3. ANALIZA STANJA PO POJEDINIM PODRUČJIMA

3.1.  PROSTOR (ZEMLJOPISNI POLOŽAJ I PRIRODNI RESURSI)

U podjeli Zadarske županije općina Starigrad se promatra u okvirima Podvelebitskog kanala, gdje sa općinama Ražanac, Posedarje, Novigrad i Jasenice čini prostornu cjelinu. Sjeverna granica općine Starigrad ujedno je i županijska granica prema susjednoj Ličko-Senjskoj županiji. Dugom obalom Općina se proteže duž Jadranskog mora, točnije na zapadni rub Podvelebitskog kanala do Sv. Marije Magdalene, te na istok do Modriča gdje graniči sa općinom Jasenice, na južnom dijelu u moru graniči sa susjednim Općinama Posedarje i Ražanac. Sjevernim prostorom dominira planina Velebit koja je od 1981. god. u sastavu Parka prirode Velebit (Zakon o proglašenju Parka prirode Velebit N.N. 24/81) i NP Paklenica koji sa svojim prirodnim ljepotama i turističkim potencijalima plijene pažnju.   U sklopu Zadarske županije općini Starigrad pripada prostor od 170,09 km2, što iznosi 4,6 % kopnenog teritorija u odnosu na  teritorij Županije. Od ukupne površine općine obradive poljoprivredne površine čine 940 ha i to uglavnom na usitnjenim malim posjedima dovoljnim za proizvodnju za vlastite potrebe. Preostali dio površine su pašnjaci tipični za krško područje obrasli makijom sa mjestimičnim kamenjarima pogotovo na vršnim dijelovima Velebita. Prostor je slabo pošumljen, jedino malo bukove šume ima na Velebitu. Dok u podvelebitskim zaselcima ima malo hrasta, graba, klena, te crnog bora na području NP Paklenica.   

3.1.1. Geološka, hidrološka i pedološka obilježja

Sjevernim djelom općine Starigrad prevladava planinska, uglavnom vapnenačka zona sa najistaknutijim kanjonima Velike i Male Paklenice. Duboko usječene doline, spilje, jame i pećine posljedica su kako dinamike terena tako i korozivnih i denudacijskih procesa koji se manifestiraju složenom površinskom i podzemnom hidrogeomorfologijom terena. Geološki, Velebit je građen od karbonatnih stijena mezozoika (trijas, jura, kreda) i kenozoika (tercijar), a tek mjestimično u središnjim dijelovima na površinu izbijaju dolomitno-vapnenačke stijene paleozoika (perm, karbon). U velikoj mjeri zastupljene su stijene trijasa i to dolomiti s proslojcima tinjčastih škriljavaca, tinjčastim pješčenjacima i pjeskovito-vapnovitim dolomitima. Taj trijaski kompleks zauzima područje Brezimenjače, Suhe Drage, Stražbenice, sjeveroistočne padine V. Golića, M. Štirovac i dr.  Cijelim područjem prevladavaju krški predjeli sa niskim raslinjem. Krški pašnjaci predstavljaju uglavnom plitka skeletoidna i skeletna tla posmeđenih crvenica, rendina, te vapnenačko-dolomitnih crnica na višim predjelima iznad 600 m nadmorske visine.  More podvelebitskog kanala je baza istjecanja za podzemne vode Ličkog sliva. Ovo područje karakteriziraju brojne podzemne vrulje koje se ulijevaju u more. Gotovo 90% terena izgrađuju sekundarno propusne i okršene karbonatne stijene. Na njihovoj površini i u njihovoj dubini razvijeni su svi krški oblici i specifičnosti kretanja vode u kršu.   

3.1.2. Klima

Podvelebitski kanal pa tako i općinu Starigrad karakterizira polusredozemna (submediteranska) klimatska zona s nešto većim dnevnim i godišnjim kolebanjima temperatura. Prosječna godišnja temperatura je između 10-15°C, dok se ekstremne vrijednosti temperatura kreću od –10 do +35°C. Na padinama Velebita prevladava planinska klima sa nešto ekstremnijim temperaturama. U ljetnoj polovici godine (travanj-rujan) broj sunčanih sati veći je nego dvostruko od onog u zimskoj (listopad-ožujak). Najhladniji su mjeseci siječanj i veljača sa prosječnih 5,5°C, a najtopliji srpanj i kolovoz sa prosječnih 23-24°C. Prema podacima za Zadarsku županiju prosječne vrijednosti tlaka zraka kreću se između 1013,5 hP i 1016,0 hP. Područje karakterizira vjetrovitost pretežno iz SZ preko SI do JI kvadranta. Snažan utjecaj bure ostavio je znatne tragove na biljnom pokrovu, litološkoj podlozi, u poljoprivrednoj aktivnosti, tipu izgradnje nastambi, gospodarskih objekata, razmještaju naselja, lučica itd. Relativna vlaga kao funkcija temperature je pod snažnim utjecajem morskih strujanja, smjera vjetra i dr., te varira između 65 i 75 %. Broj vedrih dana kreće se oko 115-118, a broj oblačnih najvjerojatnije između 84 i 90. Osim bure puše i istočnjak (levant) i maestral. Maestral u smjeru SZ-JI puše u ljetnom dijelu godine, ublažava ljetne vrućine i sparine, te se pojavljuje nakon jutarnjih bonaca oko 10 sati, a prestaje navečer oko 20 sati. Jaki vjetrovi (više od 6 B) i olujni (više od 8 B) javljaju se tijekom godine u 9,1% slučajeva, i to jaki dvostruko češće zimi  i u jesen nego u toplom dijelu godine, a olujni najčešće zimi(J. Obhođaš, 2002.). Ovi vjetrovi zovu se Bura i pušu iz NNE i N smjera. Treba napomenuti da trenutni udari bure mogu biti i znatno jači.    Najveće količine oborina padaju u jesen, a najmanje u ljetnom periodu. Raspodjela godišnjih oborina po mjesecima nepovoljna je za poljoprivrednu proizvodnju i uopće prirodno raslinje. Oborinski prosjek za općinu Starigrad iznosi cca 1000 mm.

Seizmološki gledano žarišta potresa posebno su česta duž obale Jadrana. Prema Seizmološkoj karti SFRJ (1987), maksimalni očekivani intenzitet potresa u istraživanom području s vjerojatnošću 63% iznosi 5-6 MCS za povratno razdoblje 50-100 godina, 6 MCS za 200-godišnje povratno razdoblje, 7 MCS za 500-godišnje povratno razdoblje, 7-8 MCS za 1000-godišnje povratno razdoblje, i 8 MCS za 10.000-godišnje povratno razdoblje (APO,1999.).    

3.1.3. Flora i fauna

Na višim predjelima Velebita od drveća prevladava bukva sa nešto malo jele i smreke, divlja trešnja, divlja kruška, lijeska, lipa, javor, merala i bijeli jasen, dok na nižim predjelima imamo crni i bijeli grab, klen, crni jasen, crni bor i hrast pretežno medunac. Od grmolikih biljnih vrsta sjevernije, imamo klek, trnjinu, oskorušu, zečji trn,  borovnicu, grmušak, dren, glog, divlji šipak, a na nižim predjelima raste šmrika, drača i zelenika. Velebit je posebno bogat brojnim ljekovitim i medonosnim biljkama od kojih izdvajamo kadulju, metvicu, vrisak, ivu, rutvu, gospinu travu,   smilje, endem-velebitsku degeniju itd.. Na nizinskim pašnjacima tzv. Ogradama, prevladavaju slijedeće biljne vrste: Andropogon ishaemum, Dactylis, Poa, Festuca i dr.. Od vrjednijih lepirnjača rastu: Lotus corniculatus, Trifolium repens, Medicago falcata, te neke jednogodišnje leguminoze. Sadašnji proizvodni potencijal  nizinskih pašnjačkih površina procjenjuje se na cca 10 t/ha zelene mase. Brdski pašnjaci Velebita imaju slijedeći botanički sastav trava: Dactylis, Festuca, Poa, Andropogon i dr., a proizvodni potencijal im je cca 5 t/ha zelene mase. Od kultiviranih vrsta najbolje uspijevaju bajam, smokva i maslina, te većina povrtlarskih kultura. Krčenje, paljenje, nekontrolirana eksploatacija i eolske erozije dovele su na određenim lokalitetima do degradacije biljnog pokrova i stvaranja surovih i prostranih kamenitih goleti.

Životinjski svijet je vrlo bogat, kako onaj na kopnu tako i onaj moru. Obitavaju slijedeće vrste: Vuk, lisica, kuna, lasica, srna, smeđi medvjed, jazavac, divlja mačka, divlja svinja, zec, kamenjarka-grivna, kornjača čančara, daždevnjak, zelembać i brojni drugi gmazovi, bjeloglavi sup, te brojne ptičje vrste i vrste leptira i kukaca. Podvelebitski kanal   bogat je bijelom i plavom ribom i školjkama pretežno dagnjama. 

Od domestificiranih životinja uzgajaju se ovca pretežno pasmine Pramenka, koza pretežno Bukovačka domaća i oplemenjena, u zadnje vrijeme nešto malo Alpina i Sanska, krave pasmine Buša oplemenjena sa Sivim i Smeđim alpskim govedom, magarci, mule i mazge, kranjske pčele, te perad za tov i proizvodnju jaja. 

3.1.4. Krajolik i uređenje prostora u naseljima i izvan njih 

Naselja na prostoru općine Starigrad po stupnju urbanosti i komunalnoj opremljenosti slična su većini naselja Zadarske županije. Realna slika tipologije naselja i načina života unutar njega daje mješavinu ruralnog i urbanog načina života u procesu transformacije životnih navika i običaja. Kroz novi tip gradnje očituje se individualizacija i parcelizacija, a stanovanje se premješta što bliže infrastrukturi. Stvaraju se tako duge formacije kuća uz cestu ili obalu ili se stvara zbijeni centar mjesta. U novom urbanom prostoru stoga imamo otežanu prohodnost kroz naselje, zbrkanost i nepovezanost osnovnih mjesnih funkcija. Građevinsko područje Starigrad kao središte općine prepoznatljivo je po svom urbanom izgledu kao zona centralnih funkcija naselja (upravnih, poslovnih, trgovačkih, turističkih sadržaja, škole sa sportsko-rekreacijskim sadržajima, vjerski objekti, kulturnih ustanova i objekata za smještaj). U izgrađenim naseljima,  imamo raznu mješavinu stilova izgradnje kuća. U cilju unapređenja postojećeg stanja unutar svakog građevinskog područja pojedinog naselja potrebno je oblikovati urbanu mrežu, diferencirati javni prostor od privatnog, urediti komunalnu infrastrukturu i osigurati potrebne oblike društvenog standarda. Javni prostor (mjesni trgovi, ulice, pristupni putovi, šetališta, plaže, zelene površine itd.) čine temeljni krvotok svakog naselja te ih je potrebno što kvalitetnije održavati. Radi što bolje protočnosti vozila u svim naseljima treba proširiti koridore postojeće cestovne mreže i izgraditi nogostupe, te osigurati dovoljan broj parkirnih mjesta. Uređenje groblja i prostora oko crkava, te drugih javnih objekata nameće se kao nužnost. U svim ovim segmentima se u zadnje vrijeme znatno napredovalo, te je u većini krajolik zadržao  svoju izvornu ljepotu. Pristupilo se organiziranom odvozu otpada i po okolnim zaselcima čime se održava nezagađenim ovaj dragocjeni ruralni prostor. O  uređenosti i čistoći općina mora voditi najveću brigu i skrb kako bi se stvorila pozitivna slika o općini i kulturi njezinih žitelja.

3.1.5. Identitet i prepoznatljivost prostora

Općina Starigrad županijskom podjelom prostora svrstana je u područje Podvelebitskog kanala. Općinu Starigrad karakteriziraju prekrasni pejzaži zaštićenih dijelova prirode PP Velebita, NP Paklenica i mora, koji obiluju raznovrsnošću biljnog i životinjskog svijeta. Povijesno gledano zbog svoje geostrateške važnosti, ovo područje stalno je bilo izloženo određenim borbama i previranjima. Počevši od Mletačkog doba, preko Austro-Ugarske, Italije, Turskih osvajanja, pa do Srpske politike progona i okupacije ovo područje je  stalno doživljavalo svoje demografske ugroze i devastacije prostora. Zahvaljujući vjeri i izdržljivosti hrvatskog čovjeka, ovo područje je zadržalo svoju, kulturu i identitet prostora. Po svom geoprometnom položaju općina Starigrad čini poveznicu  cestovnog pravca Italija-Rijeka-Zadar-Split. Turizam kao glavna gospodarska grana sve više dobiva na svom značenju izgradnjom autoceste A-1 koja je spojena sa D-8 na čvorištu Maslenica, tako da su općine Jasenice, Starigrad, Posedarje i Novigrad postale prve turističke destinacije, što otvara velike perspektive ubrzanog razvoja.

3.1.6. Sigurnost prostora (miniranost)

Područje općine Starigrad nije zagađeno minama, ali postoji opasnost od mina na pristupnim stazama djela Velebita koji graniči sa Ličko-Senjskom županijom.

^ Gore 

3.2. STANOVNIŠTVO (DEMOGRAFSKA SLIKA)

3.2.1. Broj stanovnika i gustoća naseljenosti

Prema popisu stanovništva u 1991 godini u općini Starigrad ima 2097 stanovnika, a u 2001. godini 1893 stanovnika.   

Uočava se pad broja stanovnika što je uzrokovano ratnim razaranjima, raseljavanjima i smanjenim natalitetom.

Tablica 1: Gustoća naseljenosti stanovnika/km² i broj stanova i domaćinstava 

Izvor: Državni zavod za statistiku, Zagreb.

3.2.2.  Demografska kretanja

Tablica 2: Kretanje broja stanovnika općine Starigrad od 1971. do 2001. godine. 

Izvor: Državni zavod za statistiku, Zagreb.

Navedeni podaci pokazuju  pad broja stanovnika od 1971. godine do 1981. u svim naseljima općine, dok se od 1981. do 1991. uočava lagani rast, da bi se 2001. god desio nagli pad.  Uzrok treba tražiti u ratnim djelovanjima koja su kao posljedicu ostavila oslabljeno gospodarstvo, a inače je prisutan trend smanjenog nataliteta. Mladi ljudi odlaze u veće centre gdje im se pružaju veće mogućnosti napretka i zadovoljavanja suvremenih potreba. 

3.2.3. Etnička raspodjela stanovništva

Tablica 3: Etnička struktura stanovništva općine Starigrad

Izvor: Aneks osnovne analize ROP-a.

3.2.4.  Tjedne i dnevne migracije stanovništva

Ukupno dnevnih migranata koji aktivno obavljaju zanimanje općina Starigrad ima 197, od toga muškaraca 118, a žena 79. Dok tjednih migranata ukupno ima 21 od toga muškaraca 17, a žena 4. Ukupno dnevnih migranata koji rade u drugom gradu ili općini iste županije ima 63 od toga muškaraca 49, a žena 14; dok tjednih migranata ima ukupno15, od toga muškaraca 11, a žena 4. U drugoj županiji dnevnih migranata ukupno radi 6 od toga 5 muškaraca i 1 žene. Tjednih migranata koji rade u drugoj županiji ima ukupno 6 od toga 6 muškaraca. Dnevnih i tjednih migranata koji rade u inozemstvu nema ni jedan. Dnevnih migranata koji imaju nepoznato mjesto rada ima ukupno 2 od toga 2 muškarca dok tjednih migranata nema. Učenika kao dnevni migranti ima ukupno 98 od toga iz osnovnih škola 54 a srednjih škola 44, dok studenata ima 7. Učenika kao tjedni migranti ima ukupno 12 od toga iz srednjih škola 12, dok studenata ima 9.  

 Izvor: Državni zavod za statistiku, Zagreb.  

3.2.5. Dobna struktura stanovništva 

Tablica 4: Dobna struktura stanovništva u općini Starigrad 2001. godine 

Izvor: Državni zavod za statistiku, Zagreb.

Iz navedenih podataka vidljiva je najveća zastupljenost stanovnika u dobi od 20 do 59 godina starosti koja iznosi 52,60%. S aspekta radne sposobnosti, vitalnosti i fertilne dobi ovaj podatak ohrabruje. Međutim, za najviše 40 godina stanje će se znatno pogoršati, jer će mlado stanovništvo koje je sada zastupljeno s 23,40 % tvoriti bazu vitalnog i radno sposobnog stanovništva, a broj starijeg i radno neaktivnog stanovništva će se znatno povećati. Stoga  u narednom periodu treba usmjeriti političke, gospodarske, društvene i druge djelatnosti kako bi se zaustavio pad nataliteta i poboljšao prirodni priraštaj. Strateški ciljevi ovog projekta su otvaranje novih radnih mjesta, te stvaranje boljih preduvjeta i društvene klime za povratak raseljenih mladih obitelji kao preduvjeta poboljšanja prirodnog priraštaja.

3.2.6. Spolna struktura i odnos zaposlenog i uzdržavanog djela stanovništva  

Udio ženskog djela stanovništva u Općini Starigrad je 50,18% ili 950 osoba.

Uzdržavanog stanovništva ima sveukupno 647 osoba, od toga ženskih 448 osoba. Aktivnog stanovništva u ukupnom stanovništvu ima 33,49% ili ukupno 634 osobe, od toga obavlja zanimanje 396 osobe, aktivno žena u ukupnom ženskom stanovništvu ima 22,21% ili 211 osoba, a od toga obavlja zanimanje 115 osobe. Osoba s osobnim primanjima imamo 612, od toga 291 ženskih osoba. 

Izvor: Državni zavod za statistiku, Zagreb

3.2.7. Obrazovna struktura stanovništva

Od promatranog broja stanovnika starosti iznad 15 godina (1599), bez škole je 250, osnovnu školu je završilo 239, srednju školu 696, višu školu 40 i fakultet 37. Akademski stupanj magistar znanosti ima  4, a doktorat 1. Od ukupnog broja 1704, broj nepismenih je 129 od toga 14 muškaraca i 115 žena. Udio nepismenih je 7,57 % i predstavlja pretežno stariju populaciju stanovnika. 

Izvor: Državni zavod za statistiku, Zagreb

^ Gore 

3.3. PRIRODNO I KULTURNO NASLJEĐE

3.3.1. Spomenici kulture

Prema evidenciji Državne uprave za zaštitu kulturne baštine na prostoru općine Starigrad su slijedeći spomenici kulturno-povijesne i graditeljske baštine:

Spomenici graditeljstva:

Starigrad-Paklenica

-         Zaselak Marasovići-etnografska cjelina

-         Većka kula (16. st. južno od Starigrada)

-         Crkva Sv. Petra (Romanička građevina sa kasnije nadograđenim zvonikom i 

srednjovjekovno groblje) 

-         Crkva Sv. Jurja (u mjestu na groblju) srednjovjekovna građevina

-         Crkva Sv. Jurja iz 1850. godine

Seline

-         Crkva Sv. Jakova

-         Ostaci crkve Sv. Marije na M. Libinju

-         Ostaci crkve Sv. Ivana Glavosjeka na M. Libinju

Tribanj-Kruščica  

-         Crkva Sv. Magdalene (gotička građevina)

-         Crkva Sv. Trojstva (Parohijska pravoslavna crkva iz 17. st.)

Arheološki lokaliteti:

Starigrad 

-         Veliko i Malo Rujno

-         Ostaci antičkog Argyruntuma

-         Dvije grobne gomile na ulazu u V. Paklenicu

-         Vaganačka pećina

Seline

-         Gradina na Malom Libnju

-         Gradina nad U. Modrič

-         Mitrova gradina

-         Rt Pisak

-         Kamene grobne gomile

-         Crkva Sv. Jakova (nad kanjonom Male Paklenice)

Tribanj

-         Gradina iznad crkve Sv. Trojstva

-         Sačuvani ostaci crkve Sv. Trojstva upućuju na njezin nastanak još u 6. st. zajedno sa utvrdom

-         Reljina pećina iznad Krušćice (neolitsko nalaziše)

3.3.2. Prirodne znamenitosti   

Prema evidenciji Državne uprave za zaštitu prirodne baštine na prostoru općine Starigrad nalaze se slijedeće zaštićene cjeline: 

-Park prirode Velebit ( cca 900 ha površine) 

-Nacionalni park Paklenica ( 65 ha površine) 

Brojne neevidentirane i spelološki neistražene jame.

Ovaj prostor unutar Zadarske županije ocjenjuje se značajnim prostorom prirodnih vrijednosti, koji se svojim zemljopisnim, ambijentalnim, klimatskim i drugim značajkama ističe u Sredozemlju. To mu daje preduvjete ostvarenja rekreacijskog boravka Europljana u najvećoj mogućoj mjeri. Stoga planski pristup u svrhu očuvanja prirodnih datosti mora biti vrlo precizan, nastojeći otkriti sve vrijednosti, odgovarajuće ih valorizirati, te ponuditi svjetskom tržištu. Da bi se postigli visoki ciljevi vrednovanja ovoga područja, potrebno je provesti i opsežne radnje na izradi odgovarajuće razvojne dokumentacije koja mora jamčiti proces dosljednog i sustavnog ostvarenja zaštite prostora kao temeljne vrijednosti.

3.3.3. Povijest područja

O naseljenosti ovog područja od davnih vremena svjedoče navedeni arheološki ostaci. Od vremena doseljenja Hrvata na ove prostore na ovamo vidljivi su stalni ratni sukobi i osvajanja. Od Mletačkog, Austro-Ugarskog, Turskog i Talijanskog do najnovijih Srpskih napada ovaj narod stalno doživljava stradanja i žrtve, što je uz siromaštvo područja bila dodatno otežavajuća okolnost. Mještani općine Starigrad tradicijonalno su se bavili ekstenzivnim stočarstvom, maslinarstvom, vinogradarstvom, povrtlarstvom i sitnim zanatstvom, tek u novije vrijeme se počeo intenzivno razvijati turizam kao ključna gospodarska grana sadašnjeg i budućeg razvoja ovog kraja.

Novija povijest i suvremenost Starigrada-Paklenice povezana je s uspostavom vlasti Habsburške Monarhije, odnosno Austro-Ugarske u Dalmaciji i s gradnjom prvog pristaništa (stare rive) za prihvat parobroda. Uspostavom parobrodske veze (1832.) Podgorski kanal dobiva ulogu pomorskog puta, pa Starigrad-Paklenica postaje dostupnija trgovcima, prirodnjacima, prosvjetarima, planinarima, alpinistima i državnim gospodarskim interesima. Ekonomsko snaženje obitelji Pavline Bucića i spoznaja o važnosti školovanja kao čimbenika svekolikog razvoja ljudi i gospodarstva utjecali su na to da, Pavlina Bucić novac uloži u gradnju seoske pučke škole. Pretpostavlja se da je zgrada pučke škole bila završena početkom 1855. godine.

Višestoljetna vrijednost kanjona Velike Paklenice, prvi put je 27.02.1861. godine službeno vrednovana kao predjel naročite prirodne ljepote i znanstvene važnosti.

Godine 1904. počela je gradnja upravne zgrade Carsko-kraljevske gospodarske jedinice «Paklenica», u kojoj je danas sjedište uprave Nacionalnog parka «Paklenica».

Godine 1910. počela je gradnja seoske gusterne i nove rive. Nakon dovršetka željezničke pruge Zagreb-Gospić-Gračac-Split 1925. godine povećano je zanimanje planinara i turista za Velebit i šire područje Starigrada-Paklenice.

Godine 1937. završena je gradnja makadamske (bijele) ceste koja je kopnenim prijevoznim sredstvima povezala Starigrad-Paklenicu sa srednjom Dalmacijom, s Hrvatskom primorjem i s Likom preko Malog Alana i preko Velebita.

Godine 1942. dovršena je gradnja mjesnog vodovoda iz Velike Paklenice, a 1952. godine je dovršena nova zgrada Osnovne škole.

Nakon drugog svjetskog rata, poglavito nakon izgradnje Jadranske magistrale (1959.) slijedila je nova etapa razvoja Starigrada-Paklenice. Važan korak na tom putu bilo je proglašenje šume Paklenice nacionalnim parkom sa sjedištem u Starigradu-Paklenici (1949.), zatim prerastanje četverogodišnje osnovne škole u osmogodišnju sa statusom središnje (matične) škole za okolna naselja te gradnja više objekata, primjerice: motela, benzinske crpke, nove poštanske zgrade s telefonskom centralom, hotela i doma zdravlja, otvorenje Lučke kapetanije i gradnja brojnih stambenih zgrada sa prostorima za profesionalno ili dopunsko bavljenje ugostiteljstvom i turizmom.

Izvor: Časopis Vijenac br. 8

3.3.4. Identitet Općine i razvojna društvena klima 

Povijesno gledano općina Starigrad bila je prepoznatljiva po ribarstvu, maslinarstvu, kozarstvu i ovčarstvu, ali kako smo kazali nakon proglašenja Paklenice Nacionalnim parkom ovo područje sve više razvija sve oblike turizma i prateće djelatnosti, tako da je turizam danas postao stožerna gospodarska grana ovog kraja koja višestruko utječe i na razvoj i ostalih gospodarskih grana. Pogotovo tu valja istaknuti određene ugostiteljske gastronomske ponude, pogotovo plodova mora, te autohtonih poljodjelskih i stočarskih proizvoda. U zadnje vrijeme povećava se još više broj turističkih djelatnosti što je omogućeno prekrasnim krajobrazima, čistim morem i prirodnim ljepotama Velebita i priobalja. Lokalna samouprava poduzima krupne korake u sređivanju infrastrukture (asfaltiranje lokalnih cesta, vodoopskrba, uređenje naselja…). Općenito nakon ratne i poratne bezvoljnosti i letargije stvara se pozitivna razvojna klima i uzlet u svim segmentima djelatnosti. Ovome svakako doprinosi dobra suradnja lokalnog rukovodstva sa županijskim i državnim vlastima, te njihovo razumijevanje problema općine Starigrad. Izgradnja tunela, mosta i završetak autoceste, te obnova starog Masleničkog mosta i rekonstrukcija državnih cesta D-54 i D-8 dalo je novi impuls ovom kraju. Starigrad je postao važan čimbenik u razvoju te se nameće kao središte prostorno razvojne cjeline. Blizina unutrašnjosti i dobra prometna povezanost daju nove razvojne mogućnosti.

3.3.5. Osjetljivost nasljeđa i dozvoljenost gradnje gos. proizvodnih pogona

Proizvodne zone mogu se koristiti za lociranje isključivo onih sadržaja koji ne izazivaju zagađenje okoliša odnosno spadaju u tzv. čistu proizvodnju. Predloženim  prostornim planom predviđeno je na području građevinskog područja Seline jedna gospodarsko-proizvodna zona, koja bi bila selektivno namijenjena isključivo sadržajima koji su u funkciji turističke djelatnosti i podvrgnute strogim kriterijima zaštite okoliša. Isto tako moguće je formirati uslužno-servisne sadržaje u sklopu građevinskih područja naselja Starigrad i Seline pod istim uvjetima zaštite okoliša. Za uzgoj školjaka i ribe određen je prostor u okviru Velebitskog kanala, temeljen na PPŽ-u, a u okvirima minimalnih aktivnosti s obzirom na inkopatibilnost sa turističkom ponudom i ograničenosti raspoloživa prostora za ovu namjenu. Ostala područja su vrlo osjetljiva i ne bi na njima bile primjerene proizvodne djelatnosti, osim poljoprivredne proizvodnje i određenih uslužnih djelatnosti.

^ Gore

3.4. GOSPODARSTVO I GOSPODARSKA INFRASTRUKTURA

3.4.1. Proizvodne djelatnosti

Stočarska proizvodnja, ratarska proizvodnja, povrtlarska proizvodnja, voćarska proizvodnja, proizvodnja sira i skorupa; proizvodnja meda, propolisa i peluda; proizvodnja pršuta, buđole i pancete; proizvodnja maslinova ulja, proizvodnja kozje i ovčje suhe koštradine, pekarska proizvodnja, izlov ribe, uzgoj daganja, izgradnja objekata, obrada i eksploatacija drveta. 

a)Poljodjelska proizvodnja

U općini Starigrad najzastupljenije voćarske kulture su masline, smokve i bademi. Maslina   ima ukupno 3425 stabala od toga 3394 rodnih stabala. Smokava ima 1273 stabala od toga 1273 rodnih, dok badema ima 807 stabla od toga 807 rodnih. Podaci uzeti iz Državnog zavoda za statistiku (Popis poljoprivrede 2003. godine). Ima prostora za znatno povećanje proizvodnje ove tri voćarske kulture. Ostale biljne kulture su marginalno zastupljene i nema kvalitetnog zemljišta za povećanje proizvodnje.

b) Stočarstvo

 Zadarska županija ima ukupno 150.136 ovaca i 27.199 koza od toga općina Starigrad broji 794 ovce i 875 koza, te 209 svinja. Zabilježeno je ukupno 46 kućanstava sa pčelinjim zajednicama-košnicama, od toga 5 kućanstva imaju do 10 košnica, 17 kućanstvo 11-20 košnica i 24 kućanstva više od 20 košnica. U općini Starigrad postoje velike mogućnosti kozarske i ovčarske proizvodnje, proizvodnje meda, uzgoja magaradi za turističke svrhe i uzgoja divljači.

Izvor: Državni zavod za statistiku (Popis poljoprivrede 2003. god.).

3.4.2. Uslužne djelatnosti

Trgovina na malo i veliko, ugostiteljstvo, usluge smještaja, knjigovodstvene usluge, bankarske usluge,  prijevozničke usluge, usluge u graditeljstvu, veterinarske usluge, liječničke usluge, usluge šivanja, frizerske usluge, sitne obrtničke usluge itd. 

-Turizam

Turizam je glavni nositelj gospodarskog razvoja općine Starigrad. U prvih 8 mjeseci 2005. godine Turistička zajednica Starigrad broji 42.093 gostiju ili 230.356 noćenja.

Prirodni fenomeni koji stoje u osnovi turističke ponude jesu: 

•  Obalno područje Podvelebitskog kanala sa plažama podobnim za kupanje i zanimljivim pejzažnim karakteristikama, atraktivnim i zaštićenim uvalama, zanimljivim podmorjem, te vrlo primamljivoj nautičkoj destinaciji. 
• Velebit koji je poznat po brojnim prirodnim fenomenima, biocenozama, klimatskim specifičnostima i kojega je UNESCO proglasio prirodnim rezervatom biosfere. 
• Nacionalni park Paklenica kao jedan od najljepših Nacionalnih parkova u Hrvatskoj.
• Brojni spelološki nedovoljno istraženi lokaliteti. 
• Povoljan prometni položaj u odnosu na ostali dio Hrvatske i većinu zemalja Europe. 

Turistički proizvod općine Starigrad načelno uključuje ove oblike ponude:

• Kupališno-rekreativni turizam 
• Nautički turizam 
• Športsko-rekreacijski turizam 
• Seoski turizam 
• Izletnički turizam 
• Tranzitni turizam 
• Planinarski, alpinistički i spelološki turizam
• Zdravstveni turizam
• Pustolovni turizam
• Lovni turizam 

Prednosti su svakako u mogućnosti cjelogodišnje popunjenosti kapaciteta jer postoje mogućnosti turističke ponude tijekom cijele godine zbog blizine mora i NP Paklenica kao i PP Velebit.

Ograničavajući čimbenici svakako su nedovoljan «image» koji ovo područje ima na europskim turističkim tržištima, neodgovarajući smještajni kapaciteti, niska turistička opremljenost i nedovoljna promocija turističkog proizvoda na tržištu. 

3.4.3. Gospodarska infrastruktura

Budući da nema većih proizvodnih subjekata ne može se govoriti o nekoj ozbiljnijoj gospodarskoj infrastrukturi. Postojeći hoteli i drugi turistički objekti te prateći uslužni objekti dobro su infrastrukturno povezani.

3.4.4. Postojeća trgovačka društva

Hotel Alan d.d.

Vicko Commerce d.o.o. 

Adrijana Commerce d.o.o. 

Koma-Maras d.o.o. 

Encian d.o.o. 

Biros d.o.o.

Ždrilo d.o.o. 

3.4.5. Udruge proizvođača i pružatelja usluga

Na području općine Starigrad nema registriranih udruga proizvođača i pružatelja usluga. Dio obrtnika su članovi Udruženja obrtnika Zadar koje je osnovano pri Obrtničkoj komori Zadar.

3.4.6. Zadruge

U općini Starigrad nema ni jedna registrirana zadruga. Ostavlja se mogućnost formiranja  Zadruge temeljene na suvremenim principima  udruživanja po uzoru na europske i američke Cooperative. Potrebno je da najprije ojačaju i tržišno se usmjere mali proizvođači, nakon toga tržišne okolnosti kao uvjet opstanka nametnut će im potrebu udruživanja.

3.4.7. Razvojna središta 

Na nivou države djeluje HZPSS čiji službenici nedovoljno pokrivaju ovaj prostor. Na županijskom nivou djeluje Centar za poduzetništvo koji ima pozitivnu ulogu ali je nedovoljno stručno ekipiran i preslabo prati probleme na terenu. Stoga se nameće potreba osnivanja Područnog razvojnog središta.  Ovim razvojnim projektima predviđeno je formiranje PRS-a (Područno razvojno središte) u fazi provedbe PUR-a. PRS bi bilo zajedničko za općine Jasenice, Novigrad, Posedarje i Starigrad. Uloga PRS-a bila bi kontrola, savjeti i stručna pomoć pri provođenju razvojnih projekata, te edukacija i promoviranje novih poduzetnika.

3.4.8. Savjetnici poduzetništva

U općini Starigrad nema neke tvrtke koja bi se bavila savjetodavnim uslugama u poduzetništvu. Tvrtka Biros d.o.o. bavi se računovodstvenim uslugama. 

3.4.9. Gospodarske ili poduzetničke zone  

Predloženim  prostornim planom predviđeno je na području građevinskog područja Seline jedna gospodarsko-proizvodna zona, koja bi bila selektivno namijenjena isključivo sadržajima koji su u funkciji turističke djelatnosti i podvrgnute strogim kriterijima zaštite okoliša. Isto tako moguće je formirati uslužno-servisne sadržaje u sklopu građevinskih područja naselja Starigrad i Seline pod istim uvjetima zaštite okoliša. Za uzgoj školjaka i ribe određen je prostor u okviru Velebitskog kanala, temeljen na PPŽ-u, a u okvirima minimalnih aktivnosti s obzirom na inkopatibilnost sa turističkom ponudom i ograničenosti raspoloživa prostora za ovu namjenu. Osim proizvodnih planirane su i veće turističke zone i to prostor Podbucići u Selinama i zona Podmilovci u Starigradu, te postojeća hotelska zona u Starigradu sa mogućim proširenjem. Osim toga planirane su i dvije manje turističke zone na teritoriju Tribnja. Osim ovih zona predviđena je i zona mješovite namjene sa mješovitom poljodjelskom aktivnošću. Tu se predviđa korištenje prostora na način da je njegova osnovna namjena poljodjeljska (maslinici ili vinogradi), sa mogućnošću izgradnje građevine koja bi se koristila za stanovanje ali i pružanje usluga smještaja turista (najviše do 10) sa ciljem bavljenja poljodjeljskim aktivnostima. To bi predstavljalo proširenje ponude u obliku ruralnog obiteljskog turizma. Istovremeno osnivanjem ovakvih zona stvaraju se uvjeti unošenja komponente zelenih prostora u sklopu naselja, a isto tako se omogućava vlasnicima organizaciju smještaja te bavljenja određenom vrstom turizma. Navedene zone su locirane u pravilu u rubnim dijelovima naselja i vezuju se uz ruralne cjeline pojedinih naselja.

Izvor : Prijedlog prostornog plana općine Starigrad i prijedlog PPŽ.

3.4.10. Obrtnici 

Prema podatcima Obrtničke komore u općini Starigrad registrirano je 104 obrtnika, od toga ih je 78 za ugostiteljstvo i trgovinu, 5 za usluge prijevoza, 5 za razne građevinske djelatnosti, 3 za knjigovodstvene usluge, 1 za frizerske usluge, za ribarsku djelatnost 4, 3 pekarska obrta, 1 za bojanje auta, 1 elektromehaničarski obrt, 2 autopraonice i 1 obrt za proizvodnju metalnih i plastičnih proizvoda. Među njima ima i onih koji su vrlo perspektivni pa im treba omogućiti brži razvoj. Nabrojat ćemo nekoliko poznatiji obrta: G.O. Kamen, U.T.O. Punta, U.O.Lucija, U.O. Hotel Rajna, U.T.O. Jabuka, U.T.O. Martina, T.O. Rujno, U.O. Bava, U.O. Dalmacija, U.O. Europa, T.O. Marina, U.O. Florida, U.O. Plantaža i Veni Up.

3.4.11. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG)

Prema neslužbenim podatcima MPŠVG u općini Starigrad imamo 81 upisanih OPG-a u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava koji su ujedno u sustavu poticane proizvodnje od strane ovoga ministarstva. Nisu dostupne informacije o veličini OPG-a, te o vrsti i opsegu proizvodnje. Prema našim saznanjima u općini Starigrad imamo najviše OPG-a koja se bave ovčarskom i kozarskom proizvodnjom, pčelarstvom, vinogradarstvom maslinarstvom, te uzgojem bajama i smokava. Nekoliko OPG-a ima tendenciju rasta i komercijalizacije pa im svakako u razvojnim projektima treba posvetiti pozornost.

3.4.12. Tvrtke koje doprinose razvoju Općine a imaju sjedište drugdje

Hrvatska elektroprivreda zapošljava dio radnika  na održavanju elektroenergetskih postrojenja i elektrifikaciji naselja i objekata. Hrvatske ceste rade na održavanju državnih cesta i zapošljavaju dio domaćeg stanovništva. Ceste Zadarske županije  zapošljavaju dio lokalnog stanovništva na  održavanju. Hrvatske  šume rade na pošumljavanju i održavanju šumskih prostora te zapošljavaju nekoliko lokalnih djelatnika. Veterinarska stanica Obrovac provodi zdravstvenu zaštitu domaćih životinja. Hrvatski stočarski centar provodi uzgojno selekcijski rad u stočarstvu. Vodovod d.o.o. Zadar radi na distribuciji vode, montaži, izgradnji i održavanju vodovodne mreže. Park prirode Velebit je ustanova za nadzor, očuvanje i zaštitu okoliša područja proglašenog parkom prirode Velebit sa sjedištem u Gospiću. Općinski sud Zadar, Trgovački sud Zadar, Županijski sud Zadar, Katastar Zadar, Matični ured Zadar, Porezna uprava Zadar, Srednje škole u  Zadru, Fina poslovnica Zadar, Hrvatska pošta, Hrvatski telekom, INA d.d., Splitska banka d.d., T.O. Knežević Zadar, Ured za Obranu Zadar, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Zadar, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Zadar, Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu područni centar Zadar, Uredi državne uprave u Zadru , Centar za socijalnu skrb Zadar , Bolnica Zadar, te ostale županijske i državne službe i institucije. 

Sve ove ustanove su od prvorazredne važnosti za funkcioniranje i razvoj općine Starigrad.

3.4.13. Alternativni izvori energije

Od alternativnih izvora energije imamo sunčevu energiju i energiju vjetra,  jer ovo područje  doista obiluje i jednim i drugim prirodnim izvorom. Svaku poduzetničku inicijativu u proizvodnji energije iz alternativnih izvora koja neće negativno utjecati na okoliš treba podržati.

 ^ Gore

3.5. STANOVANJE , JAVNE ZGRADE I POVRŠINE

3.5.1. Izgrađenost

a) Stambeni fond

Tablica 5: Stambeni fond

Izvor: Državni zavod za statistiku, Zagreb.

b) Gospodarske zgrade

Hoteli, pekarnice, Lučka kapetanija, zgrada uprave NP Paklenica; benzinska pumpa Ina u naselju Starigrad;  privatne  trgovačke radnje, privatni ugostiteljski objekti i privatni apartmanski objekti, brojne poljoprivredne gospodarske zgrade pretežno u starom djelu Općine i okolnim zaselcima;  privatne stočarske farme kapaciteta do 200 koza i ovaca i ostali privatni manji objekti uglavnom za povrtlarsku, voćarsku i stočarsku proizvodnju te sitno zanatstvo.

c) Javne površine i sustavi

Zelene površine, trgovi, parkovi, šetališta, javna rasvjeta, lokalna vodovodna mreža, luka i lučice , riva , obala, plaže , ceste, telekomunikacijska mreža, elektroopskrbna mreža,  i autobusne postaje. 

d)Objekti društvene djelatnosti

Osnovna škola Starigrad, područna škola Tribanj, zgrada ambulante sa pripadajućim stanovima, zgrada općinske uprave, malonogometna igrališt u Starigradu, Selinama i Tribnju, crkva sv. Jurja u Starigradu, crkva Rođenja Bl. Djevice Marije u Selinama, crkva Sv. Ante u Tribnju, župne kuće, matični ured, pošta i groblja u Selinama, Starigradu, Tribnju, Ljubotiću i Šibuljni.

 ^ Gore

3.6. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA 

3.6.1. Vodoopskrbni sustav

Rješavanjem vodoopskrbe na području općine Starigrad započelo se u razdoblju 1965./67. godine, kada je izgrađen lokalni vodoopskrbni sustav za naselja Starigrad. Izvršeni su zahvati na izvorima: Jukić (600,0 m.n.m.), Knežević (440,0 m.n.m.) i Fratrovac (587,0 m.n.m.), ukupne izdašnosti 10,0 l/s, izgrađen je dovodni cjevovod do vodospremnika «Marasovići» zapremnine V=220 m³, te razvodna mreža za dio naselja Starigrad i hotel «Alan».

Kako je vodoopskrba postajala sve kritičniji ograničavajući faktor za gospodarski razvoj, naročito turizma, za potrebu konačnog kvalitetnog rješenja vodoopskrbe cjelokupnog podvelebitskog dijela Zadarske županije, kojem pripada i područje općine Starigrad, izgrađen je dio tzv. «Magistralnog vodovoda podvelebitskog područja» od naselja Maslenica do naselja Starigrad, a koji se proteže kao ogranak od glavnog regionalnog opskrbnog cjevovoda Zrmanja-Zadar. Ovaj cjevovod izgrađen je prema projektu «Magistralni cjevovod podvelebitskog područja» (RO «Vodovod sjeverne Dalmacije»-Zadar 1987. godine), a od azbestcementnih cijevi i to promjera 400 mm do odvojka za vodospremnik Seline i promjera 300 mm do završetka u naselju Starigrad.

Preko ovog cjevovoda na području općine Starigrad rješava se vodoopskrba pojedinih dijelova naselja Seline i naselja Starigrad u kojima je dijelom izgrađena mjesna vodovodna mreža. Vodoopskrba za sada funkcionira preko postojećeg vodospremnika «Marasovići» na ulasku u Nacionalni park Paklenica tako da je na ogranku za podvelebitski pravac u naselju Maslenica postavljena neadekvatna reducir postaja. Međutim kako još uvijek nisu izgrađene ostale prateće vodne građevine, ovaj sustav funkcionira na tehnički neprimjeran način, uz manjak i značajne gubitke vode.

Obitelji naselja Tribanj još uvijek rješavaju vodoopskrbu sakupljanjem kišnice u individualnim cisternama izgrađenim u sklopu stambenih građevina, ili korištenjem vode iz bunara, što onemogućava korištenje potpuno ispravne i higijenski zdrave vode, osim toga za vrijeme ljetnih nestašica opskrba sa vodom se vrši dovozom u cisternama.

Za potrebe rješavanja vodoopskrbe na području općine Starigrad već je najvećim dijelom izgrađena projektna dokumentacija potrebna za izgradnju glavnih vodoopskrbnih građevina i mjesne vodovodne mreže.

3.6.2. Odvodnja otpadnih voda

Na području općine Starigrad sve otpadne vode iz stambenih i ostalih građevina uglavnom se ispuštaju izravno u tlo ili u obalno more bez ikakvog prethodnog pročišćavanja. Otpadne vode najčešće se sakupljaju u tzv. «crnim jamama» koje su nepropisno napravljene, pa su vodo propusne. Iz crnih jama se u znatnoj mjeri zagađuje podzemlje i obalno more. To naročito dolazi do izražaja za vrijeme turističke sezone kad se količina otpadnih voda višestruko povećava. Oborinske vode se također direktno procjeđuju u tlo odnosno slijevaju najkraćim putem u obalno more. Za potrebe kompleksa hotela «Alan» izgrađen je lokalni sustav odvodnje koji ima taložnicu prije ispusta otpadnih voda kratkim ispustom u obalno more. Za općinu Starigrad još uvijek nije izrađena projektna dokumentacija u svezi s definiranjem koncepcijskog rješenja sakupljanja, pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda.  

3.6.3. Telekomunikacijski sustav

Na području Zadarske županije u funkciji su tri komutacijska centra županijske razine. Dva se nalaze u Zadru, a treći se komutacijski centar županijske razine nalazi u Pagu. Magistralnim transmisijskim pravcima (isključivo digitalnim) ova tri komutacijska centra su povezana međusobno, kao i s drugim komutacijskim centrima iste razine u susjednim županijama te s komutacijskim centrima više, tj. tranzitne i međunarodne razine u Splitu, Rijeci, Osijeku i Zagrebu. Zadarskom županijom u dužini preko 100 km prolazi trasa magistralnog svjetlovodnog kabela «Jadranko». Lokalne komutacije, odnosno telefonske centrale postoje u: Starigradu, Selinama, Šilježetarici i Kruščici. Komutacije su udaljeni pretplatnički sustavi RSS komutacijskog sustava AXE10, proizvodnje Ericsson- Nikola Tesla. One udovoljavaju suvremenim telekomunikacijskim zahtjevima i imaju mogućnost, po potrebi, lakog proširenja na veće kapacitete. Te komutacije su povezane na nadređenu komutaciju AXE10 u Zadru, digitalnim sustavima prijenosa, različitog tipa. Komutacija u Starigradu povezana je na Zadar RR (radio-relejnim) sustavom prijenosa. Komutacije u Selinama, Šilježetarici i Kruščici su preko svjetlovodnih kabela povezane na Starigrad i dalje preko RR sustava prijenosa na Zadar. Svaka od četiri navedene komutacije ima izgrađenu pripadajuću mjesnu TK mrežu na koju su povezani telefonski pretplatnici.TK mreža Starigrad je izgrađena 1995. godine, TK mreža Seline je izgrađena 2000. godine, TK mreža Šilježetarica je izgrađena 1999. godine i TK mreža Kruščica je izgrađena 1999. godine. Sve četiri mreže su podzemne i dostatnog su kapaciteta za sadašnje i buduće potrebe.

Do Nacionalnog parka «Paklenica» postoji mrežni kabel za potrebe parka, a na ulazu je montirana Javna govornica. Postoji nekoliko zaselaka u kojima nema telefonske mreže. Tu su telefonski priključci riješeni pomoću fiksnog GSM-a. 

Kompjutorizirana i na internet priključena je  uglavnom  mlađa populacija stanovništva. Mobilne telefone ima većina populacije stanovnika.

3.6.4. Elektroopskrba

Područje Zadarske županije priključeno je na elektroenergetski sustav Hrvatske preko dalekovoda najviših naponskih nivoa 400 kV i 220 kV. U elektroenergetskom sustavu Hrvatske, Zadarska županija sudjeluje s HE Velebit instalirane snage 2×138/(-120)MW, kao jedinim energetskim izvorom na širem području koje je deficitarno. Glavni sistem dalekovoda 110 kV omogućava da se preko sistema trafostanica 110/35 kV, 110/10 kV i 35/10 kV te dalekovoda 35 kV i 10 kV napajaju svi dijelovi Zadarske županije. DP Elektra Zadar vrši distribuciju električne energije s mreže višeg naponskog nivoa preko TS 110/10 (20) kV i TS 35/10 kV. Područje općine Starigrad je u sklopu jedinstvenog elektroenergetskog sustava Zadarske Županije. Područje se opskrbljuje električnom energijom zračnim dalekovodom 10 kV iz TS 110/35 kV Obrovac i zračnim dalekovodom 10 kV iz TS 35/10 kV Gospić. Daljna raspodjela energije je iz TS Seline 35/10 kV. Za perifernu proizvodnju električne energije u hidrocentralama, na području naše županije više ne postoje značajni potencijali. Zato je potrebno svakako planirati izgradnju i drugih mogućih izvora energije kako za proizvodnju električne energije tako i za ostale energetske potrebe. Dugoročno strateško opredjeljenje biti će korištenje alternativnih izvora energije kao što su sunce i vjetar i plin.  

3.6.5. Ceste i prometna povezanost sa središtima

Prema zakonu o javnim cestama (NN 100/96, 76/98 i 27/01), Uredbi o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta (NN 63/99) i Odluci o razvrstavanju javnih cesta (NN 79/99, 111/00, 98/01 i 143/02) sve javne ceste na području Republike Hrvatske, ovisno o njihovom društvenom, prometnom i gospodarskom značenju, podijeljene su na: državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste.

Obalnim rubom duž cijelog područja općine Starigrad prolazi državna javna cesta D8 (Jadranska turistička cesta), koja povezuje međusobno gradove: Rijeku, Zadar, Split i Dubrovnik.

Karakter županijske javne ceste na području općine Starigrad ima cesta koja se u naselju Starigrad odvaja od državne ceste D8 i vodi u Nacionalni park «Paklenica». Dužina ove ceste je 3,1 km i ima oznaku Ž 6008. Kolnik od asfalta je širine 3,0-4,0 m.

Lokalne javne ceste na području općine Starigrad su:

L 63025 koja se kod naselja Tribanj odvaja od državne ceste D8 i vodi do zaseoka Ljubotić. Dužina ove ceste je 3,7 km.

L 63153 koja se u naselju Starigrad odvaja od državne ceste D8 i vodi u Nacinalni park «Paklenica» (Ramići). Dužina ove ceste je 8,0 km. Ova cesta ima asfaltni kolnik do V. Vaganca. Ova cesta po svojim tehničkim karakteristikama ima karakter planinske ceste. Širina kolnika je 4,0-5,0 m.

Nekategorizirane prometnice unutar svih naselja na području općine Starigrad imaju samo kolnik uglavnom nedovoljne širine te nepovoljne tehničke elemente. Dio ovih cesta još je uvijek i bez suvremenog kolničkog zastora.

3.6.6. Pomorski promet

Kako je čitavo podvelebitsko područje, zbog svog geostrateškog položaja oduvijek bilo orijentirano na more, formirala su se naselja sa pristaništima na za to najprikladnijim mjestima u uvalama podno Velebita. Status pristaništa imaju Starigrad-Paklenica i Seline, a uvale Mandalina, Lisarica, Obočaj , Paripovača, Trebanj-Šibuljna, te Mala i Vela Kruščica imale bi status lučica. Pomorski promet na području općine Starigrad u funkciji je razvoja športskog i nautičkog turizma duž akvatorija Velebitskog kanala.

3.6.7. Željeznički promet

Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske, Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske i Prostornim planom Zadarske županije planiran je koridor buduće brze Jadranske željezničke pruge koja bi prolazila duž cijele općine Starigrad, južnom stranom Velebita i preko Masleničkog ždrila produžila prema gradu Zadru. 

3.6.8. Poljski i šumski putovi

O izgradnji šumskih putova i koridora brinu se Hrvatske šume Zadar. Na području Velebita  probijeni su vrlo važni šumski putovi koji služe ne samo za eksploataciju šume nego  i za  lokalne stočare, planinare i turiste.  Kroz rat je Hrvatska vojska po Velebitu izgradila brojne putove koje uglavnom sada koriste lokalni stočari i turisti. Ostali poljski i šumski putovi su uglavnom kraći i manje važni, izgradili su ih pojedinci do svojih imanja. O njihovom održavanju brinu se samostalno poljoprivrednici.

3.6.9. Autobusne postaje

Općina Starigrad nema klasičnog autobusnog kolodvora. Autobusne postaje nisu uređene te ne zadovoljavaju uvijete iz Pravilnika o autobusnim stajalištima NN 48/97, pa ih je potrebno urediti.

3.6.10. Povlaštene kategorije putnika

Općina Starigrad subvencionira prijevoz učenika.

 ^ Gore

3.7. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA  

3.7.1. Školstvo

a) Predškolski odgoj

Vrtić u općini Starigrad ne postoji, pa se javlja potreba za njegovom izgradnjom. Broj djece predškolskog odgoja je 21. Predškolski odgoj kao priprema za polaznike prvog razreda organizira se u Osnovnoj školi u trajanju od cca120 sati, a subvencionira ga općina Starigrad iz proračuna. Organizacija i uvjeti nisu u skladu sa državnim pedagoškim standardima.

b) Osnovno školstvo  

U općini Starigrad imamo Osnovnu školu sa 5 učionica  koju pohađa 170 učenika 1-8 razreda i Područnu školu u Tribnju sa dvije učionice 1-4 razreda. Zaposlen je 21 nastavnik. Nastava je solidno organizirana, te je u skladu sa normativima Ministarstva obrazovanja. 

Izvor: Općinska uprava Starigrad

3.7.2. Zdravstvo

Općina Starigrad ima ambulantu s liječnikom opće prakse i stomatologom, te prateće medicinsko osoblje. Objekt ambulante je potrebno preurediti. Popratni stanovi koji ne služe u predviđene svrhe pa bi ih bilo potrebno preurediti u laboratorij za vađenje i analizu krvi, te otvoriti ginekološku ordinaciju i ordinaciju liječnika za djecu koji bi radili barem jedan ili dva dana u tjednu.

3.7.3. Socijalna skrb

Centar za socijalnu skrb Zadar skrbi o materijalno najugroženijim obiteljima. Trenutno ima 19 korisnika socijalne pomoći u općini Starigrad.

3.7.4. Kulturne i športske djelatnosti

U općini Starigrad djeluju KUD Podgorac, NK Paklenica, MNK Paklenica, ŠRD Kanal, PD Starigrad-Paklenica, PD Veliko Rujno Starigrad i KK Starigrad. Bilo bi potrebno izgraditi športske terene i dvoranu te prostorije za rad KUD-a.

 ^ Gore

3.8. ZAŠTITA OKOLIŠA

3.8.1. Ugroženi dijelovi okoliša

a) Odlagališta otpada 

Problematici zbrinjavanja otpada u posljednje vrijeme pridaje se velika pažnja pa je za očekivati da će u budućnosti zbrinjavanje otpada biti bolje riješeno nego do sada. Na prostorima koji su prvenstveno orijentirani na turizam brzina rješavanja ovog problema postaje još prijoritetnijom. Općina Starigrad je zasnovala lokalitet za odlaganje komunalnog otpada na prostoru Samograd. Pošto je ovo odlagalište nedovoljno uređeno ono može samo djelomično zadovoljavati kriterije kvalitetnog zbrinjavanja otpada. Potrebno je sagledati  moguće rješenje problema zbrinjavanja otpada zajedno sa ostalim općinama Podvelebitskog kanala. Na razini Županije u tijeku je izrada kompleksne studije koja će definirati sve bitne odrednice kvalitetnog zbrinjavanja svih vrsta otpada na području cjele Županije.   Zadarska županija je u zadnje vrijeme prikupila zaostale olupine automobila, sprešala ih i otpremila na reciklažu, što je hvale vrijedna akcija.

b) Područja ispusta otpadnih voda i crnih jama

Najopasniji dio zagađenja su podzemne vode u naseljima Starigrad i Seline koja se ubrzano šire i razvijaju, pa se povećava broj septičkih jama koje su mahom nepravilno izgrađene, time se povećava ispuštanje kroz porozno tlo u podzemne tokove koji se slijevaju u more i tako ugrožavaju čistoću i održivost morskog ekosustava. Da bi se ovaj problem riješio u budućnosti je potrebno izgraditi sustave odvodnje sa kolektorima u svim većim naseljima.

c) Ocjena opterećenosti ekosustava, te koje se djelatnosti mogu razvijati prema

     kriterijima održivog razvoja

Analizirajući trenutno stanje opterećenosti ekosustava, bez većih opasnosti na ugrozu okoliša i u budućnosti na prostoru općine Starigrad mogu se održivo razvijati svi oblici turizma, ugostiteljstvo, trgovina, povrtlarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, kozarstvo, ovčarstvo, uzgoj školjaka, pčelarstvo, punionice meda, proizvodne i prerađivačke djelatnosti koje ne ugrožavaju okoliš, ribarstvo, gastronomija, sitno obrtništvo i zanatstvo. 

d)Utjecaj turizma na okoliš

Zbog povećanja broja stanovnika u ljetnim mjesecima više se pune septičke jame te je povećana opasnost propuštanja u podzemne vode a time i zagađivanja mora. Osim toga poduplava se količina otpada koji se mora na adekvatan način zbrinuti. Stoga će se u budućnosti u urbanim dijelovima naselja morati izgraditi razdjelni sustav odvodnje čime bi se otpadne vode sakupile posebnom kanalizacijskom mrežom i odvele do najbližeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s pripadajućim ispustom. U ljetnim mjesecima potreban je veći angažman općinskog komunalnog redarstva kako bi se bolje nadgledali i prostori u prirodi i time smanjilo eventualno nekontrolirano odlaganje otpada.

  ^ Gore

3.9. KATASTAR I ZEMLJIŠNE KNJIGE 

3.9.1. Stanje katastra i zemljišnih knjiga

Općina Starigrad podijeljena je na tri katastarske općine: katastarsku općinu Starigrad, katastarsku općinu Seline i katastarsku općinu Tribanj s ukupnom površinom od 170,09 km2. Katastar i zemljišne knjige su relativno dobro sređeni. Problem je usitnjenost posjeda što otežava bilo kakav gospodarski razvoj.

 ^ Gore

3.10. PROSTORNO URBANISTIČKI SPISI

3.10.1. Ocjena postojećih prostornih planova

Osnovni dokumenti prostornog uređenja općine Starigrad do donošenja Prostornog plana koji mu ujedno služe kao podloga za izradu su:                                                                                  

- Prostorni plan SR Hrvatske, 1988.

- Prostorni plan Zajednice općina Split, 1982.

- OPP-Zadar iz 1978. godine (sa izmjenama i dopunama iz 1984.,1985. i 1988. godine).

- DPU Nacionalnog parka Paklenica

- Prostorni plan Zadarske županije

U tijeku usvajanja su:

- Prostorni plan općine Starigrad

- Plan parka prirode Velebit

Na temelju OPP-Zadar izrađivala se sva detaljna planska dokumentacija. Tako su za naselja Starigrad i Seline bili izrađeni  tzv. Planovi uređenja manjih naselja koji imaju prvenstveno sanacijski karakter, ali su još uvijek relevantna osnova za izgradnju. Osim ovih planova izrađen je Provedbeni urbanistički plan za turističku zonu Podbucići u Selinama. Važeći provedbeni dokumenti su i PUP obalnog poteza dijela Starigrada, te Detaljni plan uređenja uprave NP Paklenica po kojima se provodi uređenje tih dijelova naselja.

Među drugim dokumentima od interesa za prostorno uređenja i zaštitu prostora općine Starigrad važne su i Osnove korištenja i zaštite prostora bivših općina u sastavu Zadarske županije. Ovaj dokument koji obrađuje i bivšu općinu Zadar u sastavu koje je bilo područje sadašnje općine Starigrad, s već u obzir uzetim novim upravnim ustrojstvom je solidan temelj izrade prostornog plana Zadarske županije i općine Starigrad. 

3.10.2. Postupak izrade i donošenja

Izrađen je Prijedlog prostornog plana uređenja općine Starigrad koji je poslan na pregled u Županijski zavod za urbanizam, nakon toga se šalje na suglasnost u Ministarstvo kulture i Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša,  te ga nakon toga usvaja općinsko Vijeće.

3.10.3. Moguća tehnička dokumentacija budućih projekata

-         Glavni projekt za uređenje obale u dužini od 600 m u Starigrad-Paklenici na potezu od caffe bara Kvartir do groblja.

-         Elaborat za dobivanje lokacijske dozvole za izgradnju Tržnice u Starigrad-Paklenici.

-         Elaborat za izgradnju sustava odvodnje otpadnih voda u Starigradu je u izradi.

-         Projekt uređenja Trga Stjepana Radića- idejno rješenje usvojeno.

-         Projekt sanacije deponija otpada.

-         Projekt vodovodizacije zapadnog dijela općine Starigrad do Tribnja Sv.M. Magdalene

u planu izrade je slijedeće godine.

-         Projekt dječjeg vrtića u planu izrade slijedeće godine.

Izvor: Općinska uprava Starigrad. 

 ^ Gore

3.11.  INSTITUCIJE RAZVOJNOG UPRAVLJANJA

3.11.1. Poslovi i ovlasti općina

Općina u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno  ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:

- uređenje naselja i stanovanja,

- prostorno i urbanističko planiranje,

- komunalne djelatnosti,

- brigu o djeci,

- socijalnu skrb,

- primarno-zdravstvenu zaštitu,

- odgoj i osnovno obrazovanje,

- tjelesnu kulturu i sport,

- zaštitu potrošača,

- zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,

- razvoj gospodarstva

Općinsko vijeće predstavničko je tijelo građana Općine i izvršno tijelo lokalne samouprave, koje donosi akte u okviru djelokruga Općine, te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom. Predsjednik Općinskog vijeća zastupa Općinu i nositelj je izvršne vlasti Općine. Predsjednik Općinskog vijeća je odgovoran središnjim tijelima državne uprave za obavljanje poslova državne uprave prenijetih u djelokrug tijela općine. Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Općine, kao i poslova državne uprave prenijetih na Općinu, ustrojavaju se upravni odjeli općine i službe. Jedinstvenim upravnim odjelom upravlja pročelnik kojeg na temelju javnog natječaja imenuje Općinsko vijeće. Upravne, stručne i ostale poslove u tijelima općine obavljaju službenici i namještenici. Radi ostvarivanja neposrednog sudjelovanja u upravljanju lokalnim poslovima građani imaju pravo osnivati jedinice mjesne samouprave. Kao jedinice mjesne samouprave osnivaju se u skladu sa zakonom, Mjesni odbori.

3.11.2. Komunikacija sa ministarstvima i javnim poduzećima koja

             obavljaju poslove na ovom području

Dosadašnja suradnja i komunikacija sa svim ministarstvima je zadovoljavajuća, što više ministarstva su imala veliko razumijevanje za obnovu nekih infrastrukturnih objekata.  Očekujemo još bolju suradnju i sufinanciranje infrastrukture i gospodarstva. Također je dobra suradnja sa javnim poduzećima koja su djelovala ili još djeluju na ovim prostorima.

3.11.3. Djelovanje regionalnih udruga i međunarodnih agencija sa

             naglaskom na njihovu razvojnom utjecaju

Do sada nije bilo zapaženijih aktivnosti regionalnih i međunarodnih udruga na području općine Starigrad, stoga očekujemo njihov angažman i pomoć pri realizaciji nekih projekata.

3.11.4. Analiza ulagačkih pothvata u tijeku

-         Izgradnja mjesnog groblja u Starigrad-Paklenici

-         Sanacija lučice u Selinama.

-         Sanacija deponija za komunalni otpad.

-         Sanacija gata Riva u Starigrad-Paklenici.

-         Izgradnja odvodnog kanala uz Trg Stjepana Radića u Starigrad-Paklenici.

-         Određivanje granica pomorskog dobra na području cijele općine Starigrad.

-         Izgradnja nogostupa kroz Starigrad-Paklenicu i Seline.

-         Asfaltiranje svih nerazvrstanih cesta i ulica na području Općine (nominiran u programu EIB II, realizacija po dobivanju sredstava).

Izvor: Općinska uprava Starigrad

 ^ Gore

3.12. PRORAČUN  OPĆINE  STARIGRAD

                                                                                                                                               Tablica 6: Račun prihoda i rashoda općine Starigrad

Izvor: Općinska uprava Starigrad

Ovaj proračun je odraz stanja i prihodovnih mogućnosti općine Starigrad. Analizom prihoda i rashoda uočavamo da prihodi poslovanja pokrivaju rashode poslovanja, dok rashodi za nabavu nefinancijske imovine znatno premašuju prihode od nefinancijske imovine pa ih se pokriva djelom iz prihoda poslovanja. Ovi pokazatelji pokazuju da je ovaj proračun razvojan.  Općina Starigrad u narednim godinama mora iznaći i druge mogućnosti prihodovne strane proračuna kako bi on bio još više razvijan. Novi projekti PUR-a u kojima će razvoj gospodarstva biti glavna tema, svakako će pokrenuti poduzetnišvo, a time će se ostvariti više poreza i bolje punjenje proračuna. Prema polugodišnjem izvješću izvršenje proračuna bi se moglo odvijati i bolje.

^ Gore