PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE - TEKSTUALNI DIO

Na temelju odredbi čl.24 i 45a. Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02, 100/04), Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04) i Programa mjera za unapređenje stanja u Prostoru na području Općine Starigrad (Službeni glasnik Zadarske županije br.5/97) i čl.30 Statuta općine Starigrad (Službeni glasnik Zadarske županije br.3/06), donosi se:

ODLUKA

o donošenju

PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE STARIGRAD

Članak 1.

Donosi se Prostorni plan uređenja Općine Starigrad (Službeni glasnik Zadarske županije br. /06), u daljnjem tekstu: Plan.

Članak 2.

Plan je sadržan u elaboratu "Prostorni plan uređenja općine Starigrad", i to:

1. Tekstualnog dijela: Obrazloženje Plana i Odredbe za provođenje,

2. Grafičkog dijela:

a. Korištenje i namjena površina namjene u mjerilu 1:25000

b. Infrastrukturni sustavi u mjerilu 1:25000

c. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštita prostora u mjerilu 1:25000

d. Građevinska područja naselja u mjerilu 1:5000.

Članak 3.

Dio prostornog Plana koji se objavljuje u službenom glasilu su:

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE

Članak 4.

Ovim se Planom utvrđuje obaveza primjene svih kriterija koji proizlaze iz Zakona o prostornom uređenju (NN br.30/94, 68/98, 61/00, 32/02, 100/04, Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora NN (br.128/04.), te Prostornog plana zadarske Županije koji je usklađen s navedenom Uredbom, a odnose se na prostor Općine Starigrad.

Članak 5.

Podvelebitski prostor je vrlo osjetljiva prostorna cjelina u kojoj je dominantan masiv Velebita kao vrijednost čitavog ekosustava i kojemu se moraju podrediti svi zahvati. Budući da je čitavo područje u sustavu PP Velebita, dodatno obvezuje na maksimalnu zaštitu u korištenju prostora, sve postojeće i buduće korisnike na ovome području. Dijelovi Općine Starigrad koji nisu, ovim Planom, predviđeni za bilo koji oblik građenja moraju se podrediti kriterijima korištenja temeljem PPU-a PP Velebit (u izradi) Ovim su Planom na području Općine Starigrad određene namjene površina za :

Građevinska područja naselja :

-građevinsko područje naselja (S/ izgrađeni i neizgrađeni dio)

Izgrađene strukture van naselja:

-građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene (T1/T2/T3)

-proizvodna (I2/ pretežno zanatska)

-područja sporta i rekreacije (R1/R2)

-groblje

Površine i građevine koje se grade izvan građevinskog područja:

-poljoprivredne i šumske površine – isključivo osnovne namjene

-NP "Paklenica"

-PP "Velebit"

-infrastrukturni koridori,

-morski pojas: marikultura – zona uzgoja školjaka (Z2), luke i kupališna rekreacija (R3)

Temeljni uvjeti za određivanje namjene površina na području Općine su :

• Racionalno i svrhovito korištenje prostora
• Očuvanje i unapređenje postojećih vrijednosti okoliša naročito u kontekstu činjenice da je dio općinskog područja unutar NP Paklenica, odnosno PP Velebit.
• Optimalno dimenzioniranje građevinskih područja u granicama zaštićenog obalnog pojasa od 1000 m, a koja se određuju prema bivšem OPPU Općine Zadar sa potrebom njihovih reduciranja za najmanje 30%

Članak 6.

Ovim se Planom utvrđuju opći kriteriji za korištenje odnosno namjenu površina, a određeni su slijedećim uvjetima :

• Prostor kao ograničeni resurs i dio PP Velebit mora se koristiti krajnje racionalno i svrhovito
• Potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri štititi i unapređivati postojeće vrijednosti okoliša, te po mogućnosti narušene dijelove sanirati.
• U definiranju uvjeta za formiranje granica građevinskih područja mora se primijeniti pravilo korištenja već izgrađenih, postojećih struktura.
• Širenje građevinskih područja, kada je to potrebno, valja usmjeravati u dubinu prostora vodeći računa o potrebi zaokruživanja urbane strukture u logičnu cjelinu.
• Svako osnivanje novih građevinskih područja mora imati oslonac u prostorno-planerskom dokumentu višega reda (PPŽ-u) i mimo toga se ne može formirati.
• Važan element u formiranju građevinskih područja je vrijednosni sustav uređenja građevinskog zemljišta, odnosno uvjet neophodne potrebe komunalne opremljenosti prostora.
• Za formiranje građevinskih područja važno je pridržavati se zakonske regulative kojom je utvrđen način uporabe i eksploatacije prostora kao što su poljoprivredne i šumske površine i vodna dobra.
• Zbog specifičnosti prostora i krajolika, a u cilju osiguranja zelenih površina u dominantnom dijelu prostora planom se ustanovljuje kriterij ograničena oblika građenja na površinama većim od 30 000 m² sa pretežnim uvjetom korištenja kao poljoprivrednog zemljišta
• Kod širenja GP-a naselja potrebno je pridržavati se kriterija postizanja odnosa između izgrađenog i neizgrađenog dijela na način da se poštuje princip smanjivanja ukupne površine GP-a naselja za najmanje 30% u odnosu na granicu GP-a iz OPP-a bivše općine Zadar, pri čemu se kroz analizu uzimaju isključivo prostori namijenjeni stambenoj izgradnji, a na temelju slijedećeg prikaza :

PRIKAZ ODNOSA IZGRAĐENIH I NEIZGRAĐENIH DIJELOVA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA ZA OPĆINU

ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA GP-a UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE I PROIZVODNE NAMJENE (GP IZVAN GP NASELJA)

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. Građevine od važnosti za Državu i županiju

2.1.1. Građevine od važnosti za Državu

Članak 7.

Prema Uredbi o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku (NN 6/00) građevine od važnosti za Državu grade se, dograđuju i rekonstruiraju u skladu s namjenom prostora i ovim odredbama.

Građevine od važnosti za Državu značajne za područje općine Starigrad su:

-          javna državna cesta D 8,

-          alternativna trasa buduće brze Jadranske željeznice,

-          sve građevine i sadržaji izgrađeni ili će se izgraditi u prostoru NP Paklenica odnosno širem prostoru PP-e Velebit, a temelje se na prostornim planovima višega reda, odnosno planovima posebne namjene,

-          zahvati u moru, a odnose se na moguću eksploataciju nafte i plina,

-          magistralni vodoopskrbni cjevovod podvelebitskog područja koji prolazi područjem ove općine i koji ulazi u sastav vodoopskrbnog sustava "Regionalni vodovod sjeverne Dalmacije",

-          sve građevine koje se realiziraju na području pomorskog dobra u što spadaju sve luke i drugi uređaji vezani na korištenje pomorskoga dobra.

2.1.2. Građevine od važnosti za Županiju

Članak 8.

Građevine od važnosti za Županiju na području općine Starigrad su:

-          javna županijska cesta Ž 6008 na dionici N.P. "Paklenica" -D 8,

-          javne lokalne ceste: L 63025 na dionici Ljubotić-Tribanj (D 8) i L 63153 na dionici N.P. "Paklenica" (Ramići) -Starigrad (D 8),

-          dio novoplanirane ceste koja će zaobići obalni pojas naselja Starigrad i naselja Seline, te preuzeti prometnu ulogu sadašnje državne ceste D 8,

-          sve vodoopskrbne građevine preko kojih se rješava vodoopskrba svih naselja na području ove općine (vodospremnici, glavni cjevovodi, mjesna vodovodna mreža, crpne postaje),

-          sve građevine odvodnje preko kojih se rješava sakupljanje, pročišćavanje i dispozicija otpadnih voda svih naselja na području ove općine (kolektori, crpne postaje, tlačni cjevovodi, uređaji za pročišćavanje s pripadajućim ispustom i dr.),

-          svi zahvati na pomorskom dobru u nadležnosti županije, a odnose se na PPŽ-om planirane lokacije ribogojilišta.

2.2. Građevinska područja naselja

Članak 9.

Ovim se Planom određuje građevinsko područje naselja gdje je stanovanje osnovna namjena prostora, a dijeli se na izgrađeni i neizgrađeni dio GP-a naselja. Izgrađeni dio naselja je područje u kojemu su označene zone u kojima se nalaze izgrađene građevine, a prikazane na geodetskim/katastarskim podlogama u mjerilu 1 : 5000 ovoga Plana.U sklopu izgrađenoga dijela naselja označene su cjeline sklopova postojećih građevina, te ruralne cjeline naselja kao ruralne jezgre.

Neizgrađeni dio naselja je područje na kojemu se predviđa širenje naselja (označene u navedenim grafičkim podlogama u mjerilu 1:5000).U sklopu izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja mogu se pored obiteljskih kuća sa najviše tri stambene jedinice izgrađivati i trgovački, obrtnički, proizvodni, uslužni i turističko-ugostiteljski sadržaji u sklopu stambenih građevina. Dozvoljavaju se i samostalne građevine trgovačke, uslužne i turističko-ugostiteljske djelatnosti, građevine obiteljskog gospodarstva i građevine društvenog standarda uz primjenu dodatnih uvjeta (točka 3 – uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti ili točka 4 – uvjeti smještaja društvenih djelatnosti).

U ZOP-u u građevinskom području naselja, u pojasu do 70 m od obalne crte, ne može se planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za:

-          proizvodnju, koja nije funkcionalno povezana s morem i morskom obalom,

-          trgovinu neto trgovačke površine veće od 1.500 m², osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena.

U neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja Starigrad, Seline i Tribanj-Krušćica u pojasu najmanje 70 m od obalne crte može se planirati samo izgradnja hotela, građevina javne namjene i uređenje javnih površina, infrastrukturnih građevina i drugih građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.).

GP naselja određena su slijedećim prikazom:

ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA GP-a NASELJA

Članak 10.

 Ovim planom definirana su građevinska područja ruralnih cjelina u kojima je dozvoljena rekonstrukcija i dogradnja prema slijedećim uvjetima:

1. Granice ruralnih cjelina poštivati će zatečeno stanje. Građevinske intervencije u tim prostorima mogu se odvijati u smislu obnove porušenih i devastiranih dijelova u postojećem volumenu uz uporabu autohtonih materijala.
2. Svi navedeni zaseoci su označeni u grafičkom prilogu br.1(Korištenje i namjena površina u mj.1:25000) i prikazani simbolima kao ruralne cjeline.
3. Interpolacija, dogradnje, prigradnje i druge arhitektonske intervencije u sačuvanim ruralnim cjelinama koje nisu pod zaštitom Uprave za zaštitu kulturne baštine, vršiti će se temeljem posebne urbanističko-arhitektonske studije u obliku „stručne podloge“, kojom će se utvrditi svi relevantni kriteriji. Nova izgradnja u navedenim zaseocima je dopuštena kada se radi o rekonstrukciji i sanitarnom opremanju graditeljske cjeline. U tom slučaju izgrađenost ne može biti veći od 15% od postojeće, visina građevina može biti P+1, odnosno do vijenca maks. 7,0 m. Materijali za takvu dogradnju ili prigradnju moraju biti autohtonog porijekla.
4. Unutar graditeljske cjeline "Marasovići" koja ima status zaštićene graditeljske/ruralne cjeline, mogu se adaptirati i rekonstruirati postojeće građevine u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (N.N 69/99).

Članak 11.

 Ovim se Planom utvrđuju opći uvjeti koji određuju mogućnost građenja u GP-ima naselja i to : Svaka parcela mora imati osiguran kolni pristup s javnog puta odnosno mjesne prometnice. Javna prometna površina koja služi kao neposredan prilaz na građevnu česticu i uvjet je za osnivanje

građevne čestice, mora se projektirati, graditi i uređivati kao trg ili ulica, tako da omogućuje vođenje infrastrukturne mjesne mreže i mora biti vezana na ukupan sustav.

Članak 12.

Ulicom se smatra svaka cesta uz koju se izgrađuju stambene građevine i na koju te građevine imaju neposredan pristup. U izgrađenom dijelu GP naselja širina kolnika je uvjetovana stanjem izgrađenosti na terenu i ne određuju se posebni uvjeti osim kod interpolacija novih građevina kada pristupni put do građevne čestice treba imati minimalnu širinu od 3,50 m.

U neizgrađenim dijelovima naselja prometni koridor koji se sastoji od kolnika i nogostupa u pravilu mora biti minimalne širine 10,00 m.

Samo jedna vozna traka može se izgrađivati iznimno na preglednom dijelu sporedne ulice, koja ne može biti duža od 500 m i koja nema sabirne funkcije, pod uvjetom da se na svakih 100 m uredi ugibalište. Svaka slijepa ulica s jednom voznom trakom bez obzira na dužinu, mora imati izgrađeno okretište.

Prostor između kolničke trake i građevinskog pravca ne može se koristiti za građevine ili druge građevine koje mogu ometati odvijanje prometa. U tim prostorima se mogu locirati isključivo podzemne instalacije, javna rasvjeta i prikladno zelenilo.

Članak 13.

Ako se građevna čestica ograđuje od strane ulice, tada se ulična ograda podiže iza regulacione linije u odnosu na javnu prometnu površinu. Ograđivanje parcele se izvodi masivnim dijelom do visine 1.0 m,dok se veće visine mogu izvesti samo prozračnim elementima (rešetka, mreža, živica i sl.). Ukupna tako izvedena ograda između građevnih čestica ne može biti viša od 2 m mjereno od niže kote konačno zaravnatog terena.

Udaljenost građevine od vanjskog ruba ograde ne može biti manja od 5 m.Iznimku od uvjeta iz prethodnog stavka čini zatečeno stanje u gusto izgrađenim djetlovima naselja gdje nije moguće mijenjati stanje bez većih zahvata u prostoru.

Članak 14.

 U slučaju rekonstrukcije već postojeće građevine koja je izgrađena prije uređenja prometnice i unutar izgrađenog dijela građevinskog područja, udaljenost može biti i manja. U navedenom slučaju kada se na regulacijskom pravcu nalazi izgrađen objekt (garaža i sl.) prilikom rekonstrukcije nije dopušteno dograđivanje kata takvih građevina u dubini parcele od najmanje 5,0 m.

Članak 15.

Promet u mirovanju mora biti riješen na vlastitoj parceli i to po kriteriju minimalno jedno parkirališno

mjesto na jednu stambenu/apartmansku jedinicu .Izgradnja garaža može se izgraditi kao aneks građevine pod uvjetom da ne prelazi dozvoljeni postotak izgrađenosti na tom području.

Članak 16.

Ovim se planom utvrđuju opći uvjeti građenja za obiteljske građevine koje imaju najviše tri stana i sklopu izgrađenoga dijela GP-a naselja prema slijedećem prikazu :

*Kis/n je koeficijent iskoristivosti nadzemnih etaža

Članak 17.

Ovim se planom utvrđuju uvjeti građenja za obiteljske građevine sa najviše tri stana u neizgrađenom dijelu građevinskog područja prema slijedećem prikazu :

*Kis/n je koeficijent iskoristivosti nadzemnih etaža

Članak 18.

Ovim Planom se određuje maksimalna veličina građevinske parcele od 2000 m² do najviše 5000 m² i namijenjena je isključivo zaokruženu većega uređenoga posjeda koji se ne namjerava parcelirati. Za takve oblike izgradnje propisuju se slijedeći uvjeti :

Članak 19.

Ovim se Planom utvrđuju uvjeti za interpolacije odnosno za neizgrađene površine unutar izgrađenih dijelova naselja i to za sve građevine koje su dopuštene temeljem članka 9.ovih Odredaba utvrđuju se slijedeći uvjeti :

*Kis/n je koeficijent iskoristivosti nadzemnih etaža

Pod gušće izgrađenim dijelovima naselja podrazumijevaju se one situacije kada se parcela nalazi između veći izgrađenih kuća na parcelama sa njene lijeve i desne strane, a što treba dokazati katastarskim izvatkom/položajnim nacrtom.

Članak 20.

Iznimno od odredaba ovog Plana unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, moguće su rekonstrukcije postojećih i interpolacije novih građevina na građevinskim česticama na kojima nije moguće ispuniti uvjete gradnje zbog zatečenih prostornih uvjeta, pod slijedećim uvjetima :

-          Korisna površina građevne čestice može biti manja ali ne manja od 200 m².

-          Udaljenost nove građevine od granice susjedne građevne čestice može biti manja od 3,00 m, odnosno u skladu sa lokalnim uvjetima (reciprocitet) bez mogućnosti otvaranja otvora prema međi.

-          Nagibi krovnih ploha moraju biti ujednačeni sa susjednim građevinama.

-          Rekonstrukcije postojećih građevina treba provoditi prvenstveno poštujući naslijeđenu graditeljsku strukturu, a izmjene provesti tamo gdje je to potrebno iz funkcionalnih i konstruktivnih razloga.

-          Nije dopušteno mijenjati osnovne urbanističke vrijednosti kao što su: cjelovitost ruralne strukture dijela naselja, organizacija dvora, ogradni zid sa ulaznim portalom, te temeljne arhitektonske vrijednosti naslijeđene graditeljske strukture, a koje se odnose na izvorne oblikovne karakteristike I uporabu materijala za građenje.

-          Koeficijent izgrađenosti građevinske čestice može biti veći od propisanih ovim Odredbama ali ne veća od 0,60.

-          Koeficijent iskoristivosti građevinske čestice može biti veći od propisanih, ali ne veća od 1,2 u slučajevima ugradnje nove građevine između slijepih zidova postojećih građevina.

-          Građevinski pravac nove građevine mora se izjednačiti sa susjednim građevinama.

-          Građevina svojom visinom ne smije prijeći visinu vijenca od 12 m.

-          Građevina ne smije ometati sigurnost odvijanja prometa na javnim prometnicama.

Ruralne jezgre u sklopu građevinskih područja naselja, kao i izdvojene ruralne cjeline trebaju dodatno poštivati slijedeće uvjete u odnosu na pravo interpolacije, a koje se odnose na poštivanje građevinskoga i regulacijskog pravca, te odnosa prema javnom prostoru; otvaranju prozora prema susjednoj parceli; pravu vezivanja na slijepi zid susjedne kuće, odnosno izgradnji na granici međe; pridržavanja prava na izjednačavanje visine vijenca, nagiba krovnih ploha, te drugim vrijednostima tradicionalnog graditeljstva kako slijedi :

-          Udaljenost novoga objekta od granice susjedne parcele može biti manja od 3,00 m, odnosno moguće je graditi i na samoj granici parcele u slučaju građenja jedinice dvojnog objekta ili objekta u nizu.

-          Veličina tako zatečene građevinske parcele može biti manja, ali ne ispod 100 m².

-          Nagibi krovnih ploha moraju biti ujednačeni sa susjednim kućama,

-          Koeficijent Izgrađenosti parcele može biti 0,50 u slučaju ugradnje volumena nove građevine između postojećih slijepih zidova susjednih građevina.

-          Građevinski pravac nove građevine mora se izjednačiti sa susjednim građevinama.

-          Koeficijent iskoristivosti 1,20 maksimalno

-          Odstupanje od navedenih kriterija moguće je samo na temelju konzervatorskih uvjeta.

Pod postojećim građevinama smatraju se građevine izgrađene prije 15.02.1968. godine ili izgrađene na temelju pravomoćne i konačne građevne dozvole.

Članak 21.

Ovim se Planom utvrđuju uvjeti građenja za višestambene građevine sa najviše 6 (šest) stambenih jedinica u jednoj građevini. U GP naselja (Starigrad i Seline) je dopuštena navedena izgradnja pod slijedećim uvjeti :

Pod Kis/n se podrazumijeva BRP nadzemni/površina građevne čestice.

Opći uvjeti građenja

Članak 22.

Ovim se planom utvrđuju opći urbanističko-tehnički uvjeti za sve građevine u izgrađenim neizgrađenim dijelovima naselja i to : Visina građevina određuje se sa Po+P/VP+2, pri čemu se kao druga etaža računa iskoristivo potkrovlje.

Maksimalnom visinom vijenca od najniže točke uređenoga okoliša se računa prema slijedećim uvjetima :

• za prizemni objekt 3,50 m,
• za visokoprizemni objekt 4,50 m,
• za jednokatni objekt 7,00 m,
• za dvokatni objekt i objekt sa potkrovljem 10,00 m.

Etažom se smatra i podrum ako je razlika između stropa podruma i najniže točke uređenog terena neposredno uz objekt, veća od 1 m. Podrumom se smatra etaža koja mora biti minimalno 50 % ukopana. Visina do vijenca se računa od najniže točke uređena terena oko građevine kada se radi o ravnim terenima. Kada se građevina izvodi na nagnutom terenu (ako je nagib veći od 15%), gdje je moguća kaskadna struktura, visina do vijenca se mjeri na mjestu presjeka građevine, koji je paralelan sa slojnicama terena.

Članak 23.

Udaljenost slobodnostojećih građevina od susjedne parcele je h/2 gdje je h visina građevine do vijenca građevine, ali ne može biti manja od 3,00 m.Izuzetak od stavka 1. ovog članka predstavljaju slučajevi u postojećim izgrađenim dijelovima naselja i starim jezgrama naselja (čl. 10 i 20).

Članak 24.

Nova građevina u izgrađenom dijelu GP-a može se graditi i kao interpolacija. U slučaju kada je građevna čestica veća od 600m² može se na istoj izgraditi dvojna građevina ili građevina u nizu. U navedenom slučaju potrebno je primjenjivati uvjete građenja iz članka 20. ovih Odredbi.

Članak 25.

Pomoćne i gospodarske prostorije (spremišta, garaže i sl.) treba graditi prvenstveno u prizemljima građevina, a moguće je i kao zasebne građevine.

Ako se pomoćne i gospodarske prostorije grade izvan građevina, mogu se graditi i na međi građevne čestice.Ukoliko se građevina gradi na međi ne dozvoljava se otvaranje otvora prema susjednoj gr. čestici.Visina pomoćnih građevina iz stavka 3. ovog članka može iznositi najviše 3 m (visina vijenca), dubina 6, a krovište skošeno ili ravan krov sa odvodom vode na vlastitu česticu.

Članak 26.

Ovim se planom određuje da se građevina mora udaljiti od regulacione linije građevne čestice minimalno 5 m.

Iznimno ta udaljenost može biti manja ukoliko se nalazi u izgrađenom dijela GP-a (članci 13. i 14.) Prostor između građevinske i regulacione linije mora se u pravilu urediti kao hortikulturno uređen predvrt, koristeći prvenstveno autohtoni biljni materijal.

Članak 27.

Kod oblikovanja građevina treba voditi računa o skladnom uklapanju u ambijent, materijalom i

arhitektonskim detaljima.Građevine koje se izgrađuju kao dvojne ili u nizu moraju sa građevinom uz koju se prislanjaju činiti arhitektonsku cjelinu.

Članak 28.

Krovne plohe mogu biti ravne, skošene ili kombinacija kosog krova sa ravnim terasama. Kod skošenog krova na dvije ili četiri vode nagib krova izvesti od 18-23˚, a u ovisnosti od vrste pokrova, valovitog crijepa, utorenog crijepa ili kupe kanalice i to crvene boje.

2.3. Izgrađene strukture van naselja

Članak 29.

U izgrađene strukture van naselja svrstavaju se izdvojene turističke i proizvodne zone prema slijedećem prikazu :

ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA GP-a RADNIH I TURISTIČKIH ZONA

Članak 30.

Uvjeti građenja ugostiteljsko-turističkih građevina u navedenim zonama iz prethodnog članka moraju se pridržavati općih kriterija za ostalu izgradnju u pogledu visinskih gabarita i izgrađenosti prostora što pretpostavlja poštivanje slijedećih uvjeta :

-          Koeficijent izgrađenosti (Kig) ne smije preći 0,30,a K is 0,80.

-          Dopuštene visine građevina ne mogu biti veće od P/VP+2+Po sa najvećom dopuštenom visinom do vijenca od 10,50 m od uređena okoliša zgrade na najnižoj točki nagiba trena.

-          Udaljenost smještajnih kapaciteta građevina, odnosno građevinskog pravca od obalne crte (srednje morske razi) , koja je uvjetovana kriterijima iz „Uredbe“, ne može biti manja od 100 m. Navedena granica ucrtana je u graf. prilozima ( Korištenje i namjena površina br.1 i u mj. 1:25 000 i 1:5 000) GP-a svih turističkih zona i treba ih se pridržavati prilikom izrade UPU -a.

-          Za sve navedene zone obvezna je izrada UPU -a.

Za GP „Bucića podi“ određuje se potreba definiranja manjih urbanih cjelina (najmanje 3) čija pojedinačna površina ne može biti veća od 15,00 ha. Tako definirane strukturne cjeline moraju se obavezno odvajati zaštitnim zelenilom. Sva potrebna infrastruktura treba se dimenzionirati za cijelu zonu. Sustav suspenzije otpadnih voda ove zone mora se tretirati kao izdvojeno područje sve do konačnog rješenja razdjelnog sustava odvodnje naselja Starigrad i Seline.

Članak 31.

Ovim se Planom utvrđuju dodatni uvjeti izgradnje za ugostiteljsko-turističke zone i to :

-          Sva planirana građevinska područja čija ukupna površina prelazi 15,00 ha, kroz izradu UPU-a potrebno je dijeliti u manje urbane cjeline uz obavezno ostavljanje zelenog zaštitnog „tampona“ od 100 m širine.

-          U svim GP-ima u prostoru 100 m od morske crte nije dopuštena izgradnja smještajnih jedinica.

-          U svim navedenim zonama potrebno je osigurati minimum 50,00 m² površine za zelenilo i rekreaciju, odnosno na jednom ha bruto površine zone ne može biti više od 120 kreveta.

-          U pojasu između obalne crte i smještajnih kapaciteta (100 m) dopušta se lociranje sadržaja koji su u funkciji sporta i rekreacije kao što su manja igrališta, plažni sadržaji sa garderobama i tuševima, sanitarni uređaji, a unutar zelenih cjelina pješačke i biciklističke staze, odmorišta sa klupama, i sve što se podrazumijeva pod urbanom opremom.

-          Za postojeće građevine, ako se rekonstruiraju ili dograđuju kao što je kompleks hotela „Alan“ treba primijeniti uvjete koji su definirani za ostale turističke zone (čl. 30)

-          U prostoru izgrađenog dijela GP“Alan“ ovim se planom prihvaća postojeći autokamp T3) u postojećim okvirima.

Članak 32.

Ovim se planom utvrđuju uvjeti za izgradnju u sklopu proizvodne zone u Selinama (Reljani) za smještaj manjih proizvodnih pogona u površini od 11,80 ha, kao posebno GP-e. Građevine koje će se izgraditi u ovom prostoru moraju svojom izgrađenošću i volumenom biti kompatibilne sa općim kriterijima građenja.

Dozvoljene proizvodne djelatnosti u za to planiranom građevinskom području mogu biti slijedeće:mala proizvodnja finalnih dijelova industrijskih proizvoda tekstila, metaloprerade i sl..mali pogoni za finalizaciju i pakiranje prehrambenih, kozmetičkih i sličnih proizvoda, mali pogoni nautičke i slične opreme., stolarski, kamenorezački, staklarski, keramičarski, limarski, vodo-instalaterski, plastičarski i slični pogoni maloga kapaciteta. Izgrađenost građevinskih čestica u ovoj zoni ne može biti veća od25% (Kig). Ostali uvjeti građenja su :

-          Visina građevina može se kretati do 10,00 m do vijenca od uređena okoliša.

-          Površina građevinske čestice za jednu namjenu ne može biti manja od 600 m².

Članak 33.

Ovim se planom utvrđuju uvjeti za izgradnju i uređenje zone športa i rekreacije (R1 i R2) izvan građevinskog područja naselja Starigrad i Seline. U zoni športa i rekreacije mogu se smjestiti športski i rekreacijski sadržaji (športska igrališta, dvorane i sl.) te prateći sadržaji u funkciji primarne namjene (trgovine športske opreme, punktovi za iznajmljivanje športske opreme, ugostiteljski i drugi uslužni sadržaji u funkciji primarne namjene).

Izgrađenost građevinskih čestica u ovoj zoni iznosi:

-          Športska igrališta/tereni kig = 0,60

-          Građevine u funkciji osnovne namjene kig = 0,20.

Visina građevina može se kretati do 8,00 m (P+1) do vijenca od uređena okoliša. Izuzetak čine športske dvorane u skladu s propisima za tu vrstu građevine.

2.4. Površine i građevine koje se grade izvan građevinskog područja

Članak 34.

Zahvati u prostoru izvan građevinskih područja za koja se ne formiraju građevinska područja su:

-          kuće i gospodarske građevine za potrebe seoskog turizma a u funkciji poljoprivrede koji su izgrađeni izvan GP-a naselja kao pojedinačni, osamljeni zahvati u prostoru, a zatečeni su u prostoru u vrijeme izrade ovoga Plana. Ove građevine se mogu zadržati pod uvjetom da svojim volumenom, arhitektonskim izgledom i položajem u prostoru bitno ne odstupaju od uvjeta za takvu vrstu građevine unutar građevinskog područja naselja, te ne narušavaju pejsažne vrijednost okoliša. Nije dozvoljena izgradnja većih gospodarskih građevina prerade primarne poljoprivredne proizvodnje na ovom prostoru.

-          građevine za pohranu poljoprivrednih strojeva i alata, te poljoprivrednih proizvoda, kao i građevine čuvanje voćnjaka i vinograda;

-          građevine za sklanjanje stoke i peradi; građevine za uzgoj stoke i peradi,

-          staklenici i plastenici za uzgoj bilja,

-          građevine za preradu ulja i drugih poljoprivrednih proizvoda vezanih na neposrednu proizvodnju,

-          građevine i uređaji obrane, prema posebnom programu Ministarstva obrane i postojećem zakonu,

-          infrastrukturni objekti (promet, energetika, vodoopskrba i odvodnja itd.) za koje se ne formira građevinsko područje,

-          vidikovci, različiti športsko-rekreacijski, kupališni, izletnički, memorijalni, lovački i drugi objekti, za koje se ne formira GP.

-          objekti za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina.

-          PPŽ-om planirana ribogojilišta odnosno kompleks uzgoja školjaka.

Članak 35.

Navedene građevine mogu se izvoditi pod slijedećim uvjetima :

-          građevine za sklanjanje stoke i peradi grade se u pravilu na poljoprivrednom zemljištu lošije kvalitete. Veličina gospodarskih građevina ovisi o broju stoke i peradi, odnosno raspoloživom prostoru i mogućnostima pristupa životinja do poljoprivrednog zemljišta. Gospodarske građevine ovoga tipa nije obavezno priključiti na infrastrukturni sustav.

-          građevine za uzgoj stoke i peradi grade se u pravilu na poljoprivrednom zemljištu lošije kvalitete, uz omogućavanje priključivanja na objekte infrastrukture, pod uvjetima predviđenim za privredne građevine.

-          staklenici i plastenici za uzgoj bilja grade se na kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu, zavisno od sorte bilja za uzgoj.

Građevine za pohranu poljoprivrednih strojeva i alata, te poljoprivrednih proizvoda, kao i građevine za čuvanje voćnjaka i vinograda ne mogu biti veće neto površine od 25,0 m² i u pravilu moraju biti prizemne sa maksimalnom visinom do vijenca 5,50 m.

Građevine za sklanjanje stoke i peradi; građevine za uzgoj stoke i peradi, te staklenici i plastenici za uzgoj bilja mogu biti locirane na čestici zemlje čija površina ne može biti manja od 2000 m² i mora imati priključak na električnu i vodovodnu mrežu, te imati odgovarajući uređaj za odvodnji otpadnih voda, sve u skladu s propisima za navedenu djelatnost.

Građevine za preradu ulja mogu se locirati unutar maslinika čija površina nije manja od 5000 m². Navedene građevine svojim dimenzijama moraju biti prilagođene kapacitetima proizvodnje. Navedeni pogoni moraju imati osigurane dovoljne količine vode, priključak na električnu mrežu, te osiguran sustav odvodnje otpadnih voda i otpada od procesa proizvodnje, sve u skladu sa propisima za tu vrstu djelatnosti.

U sklopu obalnog područja gdje je planirana djelatnost uzgoja školjaka, na kopnenom dijelu dozvoljena je izgradnja građevina u funkciji te djelatnosti, a temeljem kriterija iz Uredbe. Navedene građevine moraju u pravilu biti prizemne sa visinom vijenca od najviše 6,0 m. Izuzetno od navedenih uvjeta dozvoljava se odstupanje samo u slučaju kada to zahtjeva tehnološki proces što se dokazuje projektnom dokumentacijom.

Članak 36.

Unutar zaštitnog obalnog pojasa (ZOP) se ne može planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za:

-          istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, osim morske soli,

-          iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju,

-          skladištenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena,

-          vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.) izvan građevinskog područja, osim za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu s veličinom parcele najmanje 3 ha (kao prizemne građevine ukupne površine do 200 m² i udaljene najmanje 300 m od obalne crte),

-          privez izvan građevinskog područja,

-          sidrenje, ako smještaj sidrišta nije objavljen u službenim pomorskim publikacijama,

-          uzgoj plave ribe.

U smislu Uredbe o ZOP-u sidrište je posebno obilježen morski akvatorij s mogućom odgovarajućom opremom za sigurno sidrenje plovila.

Članak 37.

Svi navedeni sadržaji, i građevine vezane uz njihovu namjenu potrebno je prilagoditi datostima terena na kojima se izvode, a sama graditeljska struktura mora strogo odgovarati tehnološkim uvjetima određene namjene. Građevine koje se mogu graditi izvan građevinskog područja, a imaju karakter gospodarske građevine, trebaju se projektirati, izvoditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu proizvodnju,

kao ni korištenje drugih objekata izvan građevinskog područja, te da na bilo koji način ne ugrožavaju okoliš svojim djelovanjem.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 38.

Dozvoljava se smještaj sadržaja gospodarskih djelatnosti unutar stambene građevine (građevine s više od 50% bruto razvijene stambene površine) i izgradnja samostalnih gospodarskih građevina (građevine koje sadržavaju manje od 50% bruto razvijene stambene površine) uz uvjet da njihovo funkcioniranje ili sadržaj nije u sukobu sa kvalitetom stanovanja kao osnovnom namjenom prostora.

Gospodarski sadržaji mogu biti trgovačkog, ugostiteljskog, turističkog, servisnog (autopraonica, razni servisi za popravak kućanskih aparata i sl.) karaktera, te uslužne funkcije (brijačnice, frizerske radnje, pediker i sl.) i druge.

Zabranjuju se sadržaji koji zagađuju zrak, tlo ili vodu, izazivaju buku veću od normi utvrđenih za stambene zone, zahtijevaju opsluživanje teretnim vozilima većih od malih kamiona, ili na bilo koji drugi način znatno utječu na kvalitetu stanovanja.

Pored uvjeta koji slijede, gospodarske građevine moraju zadovoljiti i opće odredbe ovog Plana i važeće odredbe za zonu u kojoj se nalaze, posebice u odnosu na izgrađenosti i iskoristivosti građevnih čestica.

Članak 39.

Gospodarski sadržaj unutar stambene građevine moguć je samo ako se ne narušava stambena funkcija građevine i dopušten je samo u prizemnim dijelovima građevine.

Članak 40.

Ugostiteljsko-turistički sadržaji kao što su manji hoteli kapaciteta do najviše 80 kreveta mogu se graditi isključivo u naseljima Starigrad i Seline.

Građevine trgovačkog karaktera površine do 1500 m² mogu se graditi u naseljima Starigrad i Seline. Građevine s manjim radnim i proizvodnim sadržajima koji svojom namjenom nisu u koliziji sa čl. 38 iz ovih Odredaba, a omogućavaju obrtničke oblike proizvodnih usluga, mogu se graditi u svim naseljima.

Članak 41.

Ovim se Planom definiraju zone ugostiteljsko-turističkog namjene, autokamp (T3), unutar građevinskog područja naselja, i to prema grafičkim prilozima plana (karta 4. građevinska područja naselja mjerilo 1:5000 i karta 1. korištenje i namjena površina u mjerilu 1:25000). Osnovni pokazatelji navedenih auto kampova su:

-          Seline, autokamp T3, do 250 smještajnih jedinica, površina 1,6 ha (0,9 % GP naselja).

-          Starigrad, autokamp T3, do 200 smještajnih jedinica, površina 1,2 ha (0,6 % GP naselja)

-          Tribanj-Krušćica, autokamp T3, do 150 smještajnih jedinica, površina 0,9 ha (1,6 % GP naselja).

Članak 42.

U sklopu GP naselja Tribanj (Krušćica) dopušta se mogućnost uređivanja prostora za kampiranje (autokamp –T3) u zoni koja je označena grafičkim prilogom plana u mj. 1:5000 i u skladu sa uvjetima iz ovoga Plana.

Članak 43.

Kod gospodarskih sadržaja u sklopu stambene građevine ili u sklopu samostalne gospodarske građevine kapacitet parkirališta će se dimenzionirati prema sadržaju odnosno namjeni, a sukladno sa propisima za tu vrstu djelatnosti iz točke 5.1.1. Cestovni promet.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 44.

Društvene djelatnosti su uprava i administracija, obrazovanje, kultura, šport i rekreacija, zdravstvo i socijalna skrb.

Sadržaji društvenog standarda određeni su na temelju sustava središnjih naselja prema Prostornom planu uređenja Zadarske županije. Tako se za područje Općine Starigrad utvrđuju slijedeći sadržaji društvenih djelatnosti:

1. Starigrad-Paklenica kao općinsko središte mora imati ove sadržaje :

-          uprava : organi općine, mjesni ured i postaja MUP-a,

-          školstvo : osnovna škola, dječji vrtić

-          kultura : dvorana polivalentnog značaja, čitaonica s knjižnicom

-          zdravstvo : zdravstvena stanica sa službama hitne pomoći, zubar, ginekolog i dugi.

-          socijalnu skrb -treba osigurati prihvatilište za stare i nemoćne, te druge primjerene sadržaje.

-          vjerski objekt : crkva sa župnim uredom

2. Seline i Tribanj kao naselja moraju imati sve navedene sadržaje za Starigrad osim općinske uprave i dijela socijalne skrbi.

Kako je čitav općinski prostor ujedno i jako turističko odredište, pored utvrđenih minimalnih sadržaja potrebno je u domeni uprave i administracije, kulture, zdravstva te športa i rekreacije osigurati dodatne funkcije i njihovo bolje dimenzioniranje sa ciljem efikasnijeg servisiranja turizma u svim njegovim oblicima.

Za sve navedene sadržaje vrijede slijedeći uvjeti građenja :

-          koeficijent izgrađenosti može biti do 0,40, a koeficijent iskoristivosti 1,2 odnosno Kis/n 0,90.

-           visine građevina mogu biti P/VP+2 odnosno do vijenca maksimalno 10,00 m.

Ovi se uvjeti ne odnose na sakralne građevine (crkva) i sportske dvorane, gdje je dopušteno odstupanje sukladno funkcionalnim i oblikovnim karakteristikama građevine.

Članak 45.

U sklopu GP-a naselja potrebno je osigurati prostor za zajedničke potrebe stanovnika kao što je: javno zelenilo, trgovi i pješačke površine, uređene obalne površine javne namjene kao što su sportske lučice i slično, sportsko-rekreacijski sadržaji te sadržaji namijenjeni igri i rekreaciji djece i odraslih.

Za sve ove namjene potrebno je osigurati najmanje 20% ukupne površine područja, a određuje se urbanističkim planom uređenja. U navedenoj površini su uračunate i površine koje treba osigurati za prometne i infrastrukturne namjene.

Radi prohodnosti priobalnog dijela naselja Starigrad i ostalih naselja Općine potrebno je, gdje je to moguće, osigurati najmanje 10,00 m širine neizgrađenog prostora koji treba urediti kao javnu prostoru.

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

5.1. Prometni sustav :

Članak 46.

Planom je utvrđeno da cestovni promet ima primarno značenje u cjelokupnom prometnom sustavu na prostoru općine Starigrad. Pomorski promet je u funkciji razvoja nautičkog i športskog turizma. Budući željeznički promet je samotranzitnog značaja.

5.1.1. Cestovni promet

Članak 47.

Za potrebe odvijanja cestovnog prometa Planom je određena osnovna mreža javnih cesta, nerazvrstanih cesta i ostalih prometnih površina, (postojeća i planirana):

-          državna cesta D 8 (Jadranska turistička cesta) prolazi duž obalnog pojasa kroz sva naselje općine Starigrad, pa ne udovoljava položajem trase ni tehničkim elementima. Stoga se na dijelu ove općine, od naselja Seline do naselja Starigrad, predviđa izgradnja nove ceste koja će zaobilaziti obalni pojas, preuzeti prometnu ulogu postojeće državne ceste D 8. Širina koridora postojeće državne ceste D 8 određena je s 15 m, a širina koridora nove zaobilazne ceste s 100 m,

-          javna županijska cesta Ž 6008 koju treba redovito održavati, uređivati i rekonstruirati na način da se osiguraju bolji tehnički elementi. Širina koridora postojeće županijske ceste određena je s 15m,

-          sve javne lokalne ceste koje treba izgraditi i rekonstruirati u skladu s prometnim potrebama kako bi se ostvarili bolji tehnički elementi ovih prometnica. Širina koridora postojećih lokalnih cesta određena je s 10m, a novoplaniranih s 50 m,

-          nerazvrstana cestovna mreža u naseljima, koja uglavnom ne udovoljava prometnim potrebama zbog nerazvijenosti, nepovoljnih tehničkih elemenata trasa i neadekvatnih poprečnih profila. Uz glavne ulice naselja potrebno je osigurati nogostupe, barem s jedne strane ulice, minimalne širine 1,50 m. Neizgrađena građevinska područja naselja i druga građevinska područja potrebno je opremiti odgovarajućom mrežom opskrbnih ulica s kolnikom odgovarajuće širine (minimalno 5,50 m za dvosmjerne ulice) i nogostupima minimalne širine 1,50 m, javnim parkiralištima, te omogućiti uspostavu autobusnih linija javnog prometa. Širina koridora postojećih prometnica u naseljima određena je s 10 m, a širina koridora novih nerazvrstanih prometnice s 50 m,

-          gospodarski (protupožarni), rekreacijski i turistički putovi i staze, trase kojih je potrebno redovito održavati i popravljati. Uz obalu je moguće uređivanje pješačkih šetnica. Širina koridora ovih prometnica određena je s 5 -20 m,

-          parkirališta treba organizirati kao javne površine u naseljima i na građevnoj čestici u skladu s namjenom i kapacitetima pojedinih planiranih prostornih sadržaja.

Članak 48.

Planom utvrđene prostorne koridore treba očuvati za izgradnju planirane, te proširenje i modernizaciju postojeće cestovne mreže u dugoročnoj perspektivi.

Moguća su odstupanja od planiranih trasa koridora zbog terenskih uvjeta.

-          Planom utvrđeni koridori javnih cesta i nekategoriziranih cesta detaljnije će se definirati prilikom izrade prostornog plana detaljnijeg stupnja razrade (urbanistički plan uređenja, detaljni plan uređenja).

-          Unutar utvrđenih koridora cestovnih prometnica nije dozvoljena nikakva gradnja sve dok se ne ishodi lokacijska dozvola za gradnju ceste, ili dionice ceste.

-          Nakon formiranja građevne čestice ceste, odnosno ishođenja lokacijske dozvole za gradnju ceste, odredit će se zaštitni pojas ceste u skladu sa Zakonom o javnim cestama i ovim Planom, dok će se prostor koridora izvan zaštitnog pojasa priključiti susjednoj planiranoj namjeni.

Članak 49.

Radi osiguranja prometa i sigurnosti ljudi Planom se utvrđuju sljedeće širine zaštitnog pojasa od vanjskog ruba zemljišnog pojasa ceste za javne ceste i nekategorizirane ceste:

-          za državne ceste izvan naseljenog područja 25 m, unutar naselja 10 m,

-          za županijske ceste izvan naseljenog područja 15 m, unutar naselja 10 m,

-          za lokalne ceste izvan naseljenog područja 10 m, unutar naselja 5 m,

-          za nerazvrstane ceste izvan naseljenog područja 10 m, unutar naselja 5 m.

Navedeni uvjeti se ne primjenjuju na postojeće izgrađena područja -stare graditeljske cjeline gdje postoje prilazni putevi manjih širina. U tim situacijama će se prihvaćati postojeće stanje.

Članak 50.

Građevne čestice uz prometnice formiraju se od punog profila prometnice sukladno Zakonu o javnim cestama i ovom Planu.U zaštitnom pojasu ceste može se formirati neizgrađeni dio građevne čestice, odnosno uređivati parkirališta, vrtovi s niskim zelenilom, ogradni zidovi i sl., ali na način da se ne umanji preglednost ceste ili križanja.

Ogradni zidovi građevnih čestica mogu se graditi na udaljenosti minimalno 3 m od zemljišnog pojasa državne ceste i županijske ceste, odnosno 1,5 m od zemljišnog pojasa lokalne ceste i nerazvrstane ceste.

Članak 51.

Kolni priključak na državnu ili županijsku cestu sa građevne čestice može se izvesti uz prethodno odobrenje nadležne Uprave za ceste u postupku ishođenja lokacijske dozvole ili izrade detaljnog plana uređenja.

Članak 52.

Sva križanja trebaju se izvesti na način da se omogući sigurno uključivanje odnosno isključivanje iz prometa.

Članak 53.

Promet u mirovanju treba riješiti javnim ili privatnim parkiralištima ili garažama. Prilikom gradnje ili rekonstrukcije građevina u naseljima, turističkim, radnim, rekreacijskim i drugim zonama, potrebno je unutar građevne čestice osigurati sljedeći najmanji broj parkirališnih/garažnih mjesta (PM) ), ovisno o vrsti i namjeni građevine:

-          za stambene građevine -na svaki stan 1 PM +1, unutar vlastite građevne čestice.

-          za građevine s više stanova ili apartmana – 1 PM po stanu ili apartmanu,

-          za nove poslovne građevine -1 PM na 50 m² bruto izgrađenog prostora građevinske čestice,

-          za industrijske, zanatske, servisne, uslužne i sl. građevine -po 1 PM na 3 zaposlenika,

-          za hotele, pansione, motele -po 1 PM na svaku sobu,

-          za sportske dvorane i igrališta -po 1 PM na 20 sjedala,

-          za ugostiteljske građevine (restorani, caffe barovi, konobe, slastičarnice i dr.) -po 1 PM na 10,00m² bruto izgrađene površine,

-          za trgovine – 1 PM na 15,00 m² bruto izgrađene površine.

-          za škole, dječje ustanove -po 1 PM na jednu učionicu ili za jednu grupu djece (+10 PM),

-          za ambulante, poliklinike -po 1 PM na 5,00 m² bruto izgrađene površine.

-          za vjerske građevine -po 1 PM na 25 m² bruto izgrađene površine.

-          iznimno u izgrađenom dijelu GP, osobito u izgrađenim dijelovima i jezgrama omogućava se prilagođavanje potrebnog broja parkirališnih mjesta mogućnostima prostora u smislu broja i njihova smještaja.

Uz ugostiteljske, trgovačke, servisne i druge građevine pokraj javne ceste, radi čije djelatnosti dolazi do zadržavanja vozila, potrebno je osigurati posebne površine za parkiranje i zaustavljanje vozila izvan kolnika, a u skladu s odredbama posebnog Zakona.

Javna parkirališta treba urediti s drvoredom, te riješiti odvodnju oborinskih otpadnih voda koje se moraju tretirati kroz separatore ulja i masti, prije upuštanja u more ili tlo. Za jedno parkirališno mjesto mora se osigurati bruto 25 m² zemljišta.

Članak 54.

Sustavom javnog prijevoza treba povezati sva naselja međusobno, s općinskim i županijskim središtem. Autobusna stajališta moraju se graditi na ugibalištima izvan kolnika prema Pravilniku o autobusnim stajalištima (NN 48/97).

5.1.2. Željeznički promet

Članak 55.

Planom se određuje potreba osiguranja potencijalnog koridora za alternativnu trasu buduće brze željezničke pruge (Jadranska željeznica), koja se temelji na Prometnoj strategiji Republike Hrvatske i idejnom rješenju HŽ-a. Širina potencijalnog koridora od 200 m određena je prema propisima o zaštitnom pojasu željezničke pruge.

5.1.3. Pomorski promet

Članak 56.

Funkcija odvijanja pomorskog prometa na području općine Starigrad vezana je uz razvoj nautičkog i športskog turizma duž akvatorija Velebitskog kanala.Pomorski promet temelji se na razvoju luke Starigrad kao veze s lukom Ražanac na suprotnoj strani obale Velebitskog kanala.

Članak 57.

U sklopu uređenja obalnog područja općine Starigrad omogućava se izgradnja i uređenje privezišta, istezališta za brodice s kopnenim površinama, servisa za popravak i održavanje brodica i drugi sadržaji.

Članak 58.

Ovim se Planom utvrđuju uvjeti uređenja, korištenja i građenja u lukama/lučicama posebne namjene predviđenim kao akvatoriji za uređenje vezova tranzitnih i lokalnih nautičara prema dispoziciji iz Prostornog plana zadarske županije.

U sklopu ovih luka su i luke nautičkog turizma vezane na zone turističke namjene , a njihovi su kapaciteti usklađeni sa odredbama iz Uredbe, a prema ovom prikazu :

ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA KORIŠTENJA OBALNOG PODRUČJA ZA LUKE POSEBNE NAMJENE TEMELJEM PRIKAZA IZ PROSTORNOG PLANA ZADARSKE ŽUPANIJE

Napomena : U grafičkim prilozima GP-a (u mjerilu 1 : 5000) prikazane su sve planirane nautičke luke kao i privezišta aktualnim oznakama, a prema nomenklaturi Zakona o morskim lukama, odnosno propozicijama iz PPŽ-a.

Građenje se može vršiti na slijedeći način :

-          Unutar zone koja se tretira kao pripadajući prostor luke moguće je izgraditi servisno-uslužne sadržaje čija bruto površina ne može biti veća od 10% od površine zahvata kopnenog dijela zone. Takve građevine mogu biti isključivo prizemne sa mogućnošću kata u površini od 10% od površine građevine.

-          U lučicama koje imaju status priveza do 10 vezova nije dozvoljena izgradnja pratećih sadržaja.

-          Sve predviđene luke moraju biti otvorenog tipa što pretpostavlja osiguranje slobodnog protoka pješaka u svim dijelovima prostora.

Članak 59.

Ovim s planom utvrđuju uvjeti građenja u prostorima obalnog dijela namjenjenog rekreaciji i tretira se kao uređena kupališno-športska zona.

U sklopu rekreacijskog prostora uređene obale/kupališta moguće je izgraditi sadržaje u funkciji kupališta kao što su sanitarni čvorovi, garderobe i manji ugostiteljski objekt čija ukupna površina ne može prelaziti bruto 100 m² i može biti isključivo prizeman sa visinom do vijenca od 5,0 m.

5.2. Vodogospodarski sustav

5.2.1. Vodoopskrba

Članak 60.

Planom se utvrđuju osnovni preduvjeti u svezi s osiguranjem dovoljnih količina pitke vode za sve postojeće i planirane prostorne sadržaje, što je osnovni preduvjet za porast životnog standarda i planirani gospodarski razvoj na prostoru općine Starigrad.

Članak 61.

Vodoopskrba svih naselja ove općine rješava se, prema do sada izrađenoj projektnoj dokumentaciji, preko magistralnog cjevovoda podvelebitskog područja koji ulazi u sastav regionalnog vodoopskrbnog sustava "Regionalni vodovod sjeverne Dalmacije".

Članak 62.

Za potpuno rješenje vodoopskrbe na području općine treba izgraditi sljedeće vodoopskrbne građevine:

-          vodospremnik "Seline", zapremine V=1000 m³,

-          vodospremnik "Starigrad", zapremine V=1000 m³,

-          dovodne cjevovode do vodospremnika i povratno-gravitacijske cjevovode do mjesne vodovodne mreže,

-          glavne obuhvatne mrežne cjevovode u naseljima,

-          nastavak magistralnog cjevovoda od naselja Starigrad do naselja Tribanj,

-          mjesnu vodovodnu mrežu u svim naseljima,

-          crpne postaje u naselju Starigrad za kote terena iznad 30,0 m.n.m.

Članak 63.

Vodoopskrbne građevine treba graditi u etapama tako da svaka etapa predstavlja zaokruženu tehnološku cjelinu.

Članak 64.

U svim naseljima treba izgraditi kvalitetnu mjesnu vodovodnu mrežu preko koje će se vršiti distribucija pitke vode prema stvarnim potrebama svih potrošača i uz minimalne dopuštene gubitke vode.

Članak 65.

U projektnoj dokumentaciji treba predvidjeti vodovodne cijevi od kvalitetnog materijala kako bi se osigurala maksimalna sigurnost i trajnost u pogonu.Vodovodne cjevovode treba postaviti u koridoru prometnice, po mogućnosti u nogostupu ili zelenom pojasu. Trase cjevovoda treba uskladiti s rasporedom ostalih komunalnih instalacija.

Moguća su odstupanja od predviđenih trasa vodovodnih cjevovoda, ukoliko se tehničkom razradom dokaže racionalnije i pogodnije rješenje.

Članak 66.

Radi zaštite od onečišćavanja za sva izvorišta na području općine moraju se utvrditi zone sanitarne zaštite i provoditi sve zakonom propisane zaštitne mjere.

5.2.2. Zaštita voda od zagađivanja (odvodnja)

Članak 67.

Planom se prihvaća koncepcijsko rješenje sakupljanja, pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda za cjelokupno područje općine Starigrad koje je definirano u "Studiji zaštite voda na području Zadarske županije" iz 2005. godine ("Hidroprojekt-ing" d.o.o. iz Zagreba i "Hidroing" d.o.o. iz Osijeka) i u idejnom rješenju "Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda općine Starigrad" iz 2006. godine ("Hidroprojekt-ing" d.o.o. iz Zagreba), a koje predviđa izgradnju dva zasebna sustava odvodnje: sustav odvodnje Starigrad i sustav odvodnje Tribanj.Sustav odvodnje Starigrad obuhvaća naselja: Starigrad i Seline. Predviđeni ukupni kapacitet uređaja za pročišćavanje ovog sustava odvodnje iznosi 9300 ES.

Sustav odvodnje Tribanj obuhvaća istoimeno naselje. Predviđeni ukupni kapacitet uređaja za pročišćavanje ovog sustava odvodnje iznosi 3290 ES.

Članak 68.

Za oba sustava odvodnje planirana je primjena tzv. razdjelnog tipa odvodnje s izgradnjom kanalizacijske mreže kojim se sakupljaju i odvode uglavnom urbane (fekalne) otpadne vode i eventualno prethodno pročišćene industrijske otpadne vode. Sakupljanje oborinskih otpadnih voda ovom kanalizacijskom mrežom nije predviđeno niti dopušteno.

Tehničko rješenje odvodnje i pročišćavanja sastoji se u tome da se prikupljene otpadne vode transportiraju gravitacijskim kolektorima i uz precrpljivanje na potrebnim lokacijama dovode se do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Kod oba sustava pročišćene otpadne vode ispuštaju se podmorskim ispustom u Velebitski kanal. Uz pretpostavku ispuštanja u osjetljivo područje, te za predviđene kapacitete uređaja za pročišćavanje predviđena je primjena "prvog stupnja" pročišćavanja.

Članak 69.

Prije izrade glavnih i izvedbenih projekata moraju se prethodno izvršiti detaljni oceanografski istražni radovi pripadajućeg akvatorija Velebitskog kanala, geodetski radovi i geomehanički istražni radovi kako bi se utvrdile konačne trase podmorskih ispusta i gravitacijske kanalizacijske mreže, kao i definitivne lokacije uređaja za pročišćavanje i crpnih postaja. U ovoj projektnoj dokumentaciji mora se razraditi i etapna izgradnja planiranih javnih sustava odvodnje.

Članak 70.

Do izgradnje javnog sustava odvodnje sve postojeće građevine kao i nove građevine u izgrađenom dijelu GP (kapaciteta do 10 ES) moraju pojedinačno rješavati odvodnju svojih urbanih (fekalnih)otpadnih voda sakupljanjem u kvalitetno izgrađenim tipskim kućnim uređajima za pročišćavanje (npr.vodonepropusne septičke jame). Nakon izgradnje javnog sustava odvodnje sve građevine se moraju priključiti na isti.

Za neizgrađene dijelove naselja za koje je obavezna izrada UPU-a mora se tim planom definirati način suspenzije otpadnih voda i to izgradnjom javnog sustava odvodnje.Navedeni uvjeti odnose se na građevinska područja naselja i izdvojena GP u prostoru obuhvata ZOP-a.

Članak 71.

Dozvoljava se primjena i manjih gotovih tipskih uređaja za biološko pročišćavanje urbanih (fekalnih) otpadnih voda koji moraju biti što jednostavniji za izvedbu i održavanje, a s povoljnim tehničkim, ekološkim i ekonomskim pokazateljima (bio diskovi i sl.). Primjenjuje se za veće građevine u izgrađenim dijelovima GP (kapaciteta više od 10 ES).

Članak 72.

Tehnološke otpadne vode iz raznih proizvodnih pogona, koje mogu biti onečišćene uljima kemikalijama, moraju se prije priključenja na buduću mjesnu kanalizacijsku mrežu, prethodno pročistiti tako da se sadržaj štetnih tvari u njima smanji do propisanih graničnih vrijednosti za urbane otpadne vode.

Zbog toga sastavni dio investicijskog elaborata svakog proizvodnog pogona mora biti i adekvatni sustav pročišćavanja otpadnih voda s naznačenim karakteristikama svih otpadnih voda koje se susreću u tehnološkom procesu.

Članak 73.

Oborinske otpadne vode moraju se najkraćim putem uglavnom površinski, ili preko posebnog sustava

otvorenih ili zatvorenih kanala, odvesti u obalno more ili okolni teren.Oborinske otpadne vode sa svih površina većih parkirališta, garaža, servisa, benzinskih postaja i sl.,gdje se javlja veća opasnost od izlijevanja ulja i nafte, moraju se obraditi preko separatora za izdvajanje ulja i masnoća prije upuštanja u tlo ili obalno more.

Članak 74.

Zaštita voda na prostoru općine Starigrad mora se provoditi prema odredbama iz Državnog plana za zaštitu voda (NN 8/99).

5.2.3. Uređenje vodotoka i voda

Članak 75.

Za sve vodotoke na području općine Starigrad, koji uglavnom imaju karakter povremenih brdskih vodotoka i koji prema "Uredbi o kategorizaciji vodotoka" NN 15/81 spadaju u I. kategoriju, Planom se određuje zaštitni pojas od 10 m od ruba protočnog korita.

Članak 76.

Građevne čestice moraju se odrediti tako da se osigura pristup do vodotoka radi uređenja korita i oblikovanja inundacije potrebne za maksimalni protok vode.Za izgradnju ili uređenje zemljišta uz vodotok moraju se ishoditi vodopravni uvjeti.

5.3. Elektroopskrba

Članak 77.

Općina Starigrad opskrbljuje se električnom energijom u sklopu jedinstvenog elektroenergetskog sustava Zadarske županije i to na način da je područje priključeno na 10kV dalekovod iz pravca Obrovca i Gospića preko RS Seline. Na području općine Starigrad sva naselja imaju svoje trafostanice tako da postoje trafostanice. Na području općine Starigrad sva naselja imaju svoje trafostanice tako da postoje trafostanice Viniština, Mandalena, Lisarica, Običaj, Paripovača, Krušćica 1 i 2, Redine, Korita, Ljubotić, Lug, Bristovac, Kopovine, Šibuljina, Klačine, Kozjača 1 i 2, Šiljožetarica, Laden porat, Milovac, Kojići, Starigrad 1-6, Starigrad Hotel, Marasovići, NP Paklenica, Jaz, Seline, RS Seline, Seline istok, Bucići, Goli brig, Reljani, Modrić Trafostanice su tipske, Stupne, zidane "tkz. tornjiće" ili novi od gotovih betonskih elemenata priključene na DV-10kV.

Članak 78.

U svim naseljima niskonaponska mreža je većim dijelom izvedena kao zračna sa golim ili izoliranim vodičima, a manjim dijelom podzemnim kabelima.Mogu se povećati kapacitet trafostanica zamjenom transformatora veće snage ili zamjenom cijele trafostanice novom, većeg kapaciteta.

Članak 79.

Rekonstrukcija postojećih i gradnja novih elektroenergetskih građevina kao i kabliranje pojedinih dijelova trase određuje se lokacijskom dozvolom na temelju ovog Plana ili planova nižeg reda (UPU,DPU), i prema uvjetima HEP-a.

Članak 80.

Mjesna transformatorska postrojenja postavljaju se tako da je moguć kolni pristup barem jednom pročelju i da su uklopljene u okoliš. Ako se grade kao samostalne građevine obvezno je hortikulturno uređenje okoliša. Udaljenost transformatorske stanice od kolne ceste iznosi najmanje 3,0 m, a od susjedne međe najmanje 1,0 m..

Članak 81.

Planom su predviđene minimalne građevinske parcele za trafostanicu:

-          110/35 (20) kV  - 6000 m²

-          35/10 (20) kV - 1000 m²

-          10/04 kV -40 m²

5.4. Telekomunikacije

Članak 82.

Sve komutacije kao i sustavi prijenosa moraju biti digitalni.

Članak 83.

Telekomunikacijska mreža mora omogućavati lako uvođenje novih usluga.

Članak 84.

Svjetlovodnim kabelima će se povezati komutacije: Starigrad, Seline, Šilježetarica i Krušćica.

Članak 85.

Trase svjetlovodnih kabela, kao i mjesne telekomunikacijske mreže, će, gdje je to moguće, ići uz prometnice.

Članak 86.

Telekomunikacijske mreže, ako je to ekonomski opravdano, treba graditi podzemno, kako bi se osigurao kvalitetan rad, kao i da se što manje narušava izgled mjesta stupovima i zračnim kabelima.

Članak 87.

Svakom korisniku treba omogućiti kvalitetno korištenje telekomunikacijskih usluga fiksnim priključkom ili priključkom mobilne mreže na cijelom području Općine Starigrad.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

Članak 88.

Prostornim planom utvrđuju se kao osobito vrijedna područja :

a/ Krajobraznih obilježja : more sa podmorjem, obalni pojas, reljef kopna sa svim važnim morfološkim obilježjima, karakteristične šumske zajednice te polja sa svim strukturalnim karakteristikama poljodjelstva.

b/ Kulturno-povijesnih vrijednosti : arheološki nalazi iz raznih vremenskih perioda, cjeline graditeljskog naslijeđa ruralnog obilježja, pojedinačni objekti sakralnog i svjetovnog obilježja te svi registrirani i neotkriveni nepokretni spomenici kulturno-povijesne baštine.

Članak 89.

Način zaštite propisan je Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ( N.N. 69/99 ) i u nadležnosti je Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zadru. Ruralne cjeline koje su napuštene i u propadanju valja zaštititi i revitalizirati u skladu sa posebnom studijom koja će definirati sve relevantne kriterije njihova uređenja (čl.10.). Do izrade takve studije u sklopu ruralnih zaselaka nije dozvoljena nova izgradnja već samo obnova postojećih građevina bez mijenjanja strukturnih karakteristika.

Članak 90.

Prostornim planom utvrđuje se potreba poštivanja utvrđenih kriterija čuvanja i zaštite posebno vrijednih lokaliteta na prostoru Općine kao što je NP Paklenica, koji ima sustav zaštite temeljem zakona, i posebnim Prostornim planom, te PP Velebit, koji ima također definiran stupanj zaštite(Zakon o zaštiti prirode N.N. br. 30/94, 72/94 i 70/05 ).

Posebnim se zakonskim odredbama štiti način gospodarenja morem i podmorjem te priobalnom

pojasu -Zakonom o morskom ribarstvu i Zakonom o pomorskom dobru.

Na osnovi navedenih zakona potrebno je na razini jedinice lokalne samouprave provoditi sve potrebne mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti naznačenih u ovom prostornom planu.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 91.

Ovim Planom se cilju unapređivanja stanja u postupanju s otpadom utvrđuje slijedeće:

• Propisati mjere izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada
• Propisati mjere iskorištenja vrijednih dijelova otpada s ciljem smanjenja količine otpada
• Uspostaviti program odvojenog sakupljanja opasnog otpada iz kućanstva koji se sastoji od kemijskih sredstava za čišćenje, boja i lakova, starih lijekova, istrošenih akumulatora i baterija, istrošenih motornih ulja i.t.d.
• Odrediti mjere saniranja postojećih neuređenih odlagališta otpada i otpadom onečišćena tla.
• Centralizirati odlaganje otpada za cijelu općinu s ciljem izbjegavanja nastajanja nekontroliranih smetlišta.
• Propisati mjere nadzora i praćenja postupanja s otpadom.
• Odrediti izvore i visinu financijskih sredstava za provođenje pojedinih mjera.
• Odrediti rokove za izvršenje utvrđenih mjera.
• Na području općine uspostaviti jedan do dva reciklažna dvorišta u svrhu edukacije stanovništva. Reciklažno dvorište trebalo bi sadržavati kontejnere za : PET ambalažu, limenke, staklo, papir, stare lijekove. akumulatore, otpadna motorna ulja, otpadna jestiva ulja.
• Stimulirati i educirati stanovništvo u cilju kompostiranja biootpada čime se može smanjiti količina komunalnog otpada i do 25 %.
• Građevinski otpad koristiti za sanaciju postojećeg smetlišta, ali i trajno odrediti mjesta njegova odlaganja uz obaveznu zabranu nekontroliranog nasipanja obalnog pojasa.
• Težiti provedbi programa postavljanja kontejnera za sabijanje otpada čime se u velikoj mjeri povećava učinkovitost postupka.
• Prema strategiji o postupanju s otpadom za područje Zadarske županije ne predviđa se odlagalište otpada na području općine Starigrad, već se predviđa korištenje postojećeg deponija za deponiranje građevinskog otpada do njegove konačne sanacije.
• Postojeća nekontrolirana (divlja) odlagališta obavezno sanirati

Članak 92.

Do donošenja plana za postupanje s otpadom na razini Županije, koja će primarno definirati sve faze konačnoga rješenja i odrediti dinamiku provedbe, potrebno je vršiti radnje koje će stalno poboljšavati rješavanje ovoga problema. Te se radnje sastoje u slijedećem :

1. Odlagalište na Bristovcu će se sanirati, u skladu sa programom gospodarenjem otpada na području Zadarske županije.
2. Potrebno je stalno unapređivati proces prihvata otpada kroz primarnu separaciju pojedinih vrsta komunalnoga i drugog otpada.
3. Na razini domaćinstava propagirati sustav malih kompostana, čime će se u znatnoj mjeri smanjiti ukupna količina otpada.
4. Provoditi permanentnu edukaciju stanovništva putem predavanja, letaka i na druge načine, upoznavajući ga sa mogućnostima suvremene tehnologije.

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 93.

Težeći principu da se, intervencijama u prostoru, smanje nepovoljni utjecaji na što manju mjeru ili potpuno eliminiraju planom su utvrđeni mogući nepovoljni faktori. Ti su faktori navedeni u obrazloženju Plana, a u interesu smanjenja njihova negativnog utjecaja potrebno je:

-          Sve oblike izgradnje svesti na planirane dimenzije uz strogo poštivanje uvjeta o gustoći izgrađenosti i drugim uvjetima.

-          Izbjegavati lociranje u ovom prostoru svih vrsta proizvodnih pogona koji su srednji i veliki zagađivači okoliša, a svojom veličinom neprimjereni datostima prostora.

-          Izbjegavati osnivanje kamenoloma i pogona za preradu kamena na prostoru čitave Općine.

-          Izbjegavati izgradnju većih marina, zimovnika brodova. Dopustiti uređenje već formiranih malih lučica sa manjim proširenjima.

-          Sve neophodne prometne koridore na prostoru Općine postavljati vrlo pažljivo pri čemu treba, pored tehničkih karakteristika, voditi računa o njihovu skladnom uklapanju okoliš.

-          Sve potrebne infrastrukturne uređaje tako izvoditi da što manje utječu na fizičko i vizualno onečišćenje okoliša.

-          Sve fekalne i površinske vode se ne smiju ispuštati u more bez prethodnog pročišćavanja.

-          Kod obrade zemljišta valja izbjegavati preveliku uporabu pesticida koji mogu biti ozbiljan agens onečišćenja mora i tla.

Članak 94.

U cilju zaštite tla i svih podzemnih i površinskih voda, naročito obalnog mora, na području općine Starigrad potrebno je što prije izraditi koncepcijsko rješenje sakupljanja, pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda za pripadajuće šire područje Zadarske županije. U svim naseljima mora se u etapama izgraditi razdjelni sustav odvodnje, uz primjenu odgovarajućeg stupnja pročišćavanja otpadnih voda.

Članak 95.

Do realizacije javnog sustava odvodnje dispozicija urbanih (fekalnih) otpadnih voda mora se rješavati izgradnjom vodonepropusnih septičkih jama, bez preljeva i ispusta, za svaku građevinu pojedinačno, sve u skladu sa čl.70 i 71. ove Odluke.

Članak 96.

Tehnološke otpadne vode iz raznih proizvodnih pogona moraju se, prije priključenja na javni sustav odvodnje naselja, odnosno prije upuštanja u vodonepropusne septičke jame, prethodno adekvatno pročistiti tako da poprime karakteristike urbanih (fekalnih) otpadnih voda.

Članak 97.

Na površinama većih parkirališta, garaža, servisa, benzinskih postaja i sl., gdje je veća opasnost od izlijevanja ulja i nafte, moraju se ugraditi separatori za sakupljanje ulja i masnoća iz oborinskih voda.

Članak 98.

Na svim izvorištima i vodotocima na području općine treba provoditi zaštitne mjere prema odredbama iz važeće zakonske regulative ("Zakon o vodama" NN 107/95, "Uredba o klasifikaciji voda" NN 77/98 i Uredba o kategorizaciji vodotoka" NN 15/81).

9. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 99.

Mjere provedbe prostornih planova, kojim slijedom i Prostornog plana općine Starigrad i donošenja drugih dokumenata prostornog uređenja za općinsko područje, utvrđene su Zakonom o prostornom uređenju (NN br. 30/1994), te Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju ( NN br. 68/1998, 61/200, 32/2002 i 100/2004.)

9.1. Obveza izrade prostornih planova

Članak 100.

Temeljem Zakona u nadležnosti je Općinskog vijeća donošenje Prostornog plana uređenja općine te planova nižega reda Urbanističkih planova uređenja i Detaljnih planova uređenja.

Članak 101.

Na temelju Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Starigrad izrađen je ovaj prostorni plan i utvrđuje se potreba izrade urbanističkih planova uređenja (UPU) za sva građevinska područja naselja i izdvojena područja ugostiteljsko-turističke namjene.

Nema važećih prostornih planova na području Općine. Budući da se radi o relativno velikom broju područja za koja je potrebno izraditi detaljniju prostornu dokumentaciju, Općina će trebati izraditi četverogodišnji Program mjera za unapređenje stanja u prostoru sa dinamikom izrade navedenih UPU-a, a na temelju slijedećeg prikaza :

TABELARNI PRIKAZ PODRUČJA ZA KOJA JE POTREBNA IZRADA UPU-a

-          Za sve luke posebne namjene koje su određene PPŽ-om, a za koje nije izrađen UPU, potrebno je izraditi u granicama koje su utvrđene u grafičkim prilozima GP-a naselja. Za privezišta manja od 10 vezova navedena u ovom Planu nije potrebno izraditi UPU.

-          Potrebno je izraditi UPU prema grafičkim prilozima Plana (listovi 4. građevinska područja naselja, te list 3. uvjeti korištenja i zaštite prostora).

Do donošenja urbanističkih planova uređenja, u izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja na prostornim obuhvatima manjim od 5000m² može se graditi nova, rekonstruirati, odnosno zamijeniti postojeća pojedinačna ili više građevina na građevnoj čestici ili prostornoj cjelini izgrađenog dijela građevinskog područja naselja površine veće od 5 000 m².

U ZOP-u je obvezna izrada urbanističkih planova uređenja (listovi 4. građevinska područja naselja, te list 3. uvjeti korištenja i zaštite prostora). Urbanistički plan uređenja u ZOP-u mora se izraditi najmanje u mjerilu 1:1000 ili 1:2000 na topografskom planu, a obuhvaća cijeli neizgrađeni dio građevinskog područja.

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

Članak 102.

Dijelovi općinskog teritorija su ujedno i prostor NP Paklenica i PP Velebit.

Za NP Paklenica je u postupku donošenje izmjena i dopuna prostornog plana, a za PP Velebit u pripremi je izrada prostornog plana uređenja.

Općinsko vijeće mora biti obaviješteno i konzultirano o načinu i dinamici izrade navedene prostorne

dokumentacije, a nakon usvajanje provoditi sve mjere propisane ovim planovima koje se odnose na teritorij Općine.

Članak 103.

Ovi se planom utvrđuje potreba primjena posebnih razvojnih i drugih mjera važnih za poticanje demografskoga rasta i zadržavanja radnog stanovništva na području Općine i to :

• U gospodarskom kompleksu treba ostvarivati razvojne programe iz domene posebnih oblika turističke djelatnosti primjerenih vrijednostima prostora, te svih oblika maloga poduzetništva i uslužnih djelatnosti.
• U društvenom pogledu poticati poboljšavanje zdravstvene i socijalne zaštite stanovništva, školstva svih oblika (srednjeg i nekih oblika visokog), te sve programe koji se temelje na posebnostima otočkoga života.
• U prometnom sustavu na kopnu treba osigurati i očuvati zaštitne koridore prometnog sustava od svih oblika devastacije, te osigurati redovno održavanje svih javnih prometnica.
• U vodoopskrbi trajno poticati potrebu izgradnje cjelovitog sustava koji će osigurati ravnomjernu vodoopskrbu svih destinacija u prostoru.
• U rješavanju problema otpadnih voda treba što prije pristupiti izgradnji lokalnih kanalizacijskih sustava sa uređajima za sustavno pročišćavanje svih otpadnih voda u zamjenu za "crne jame".
• Izgradnja i uređenje svih luka i lučica po posebnom programu uređenja i temeljem detaljnih planova uređenja prostora.
• U području zbrinjavanja otpada realizirati odluke o potrebi izgradnje centralnog uređaja za reciklažu i druge oblike suvremena oblika zbrinjavanja otpada.
• Podupirati sve nove programe koji će omogućiti razvojne procese, a pri tome voditi računa o zaštiti prostora.

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 104.

Ovim se planom omogućava rekonstrukcija građevina s pravnim statusom (legalno izgrađene građevine), a čija je namjena protivna namjeni utvrđenom ovim planom ili drugim planom rađenim temeljem ovoga plana.

Pod rekonstrukcijom se podrazumijeva obnova krova i svih dotrajalih konstruktivnih dijelova, promjena namjene uz uvjet da se ne mijenja vanjski izgled, rekonstrukcija instalacija i opreme itd. Istro tako dopuštena je minimalna dogradnja građevine radi neophodnih uvjeta života i rada (higijensko-sanitarni sadržaji).

Maksimalna bruto površina takve dogradnje/prigradnje ne može prijeći 12,00 m².

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 105.

Praćenje provedbe ovoga Plana obavljati će se kroz Izviješće o stanju u prostoru i Program mjera za unapređenje stanja u prostoru za razdoblje od četiri godine.

Članak 106.

U slučaju neusklađenosti između Obrazloženja Plana i Odredbi za provođenje primjenjivati će se Odredbe za provođenje.

Članak 107.

Izvornik Prostornog plana uređenja Općine Starigrad kojeg je donijelo Općinsko vijeće Općine Starigrad, potpisan od Predsjednika Općinskog vijeća čuva se u pismohrani Općine.

Članak 108.

Datumom stupanja na snagu Prostornog plana uređenja Općine Starigrad prestaje važiti Općinski prostorni plan Općine Zadar iz 1978. godine sa izmjenama i dopunama (Službeni vjesnik općina Benkovac, Biograd n/m, Obrovac i Zadar, broj 14/78, 14/85, 11/88 i 13/89).

Članak 109.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u “Službenom Glasniku Zadarske županije".

VIJEĆE OPĆINE STARIGRAD

Klasa:

Ur.Broj:

Starigrad, . , 2006.

Predsjednik vijeća

^ Gore