i slabijeg zdravlja stada. Kupanje i čišćenje od ektoparazita u proljeće, od endoparazita u jesen nakon prestanka muže. Provoditi redovitu mjesečnu dezinfekciju, dezinsekciju i po potrebi deratizaciju štale.
5.2.3. Krmna baza za predviđenu strukturu stada Nezamisliva je uspješna i rentabilna kozarska proizvodnja bez odgovarajućih pašnjačkih površina. Najveći dio ukupnoga godišnjega obroka koza je paša. Travnjaci, grmoliko raslinje i oranice moraju zadovoljiti potrebe koza za voluminoznim krmivima (paši, sijenu, slami) i koncentratima (ječam, zob, kukuruz i u kritičnim razdobljima do 10% sojine sačme ili tostirane soje). Za proizvodnju sve potrebne voluminozne i veći dio koncentratne krme, za osnovno stado od 120 koza, pripadajući rasplodni pomladak i jarce potrebno je oko 30 hektara poljoprivrednih površina: pašnjaci i livade za pašu i sijeno za zimu. Oko 5 ha oranice za proizvodnju koncentratne krme. Za stado od 250 koza potrebno je oko 80 ha, a za 500 koza oko 140 ha oranica, pašnjaka i livada. Ovi podatci se teško mogu primijeniti na ovim izrazito krškim i ekstenzivnim pašnjacima, stoga preporučujemo kupnju koncentriranih krmiva, a ispašu i proizvodnju voluminozne krme na vlastitim površinama.
5.2.4. Potrebni strojevi i mehanizacijaZa osnovno stado od 120 rasplodnih grla s pomlatkom i jarčevima dovoljna je osnovna, kod nas uobičajena poljoprivredna mehanizacija (traktor, kosa, sakupljač sijena i traktorska prikolica). Za uzgoj većega broja grla potrebno je proširiti strojni park, posebice opremom za spremanje stočne hrane (balirka, prevrtač sjena). Od opreme za koze najvažniji su oprema za pregonske pašnjake, gdje je to moguće (električni pastir, žica s izolacijom) i muzna oprema (muzni uređaj s elektromotorom, vakum crpka i hladnjak za mlijeko).
5.2.5. Utrošak vode Farma bi imala automatska pojila na bazi plovka ili sa hidrostatskim ventilima, tako da bi koze imale vode po volji. Koze popiju dnevno od 5 do 8 litara vode (ovisno o udjelu suhe tvari u obroku, klimi i masi životinje). Manje količine utroše se za održavanje čistoće i pripremu za mužnju.
6. DJELATNICI Za predviđene poslove na farmi za proizvodnju jarećeg mesa i kozjeg mlijeka kapaciteta 500 rasplodnih koza potrebni su sljedeći djelatnici:
Radno mjesto Stručna sprema Broj izvršitelja Broj mjeseci
Voditelj-vlasnik SSS 1 12 Muzač KV 2 8 Radnik u proizvodnji NKV 2 12 Ukupno: 5 36 Honorarni suradnici dipl. ing. agronomije-stočarstva i veterinar. Kod farmi manjeg kapaciteta radna snaga se smanjuje na pola. Za farmu kapaciteta 500 koza proizvodnog usmjerenja samo za meso, dovoljan je jedan djelatnik i vlasnik, uz angažman sezonski još jednog djelatnika.
7. ANALIZA TRŽIŠTA 7.1. Tržište nabave repromaterijala Koncentrate bi farma radila sama, a komponente za njih kupovali bi na slobodnom tržištu. Komponente sačinjavaju slijedeća krmiva: kukuruz, ječam, zob, pšenične posije, sojina sačma, ekstrudirana soja, repini rezanci, vitaminsko-mineralni dodaci i drugo. Voluminoznu krmu bi sami proizvodili s tim da bi se dio sjena ako gospodarstvo nema dovoljno vlastitih površina mogao kupiti u Lici. Sredstva i rezervne dijelove strojeva i mehanizacije nabavljala bi se od njihovih zastupnika i proizvođača. Nema nikakvih problema za nabavku repromaterijala za potrebe farme.
7.2. Tržište prodaje Uz ovcu, koza je na ovim područjima bila glavni opskrbljivač pučanstva mlijekom i mliječnim proizvodima, poglavito sirom. Koza, osim što daje bjelančevinama bogato meso i mlijeko, služi i kao čistač od nepoželjnog raslinja, grmlja i korova, te tako izravno smanjuje mogućnosti izbijanja požara i pomaže biološku održivost nekih vrsta. Mogućnosti plasmana domaćim i stranim turistima izrazito su visoke. Inozemni gosti upravo traže izvorne proizvode (meso, kruh, sir, med, masline, ulje, vino, ...). Sredozemlje ima povoljne uvjete za proizvodnju jaretine i drugih kozjih proizvoda i prerađevina (sir, sušena kozovina, ....) besprijekorne kakvoće. Zato je pravi trenutak da obnovom i razvitkom vlastite proizvodnje ponudimo tržištu autohtone domaće proizvode visoke kakvoće. Porastom turističke potrošnje potražnja će još više porasti upravo na jadranskomu području, gdje postoje dobre proizvodne mogućnosti za uzgoj koza. Gospodarski je značajno povezivanje proizvodnje s turističkom potrošnjom, te izravna prodaja registriranih proizvođača ugostiteljstvu. Jednako je na istom tržištu lako ostvariv plasman kozjeg sira iz domaće proizvodnje (na tradicionalan način). Zbog sve većih zahtjeva i potreba na higijeni preporučujemo prodaju mlijeka najbližoj sirani ili otvaranje vlastite mini sirane kapaciteta do 50.000 litara na godinu.
Stajski gnoj se dijelom koristi za gnojidbu vlastitih površina za proizvodnju krmnog bilja, a dijelom prodaje obližnjim voćarima, vinogradarima i povrtlarima.
8. STRUKTURA ULAGANJA Cijena objekata primjerenih suvremenom uzgoju koza su od 1.500 do 2.800 Kuna (7,3 Kuna = 1 EUR) po rasplodnom grlu. Iznos se može smanjiti do 50% štednjom materijala i vlastitim radom. Osnovni strojevi i oprema vrijede oko 220.000 kuna, a sva preporučena mehanizacija za stado od 500 rasplodnih koza 390.000 Kuna. Vrijednost osnovnoga stada računamo na temelju prosječne veleprodajne cijene za domaću kozu 800-1.000 kuna po grlu i 1.200 kuna za rasplodnoga jarca. Muznu opremu odabiremo prema kapacitetu farme, a nabavne cijene su od 20.000 kuna za jednostavniji sustav, do 50.000 kuna za složeniji sustav. Ukupna ulaganja u preporučene kapacitete farme kreću se od 500.000 kuna do 1.700.000 kuna. Pravilnikom o poticajima u poljoprivrednoj proizvodnji za kreditirana kapitalna ulaganja predviđen je povrat 25% sredstava, što svakako treba uzeti u obzir prilikom analize ove investicije.
9. TROŠKOVI PROIZVODNJE I PRIHODI 9.1. Formiranje ukupnog prihoda Knjiga-Opći dio PUR-a, tablica 22. "Proizvodna obilježja farme koza" kapaciteta 120 grla prikazuje proizvodne učinke farme koza, na temelju tehnoloških normativa za suvremeni uzgoj gospodarskih odlika visoke kakvoće, koji se pravilnom tehnologijom mogu dobiti i kod nas. U prihode farme se druge godine nakon ulaganja uračunava sva proizvedena jarad, a nakon pete godine se od proizvedene jaradi odbija jarad koja se rabi za obnovu (remont) stada. Isto tako, u prihode se uračunava prodaja izlučenih koza, te državna naknada po rasplodnom grlu. Iz tablice 23. iste knjige "Proračun gospodarskoga učinka proizvodnje jaradi i mlijeka" vidimo ekonomske efekte ove proizvodnje. Za naše jadransko područje su osnovna ograničenja veličina poljoprivrednih površina i njihova kakvoća. Na osnovu podataka o formiranju ukupnog prihoda, materijalnih troškova, bruto plaća, amortizacije i kamata na kredit izračunali smo račun dobiti i gubitaka kojega smo prikazali u Općem djelu PUR-a u navedenoj tablici, stoga ovdje nema potrebe ponavljati isto.
10. ZAKLJUČNA OCJENA PROJEKTA Ovim investicijskim programom izvršena je analiza preduvjeta za pokretanje Kozarske farme kapaciteta 120-500 rasplodnih koza. Utvrđena su investicijska ulaganja, tehničko-tehnološke karakteristike farmi, zaštita okoliša, a prethodno je u Općem djelu PUR-a izrađena analiza ekonomske efikasnosti najnižeg predviđenog kapaciteta od 120 rasplodnih koza. Osnovni preduvjeti rentabilne proizvodnje s tehnološkoga stajališta su: · kakvoća osnovnoga stada, · težište na vlastitoj proizvodnji stočne hrane i pašnjačkom načinu držanja koza, · dosljedno provođenje potrebnih tehnoloških postupaka, · korištenje većinom vlastite radne snage. S ekonomskoga stajališta važna je prije svega izravna prodaja proizvoda ili organizirana prodaja bez većega lanca posrednika. Ostvarenjem tehnoloških normativa suvremenoga uzgoja koza mogu se postići visoki gospodarski učinci. Prevladavanjem temeljnog ograničenja, neadekvatnog načina držanja i proizvodnje jaradi, proširivanjem proizvodnje mužnjom i prodajom mlijeka ili proizvodnjom kozjega sira, te povećanjem kapaciteta i okrupnjavanjem poljoprivrednih površina, relativno visoka ulaganja u farmu koza su gospodarski jako isplativa. Sa stajališta sigurnosti proizvodnje značajna je mogućnost povoljnoga kreditiranja ulaganja u objekte, opremu i grla visoke kakvoće, potpomognutoga djelovanjem državnih institucija, te stalna državna potpora za obnovu i razvitak osnovnog stada. Stoga iznosimo osnovne razloge za ovu proizvodnju:
Na osnovu izloženog može se zaključiti, da je ulaganje u izgradnju Kozarske farme ekonomski opravdano, tržišno efikasno i društveno korisno.
|
||
|
|
