PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE - TEKSTUALNI DIO

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Prikaz prostornog razvoja na području općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije

Zadarska županija ne čini homogeni gospodarski prostor i teško je donijeti jedinstvenu strategiju razvitka na razini županije. Generalni cilj za sve prostorne cjeline u okviru županije svakako je porast dohotka u cjelini i po stanovniku uz očuvanje barem postojeće razine kvalitete prirodnih eko-sustava, spomeničke i druge baštine, te kvalitete života.

Takav cilj pretpostavlja efikasno korištenje prirodnih i proizvedenih resursa raspoloživih za razvoj. Geoprometni položaj županije u Jadranskom prostoru sam po sebi čini značajan razvojni resurs, koji će do punog izražaja doći dovršenjem tunela kroz Velebit i izgradnjom Jadranske autoceste. Ovi će prometni objekti privući veći dio prometa koji se sada odvija na relaciji Kontinentalna Hrvatska -Južna Hrvatska, to će otvoriti široke mogućnosti razvoja brojnih uslužnih djelatnosti uz taj koridor. I teretna luka u Zadru ovim će prometnim objektima bitno poboljšati svoje komparativne prednosti među hrvatskim lukama i mogla bi postati iza Rijeke najznačajnija hrvatska jadranska luka. Prostor podvelebitskog kanala čini specifičan geomorfološki krajolik u županiji, maritimno orijentiran i s relativno uskim nizinskim pojasom između obale i Velebita. Glavne prirodne vrijednost tog područja su Nacionalni park Paklenica i Park Prirode Velebit, te Novigradsko i Karinsko more s kanjonom Zrmanje. To otvara mogućnosti razvoja turizma, koji osim sezonsko-kupališnog može poticati i brojne druge oblike: planinarenje, izletnički turizam, plovidba kanjonom i sl. Velebitski kanal i Novigradsko more su osim toga i relativno izdašni ribolovni resursi, pa u tim okvirima treba tražiti i mogućnosti bržeg gospodarskog razvitka.

Prirodni resursi i kvalitete općine u suprotnosti su sa trenutačnim stanjem gospodarskog razvoja. Kao bitne karakteristike odnosno najvažnije kvalitete na promatranom prostoru potrebno je prije svega istaknuti: -more i morsku obalu zajedno sa svim mogućnostima koje su time date (turizam, ribarstvo, marikultura, pomorstvo) -relativno pogodan prometno geografski položaj (blizina prometnih putova te neposredno susjedstvo većih urbanih centara)Gore navedene činjenice imaju svoje opravdanje kao glavni resursi u svim kako prostornim tako pogotovo privredno-društvenim planovima razvoja prostora općine.

U skladu s tim kroz sve dosad donesene razvojne planove općine postavljaju se u prvi plan, kao glavne privredne grane, turizam i razvoj tercijarnih djelatnosti, kao direktna posljedica turističkog privređivanja. Na taj se način razvijaju trgovina, servisi, razne usluge i dr.

Razvoj proizvodnih djelatnosti ostao je prilično zanemaren u odnosu na spomenute osnovne privredne djelatnosti u općini čak je i uvjetovan kako utjecajem na okolinu (zaštita mora tla i zraka) tako i interakcijom susjednih zadarskih pogona.

Ovaj Prostorni plan uređenja općine Starigrad je prilagođen odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora koja se temelji na izmjenama Zakona o prostornom uređenju (NN 100/04.) u odnosu na utvrđene kriterije o izgradnji i korištenju priobalnog pojasa mora. Istovremeno Plan je usuglašen sa Prostornim planom uređenja zadarske županije koji je regulirao kriterije izgradnje GP naselja i drugih namjena u prostoru.

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina

Na temelju utvrđenih ciljeva promatrani prostori planirani su kao građevinska područja naselja, turističke zone kao građevinska područja za izgradnju kompaktnih fizičkih cjelina namijenjenih isključivo turizmu, manjih proizvodnih zona u pravilu u sklopu građevinskih područja naselja čije će djelatnost biti prvenstvenu u funkciji servisiranja osnovne djelatnosti, uređenih i prirodnih zona obale za različite namjene, te prostora koji su po svom karakteru neizgradivi a koriste se kao poljoprivredne ili šumske površine. U sklopu naselja predviđa se mogućnost formiranja mješovitih zona sa namjenom organiziranog bavljenja obiteljskim turizmom temeljeno na poljodjelskoj aktivnosti(maslinarstvo).

U svrhu objektivnoga vrednovanja prostornih mogućnosti, a prigodom izrade detaljne prostorne dokumentacije treba se pridržavati slijedećih općih načela :

1. Turističko-hotelske kapacitete u pravilu se lociraju uz već postojeća naselja, pri tome, vodeći računa o uravnoteženosti kapaciteta sa veličinom naselja.

2. Izgradnju smještajnih sadržaja locirati na manje atraktivnim mjestima, a blizu vrijednih lokaliteta. pri čemu se upućuje na:

-potrebu udaljavanja smještajne strukture što je moguće više od obalne crte radi bolje zaštite obalnog pojasa – na minimalnoj udaljenosti od 100 m,

-isključiti svaki oblik izgradnje iz izuzetno vrijednih površina ( borova šuma, vinogradi, maslinici i vizualno zanimljivi prirodni punktovi ),

-da se prilikom razmještaja sadržaja u prostoru poštuje pravilo dobroga pogleda po mogućnosti svake jedinice,

-da se cijela struktura maksimalno prilagodi datostima prostora i to osnovnim gabaritima, visinom i svim drugim oblikovnim elementima,

-da se kroz projektiranje kreativno koriste arhitektonski oblici graditeljskog naslijeđa.

3. Neke od preostalih ruralnih cjelina nastojati pod svaku cijenu sačuvati kao graditeljsku memoriju područja, privođenjem turističkoj uporabi.

4. Kroz detaljne planove, a u sklopu dijelova GP-a, treba provesti koncept interpolacije, gdje god je to moguće, sa omogućavanjem izgradnje manjih hotelskih građevina (obiteljski hoteli do 50 kreveta). Isto tako prizemlja građevina i gospodarske građevine uređivati u servisno-uslužne sadržaje.

5. Postojeće hotelske cjeline i pojedinačne građevine preurediti tako da im se poveća udobnost i poboljša kategorija (uvođenjem novih sadržaja ),te oblikovnim redizajnom.

6. U izuzetno vrijednim prostorima, bilo da su zaštićeni ili registrirani kao vrijedne plaže, krajobrazne cjeline, vrhovi brda sa vrijednim vizurama, dijelovi obale itd., a pogodni su za rekreaciju većeg broja korisnika, treba na selektivan način izgraditi ugostiteljske i rekreacijske sadržaje koji će se maksimalno, svojim oblikovnim karakteristikama, uklopiti u dati prostor.

7. Izuzetno veliku pažnju treba posvetiti hortikulturnom uređivanju svih dijelova prostora kao bitnom elementu ugođaja ambijenta.

8. U smislu organizacije prostora i definiranju područja izgradnje potrebno je primijeniti kriterije iz Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora koja je temeljena na Zakonu o prostornom uređenju (izmjene i dopune NN 100/04.). Temeljem navedenog dokumenta, kojim se priobalni prostor od 1000 m od obalne crte proglašava prostorom od posebnog državnog interesa i u njemu određuju kriteriji za građenje svih oblika, ovim će se Planom provesti u onoj mjeri koliko se to definira planom višega reda (PPŽ).

Građevinska područja naselja

U sklopu OPP-a bivše općine Zadar definirana su građevinska područja svih naselja na teritoriju današnje Općine Starigrad čije su granice relevantne u definiraju mogućnosti proširenja GP-a. Taj kriterij koji proizlazi iz Uredbe regulira potrebu korištenje prostora do najviše 70% tako planiranog područja. U konkretnom slučaju planirana građevinska područja naselja Općine Starigrad su znatno manja od navedenog kriterija, što se može očitati iz usporednih podataka označenih u priloženim tablicama.

Općinsko središte Starigrad-Paklenica i naselje Seline za svoje područje su posjedovali Planove uređenja naselja koji su izrađeni 1989. i 1990. godine prema starom zakonu o prostornom planiranju.Iako su navedeni planovi stavljeni van snage, elementi iz tih planova sa aspekta izvršenih parcelacija i izgrađenih prometnica sa infrastrukturom, su ugrađeni u ovaj Plan.

Ovi će prostori u najvećem dijelu zadržati karakteristike građevinskog područja pretežno stambene izgradnje. Izradom urbanističkih planova uređenja (UPU), izvršit će se revalorizaciju namjene površina i provjera prometnog i infrastrukturnog sustava.

Na prostoru naselja Tribanj ima više građevinskih područja, vezana za ranije formirane zaseoke i noviju izgradnju koja se na njih nastavila. Za sva ova građevinska područja izraditi će se UPU-i, kojima će se definirati točne granice obuhvata (koje ne smiju biti veće od ovim Planom određene), te svi osnovni sadržaji.

U izgrađenom dijelu GP-a naselja razlikuje se :

-Gusto izgrađeni dio GP-a, gdje se podrazumijeva onaj prostor u kojemu su uz neku česticu izgrađene građevine barem sa dvije strane i na udaljenosti ne većoj od 3,00 m od međe.

-U izgrađenom dijelu naselja uvrštene su i one površine koje su parcelirane na temelju navedenih važećih planova od ranije.

-U sklopu izgrađenih dijelova naselja određene su zone ruralnih cjelina koje su ostale u izvornom stanjui za koje se određuju posebni uvjeti izgradnje/rekonstrukcije.

-Rijetko izgrađeni dio GP-a u kojemu ima izgrađenih građevina, ali i neizgrađenih površina većih od 5000 m² za koje se određuje potreba izrade UPU-a.

Neizgrađeni dijelovi GP-a naselja su prostori na kojima nema izgrađenih građevina i predviđaju se za proširenje naselja.

Za općinu Starigrad utvrđena su slijedeća građevinska područja naselja i zaselaka (S) :

Starigrad

Seline

Tribanj sa zaseocima : Sveta Magdalena,

Uvala Lisarica,

Uvale Običaj -Parpovača,

Trbanj-Krušćica,

Kozjača i

Njivice.

U prostoru Općine Starigrad definirane su izdvojena građevinska područja za druge namjene i to :

Ugostiteljsko-turističke zone (T)

Temeljem PPŽ-a usklađenog sa Uredbom na području općine Starigrad pored postojećeg kompleksa „Hotel Alan“ kapaciteta 1000 kreveta na površini od 16,00 ha, planirana je veća turistička zona na prostoru Podbucići u Selinama kapaciteta 2500 kreveta i na površini od 45,00 ha, te tri manje na prostoru Marasovići u Starigradu kapaciteta 800 kreveta i površine 8,00 ha, na prostoru Milovaca u Starigradu također kapaciteta 500 kreveta i površine 10,00 ha, te U. Pisak u Selinama kapaciteta 500 kreveta i površini od 5,00 ha Pored navedenih planirana je izgradnja nekoliko manjih kapaciteta 100 do 300 kreveta na područjima Šibuljine i Tribnja.

Za izgradnju u navedenim zonama neophodna je izrada detaljnih planova odnosno provedbene planske dokumentacije. To ne samo što je i dosad bila zakonska obveza, već je i očita potreba za takvim postupkom iz razloga kvalitetnijeg odnosa prema planiranom najčešće najatraktivnijem prostoru.

Proizvodne / industrijske zone ( I )

U prostoru građevinskog područja Selina planira se jedna zona za smještaj proizvodnih kapaciteta koje će, primjereno utvrđenim ciljevima, biti selektivno namijenjene isključivo sadržajima koji su u funkciji turističke djelatnosti i podvrgnute strogim kriterijima zaštite okoliša. Isto tako moguća je interpolacija uslužno-servisnih sadržaja u sklopu građevinskih područja naselja Starigrada i Selina pod istim uvjetima. Detaljni kriteriji za lociranje ovih sadržaja utvrđuju se kroz Odredbe za provođenje.

Prostori za koje se ne formiraju građevinska područja, ali u strukturi naselja predstavljaju važan prostorni resurs su :

Uređeni i zaštićeni dijelovi obalnog poteza

U sklopu postojećih građevinskih područja naselja postoje uređena manja pristaništa, plaže te dijelovi obale koji su po svom karakteru nepristupačni i vrednuju se kao pripadni dijelovi obalnog poteza. Ovim se prostornim planom zadržava osnovni karakter takvoga korištenja obale sa tendencijom poboljšanja uvjeta korištenja naročito pristaništa, lučica i manjih marina, uvođenjem suvremenih uređaja i opreme komunalne infrastrukture. Posebno se naglašava potreba čuvanja dijelova prirodne obale od svake vrste devastacije.

Kroz Odredbe za provođenje ovoga plana detaljno su utvrđeni kriteriji izgradnje i korištenja priobalnog područja.

Sadržaji marikultura

Za razvoj uzgoja ribe i školjaka određuje se prostor u okviru Velebitskog kanala, temeljen na PPŽ-u, a u okvirima minimalnih aktivnosti s obzirom na inkompatibilnost sa turističkom ponudom i ograničenosti raspoloživa akvatorija za ovu namjenu.

Detaljni uvjeti za izbor lokacije te načine, uvjete i mjere korištenja moraju se formirati na osnovu prethodne stručne studije, a utvrditi odlukom Općinskog vijeća i ishođenja propisanih potrebnih dokumenata za korištenje akvatorija. U tom smislu ovim se planom ne utvrđuje mikrolokacija ribogojilišta kao ni njegov kapacitet i vrsta.

Ovim s planom utvrđuje samo potencijalna mogućnost realizacije ovog programa, a na temelju daljnjih istraživanja utvrditi će se svi potrebni postupci o opravdanosti lociranja ribogojilišta bilo koje vrste i uzgajališta školjaka na ovom području.

Poljoprivredna područja

O kompleksnijim poljoprivrednim područjima na ovim prostorima ne može biti govora i ona se svode samo na vrlo male površine nastale u zonama naplavina Velike i Male Paklenice u more. Te se površine djelomično danas koriste za individualnu proizvodnju povrtlarskih kultura i na temelju utvrđenih kriterija valja ih njegovati i intenzivirati za potrebe lokalnog stanovništva.

Obradive površine (polja) na području općine Starigrad

Sistematizacija poljoprivrednih površina u gornjem prikazu izrađena je za potrebe Prostornog plana zadarske županije. Od velikih ukupnih poljoprivrednih površina ove općine (16.915 ha) obradivo je 940 ha (i to bez Nacionalnog parka) (tab.27).

Voćarstvo i maslinarstvo. Na oskudnim obradivim površinama djelom se uzgajala maslina, a u kućnim vrtovima i poneko stablo bajama, trešnje, smokve. I snažan sjeverni vjetar – bura, koja dominira u ovom području, ograničavajući je čimbenik uzgoju voćaka. Voćarska proizvodnja u ovoj općini nema mogućnosti daljnjeg razvoja. U pojedinačnom uzgoju i u kućnim vrtovima zadržat će se spomenute voćne vrste za vlastite potreba domaćinstva.

Vinogradarstvo. Vinogradarska proizvodnja nema mogućnosti jačeg razvoja, osim, u manjem dijelu polja Pisak – Seline (predio od jadranske ceste do mora), ali je i na tom području ograničavajući faktor mala čestica. Na ostalom djelu poljoprivrednih površina općine Starigrad vinogradarstvo je praktično ograničeno na postojeće stanje, a to znači uzgoj po kućnim vrtovima ili pojedinačni mali nasadi od nekoliko desetaka trsova.

Vinarstvo. Sva proizvodnja uključujući i vino u normalnoj godini kad ima turizma plasira se u vlastitom području. O vinarstvu koje je beznačajno u proizvodnji od vlastitog grožđa, ali se nabavlja iz drugih područja treba podučavati ljude radi ponude turizmu.

Povrćarstvo. Značajnija proizvodnja povrća nije moguća radi toga što su tla plitka i vrlo oskudna humusom i ostalim hranjivima. Radi nedostatka vode ljetna proizvodnja, osim na okućnicama praktički je nemoguća. Za vlastite potrebe mogu se proizvoditi kupušnjače u tijeku zime i proljeća, te rani krumpir, crveni i bijeli luk, blitva i špinat.

Stočarstvo. Smatramo da se na ogromnom pašnjačkom prostranstvu, današnje stanje od oko 2.000

ovaca i koza može uzdići do razine i do 10.000 ovaca i koza.Unutar zaštitnog obalnog pojasa (ZOP) se ne može planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za:

-          istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, osim morske soli,

-          iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju,

-          skladištenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena,

-          vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.) izvan građevinskog područja, osim za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu s veličinom parcele najmanje 3 ha (kao prizemne građevine ukupne površine do 200 m2 i udaljene najmanje 300 m od obalne crte, a na otocima udaljene najmanje 100 m od obalne crte),

-          privez izvan građevinskog područja,

-          sidrenje, ako smještaj sidrišta nije objavljen u službenim pomorskim publikacijama,

-          uzgoj plave ribe.

U smislu ove Uredbe sidrište je posebno obilježen morski akvatorij s mogućom odgovarajućom opremom za sigurno sidrenje plovila.

Šumska područja

Šumska područja su posebno prirodno bogatstvo. Ova bi područja trebala i dalje zadržati svoju primarnu funkciju uz poduzimanje svih mjera zaštite i kontrole. U takovim bi područjima trebalo isključiti sve oblike gradnje izuzev objekata koji su u funkciji lovnog turizma.

Gotovo sva šumska područja nalaze se u sklopu NP Paklenica i PP Velebit, pa su samim time prioritetno zaštićeni. Posebice su naglašava potreba intenzivnoga pošumljavanja dijelova priobalnog poteza do padina Velebita u neizgrađenim područjima, ali i u okviru građevinskih zona.

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (namjena i izgrađene strukture van naselja, poljoprivredne, šumske, vodene te površine posebne namjene i ostale površine)

ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA GP-a NASELJA

ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA GP-a UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE

NAMJENE I PROIZVODNE NAMJENE (GP IZVAN GP NASELJA)

ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA KORIŠTENJA OBALNOG PODRUČJA ZA LUKE POSEBNE NAMJENE TEMELJEM PRIKAZA IZ PROSTORNOG PLANA ZADARSKE ŽUPANIJE

PRIKAZ PRIVEZIŠTA KOJA NE SPADAJU U MORSKE LUKE I KAPACITETA SU DO 10 VEZOVA:

Modrič

2.

U.Jazškalica

3.

Provalija

4.

Reljani

U.Senjski Porat

2.

Tikvene Dražice x2

3.

U.Brodina

Napomena : U grafičkim prilozima GP-a (u mjerilu 1 : 5000) prikazane su sve planirane nautičke luke kao i privezišta sa aktualnim oznakama, a prema nomenklaturi Zakona o morskim lukama, odnosno propozicijama iz PPŽ-a.

PRIKAZ ODNOSA IZGRAĐENIH I NEIZGRAĐENIH DJELOVA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA ZA OPĆINU

Analizom mogućih veličina GP-a i gustoće izgrađenosti uzimaju se u razmatranje sve relevantne vrijednosti koje utječu na ukupan sustav korištenja i zaštite prostora i to :

-stalne stanovnike iz popisa stanovništva 2001. godine

-povremene stanovnike koji koriste kuće za odmor i oni koji borave u individualnim turističkim kapacitetima (sobe i apartmani)

U analizi mogućeg proširenja GP-a korišteni su kriteriji iz Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora i Prostornog plana zadarske Županije.Kroz analizu GP-a uzeti su u obzir stanje izgrađenosti prostora i lokalni interesi pri čemu se vodilo računa o činjenici da se radi o području za koje postoje izraziti interesi izgradnje raznih oblika turističke ponude lokalnog stanovništva i vanjskih investitora.

U kontekstu navedenih argumenata Planom je uvažena činjenica postojanja detaljnije prostorne dokumentacije. S tim u vezi sva veća planirana područja proširenja naselja tretiraju se u pravilu kao rezervne zone nove izgradnje koja će uslijediti temeljem planirane dinamike građenja i koju treba donijeti Općinsko vijeće kroz Program mjera.

Za sve neizgrađene dijelove GP-naselja izraditi će se UPU-i, kao i za integrirane prostore koji su veći od 5000 m² u sklopu izgrađenog dijela GP-a.

3.3 Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti

Strategijom gospodarske organizacije Države i Županije Starigrad je atributiran u srednje razvijena središta, a osnovnom gospodarskom djelatnosti u turističko središte regionalnog značenja. Obzirom na veliki prirodni potencijal prostora u kojemu se nalazi Općina postoje svi objektivni preduvjeti da Starigrad ostvari karakter makroregionalnog turističkog središta.

U odnosu na osiguranje gospodarskih potencijala Općine osnovna orijentacija je na ugostiteljsko-

turističkoj djelatnosti i pratećim funkcijama.Starigrad u svojstvu lokalnog središta sa naseljima Seline i Tribanj u svojstvu manjih lokalnih središta,a na temelju nove administrativne dispozicije, moraju se opremiti pripadajućim funkcijama iz područja uprave, školstva, zdravstva, kulture te poštanskih i telekomunikacijskih sadržaja i drugo. Neke od funkcija su već institucionirane, a one kojih nema treba ih što prije ustanoviti.

Za područje lokalnog središta sa utjecajnim prostorom u kojemu ima od 2000 do 5000 stanovnika predviđaju se slijedeći minimalni sadržaji :

- Uprava ; organi općine, mjesni ured i mjesna zajednica

- Školstvo i predškolske ustanove : osnovna škola i dječji vrtići

- Kultura : knjižnica sa čitaonicom, društveni dom sa polivalentnom dvoranom

- Zdravstvo : zdravstvena stanica sa specijalističkim ambulantama

- Crkva sa župnim uredom / vjerski centar/

- Športsko-rekreacijski sadržaji sa igralištima

Za manja lokalna središta predviđaju se isti minimalni sadržaji osim u oblasti uprave gdje se ustanovljuju samo uredi mjesnoga odbora odnosno mjesne zajednice.

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

 Zaštita kulturno-povijesne baštine

Registrirani nepokretni spomenici kulturno-povijesne i graditeljske baštine na prostoru Općine Starigrad su:

1. Arheološki lokaliteti :

STARIGRAD    -Veliko i Malo Rujno

-Ostaci antičkog Argyruntuma

-Dvije grobne gomile na ulazu u V.Paklenicu

-Vaganačka pećina

-Gradina nad U. Modrič

-Pećina Modrič

SELINE            -Gradina na Malom Libinju

-Mitrova gradina

-Rt Pisak

-Kamene grobne gomile

-Crkva Sv. Jakova(nad kanjonom Male Paklenice )

TRIBANJ          -Gradina iznad crkve Sv. Trojice

-Sačuvani ostaci crkve Sv.Trojice upućuju na njezin nastanak još u 6. st.

 istodobno sa utvrdom.

-Reljina pećina iznad Krušćice - neolitsko nalazište.

2. Spomenici graditeljstva :

STARIGRAD-PAKLENICA         -Zaselak Marasovići -etnografska cjelina

-Većka kula ( 16. st. južno od Starigrada )

-Crkva Sv. Petra ( Romanička građevina sa kasnije nadograđenim

 zvonikom i srednjevjekovno groblje )

-Crkva Sv. Jurja ( u mjestu na groblju ) Srednjevjekovna građevina

-Crkva Sv. Jurja iz 1850. godine

-Ostaci crkve Sv. Marije na M.Libinju

-Ostaci crkve Sv. Ivana Glavosjeka na M.Libinju

TRIBANJ-KRUŠĆICA                -Crkva Sv. Marije Magdalene(Gotička građevina iz Crkva Sv.

-Crkva Sv.Trojice ( Parohijska pravoslavna crkva iz 17. st. vjerojatno na

 mjestu srednjevjekovne građevine ), u Tribnju-Šibuljina

-Lisarica – crkva Gospe od zdravlja.

Osim navedenih kulturnih dobara nepokretna kulturna dobra na prostoru Općine Starigrad su :

-pretpovijesna i srednjovjekovna utvrda Paklarić

-Milovci – dvije pretpovijesne gradine (Grabovača i Gradina)

-Lisarica – prapovijesna gradina

-Cijeli prostor između utvrde Sv.Trojice i pretpovijesne gradine sačuvani ostaci pretpovijesnih

 nastambi – čitav prostor tretira se kao arheološka zona.

-Lokaliteti mirila na području sela Ljubotić (Matačka, kruščićka, Krčevine,bristovačka......... i mirila

 na širem području Starigrada.

-Sačuvane ruralne cjeline – sela i zaseoci na drugoj uzdužnoj trasi : Bristovac, Mataci, Prodani,

 Asanovac, Bajamovac, Matijašica, kao i sela na prvoj uzdužnoj trasi : Dokoze, Škiljići, Dadići,

 Jurline, Jusupi, Jukići, Bucići, Kneževići, Reljani.

Osnovno načelo obnove i zaštite svih cjelina i pojedinačnih objekata graditeljske kulturno-povijesne baštine temelji se na uređenju i revitalizaciji najmanje do stanja prije oštećenja ili rušenja, u pravilu prema faksimilu i na mjestu prije postojećega objekta.

Detaljne smjernice uređenja svake pojedinačne građevine kao i potrebite mjere zaštite, rekonstrukcije, sanacije, restauracije privođenja u funkciju i načina prezentacije utvrditi će Konzervatorski odjel, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel Zadar.

Zaštita prirodne baštine

Prirodne vrijednosti područja su kako je navedeno NP Paklenica i PP Velebit koji su zaštićeni

temeljem zakona o zaštiti prirode.Ovaj prostor se unutar Zadarske županije ocjenjuje značajnim prostorom prirodnih vrijednosti, koji se svojim zemljopisnim, ambijentalnim, klimatskim i drugim značajkama ističe u Sredozemlju. To mu daje preduvjete ostvarenja rekreacijskog boravka Europljana u najvećoj mogućoj mjeri.

Stoga planski pristup, u svrhu očuvanja prirodnih datosti mora biti krajnje seriozna kategorija, nastojeći otkriti sve vrijednosti, odgovarajuće ih valorizirati, te ponuditi svjetskom tržištu. Da bi se postigli visoki ciljevi vrednovanja ovoga područja, potrebno je provesti i opsežne radnje na izradi odgovarajuće dokumentacije koja mora jamčiti proces dosljednog i sustavnog ostvarenja zaštite prostora kao temeljne vrijednosti.

Sustav odvodnje otpadnih voda riješiti uz upotrebu suvremenih dostignuća s ciljem totalne zaštite

mora od svih vrsta onečišćenja Elektroopskrba,,telekomunikacijske instalacije i ostale sustave veza treba planirati na najvišoj mogućoj razini i dugoročno, sa ciljem dostizanja kapaciteta na razini razvijenih europskih zemalja.

Način uređivanja zaštitnog obalnog pojasa uz more

Zaštitni obalni pojas u bivšoj općini Zadar određen je unutar Prostornog plana općine Zadar iz 1978. godine na kopijama zemljovida u M=1:25.000. Pri određivanju građevinskih područja, 1985. godine, posebnom Odlukom o Prostornom planu općine, ponovno je utvrđen zaštitni obalni pojas uz more unutar građevinskih područja naselja, na kopijama katastarskih operata u M=1:2904 ili M=1:1000, pa su time praktički prestale vrijediti odrednice na kopijama zemljovida u M=1:25.000 unutar naselja te se primjenjuju samo za područja izvan naselja.

U nekim naseljima, posebice u onima gdje su stare jezgre bile izgrađene praktički na moru, obalni zaštitni pojas, određen 1985. godine, u načelu je pratio je crtu starih izgrađenih objekata. Prostornim planom SR Hrvatske iz 1989. godine, određen je zaštitni pojas uz javno pomorsko dobro od 15 metara, što ukupno čini 21 m prostora u kojem nije dozvoljena izgradnja osim one određene zakonskom regulativom o vodnom i pomorskom dobru. Otad se u praksi dozvole za izgradnju unutar naselja uz obale izdaju samo za objekte koji nisu unutar te zone od 21 m udaljenosti od obalne crte. To je izazivalo mnoge probleme, posebice u starim jezgrama obalnih naselja koja su već otprije imala građevinske pravce objekata blizu mora, a ponekad na samoj obali.

Smjernice za uređivanje ove problematike u kontekstu ovoga Plana obuhvaćaju slijedeće kategorije :

• Striktno primijeniti kriterije iz Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog mora i Prostornog plana uređenja zadarske Županije. Navedeni kriteriji se odnose na primjenu posebnih mjera zaštite u dubini teritorija od 1000 m, priobalje u dubini od 100 m za ugostiteljsko-turistička područja i 70 m za GP naselja.
• Odrediti granice svih povijesnih jezgri naselja uz obale mora i voda (a također i drugih), posebno ih diferencirajući u odnosu prema zaštiti na zaštićene i one koje ne moraju biti pod zaštitom kako bi se ustanovile potrebe pribavljanja određenog mišljenja od strane područne ispostave Državne uprave za zaštitu kulturne baštine.

Zaštita poljoprivrednog zemljišta

Postoji očit nesklad između poljoprivrednog zemljišta kakovog ga vodi nadležna katastarska služba i onog koje je određeno Prostornim planom.Poljoprivredno zemljište zaštićeno je posebnim zakonom o poljoprivrednom zemljištu i u načelu njegovu prenamjenu u druge oblike korištenja treba izbjegavati, posebice kod kvalitetnijeg obradivog zemljišta. Ovim Planom dan je veći značaj Kvalitetnim poljoprivrednim površinama.

Ove relativno oskudne obradive površine nameću potrebu njihove racionalne upotrebe, pa u tom smislu treba predvidjeti izmjenu strukture njihovog korištenja u korist produktivnijih poljoprivrednih kultura, kao i smanjenje neobrađenih površina.

U okviru toga optimalna upotreba poljoprivrednih površina upućuje na nužnost njihove cjelovite zaštite,a to se prvenstveno odnosi na:

-ograničavanje svake daljnje nenamjenske izgradnje na tim površinama i prioritetno rješavanje svih drugih suprotnosti između korisnika prostora, u cilju sprečavanja daljnjeg devastiranja i smanjena znatno ograničenih obradivih površina,

-intenziviranje primjene odgovarajućih agromelioracionih mjera (odvodnja, navodnjavanje, uređenje vodotoka i sl.), te korištenje površina u skladu s odgovarajućim bonitetom zemljišta,

-ograničavanje i kontroliranje prekomjerne upotrebe zaštitnih kemijskih sredstava,

-poduzimanje daljnjih istraživačkih aktivnosti u svrhu ispitivanja kvalitete tla njegove upotrebe i zaštite u cjelini, uz neophodno utvrđivanje zona poljodjeljskog zemljišta najviših bonitetnih klasa koje se bi smjele prenamjenjivati.

Budući da su u elaboratu Prostornog plana općine granice poljoprivrednog zemljišta, zbog neodgovarajućeg mjerila zemljovida, neprimjenjive, te stoga što pojam poljoprivrednog zemljišta nije jasan, a u praksi dolazi do velikih problema, smjernice za zaštitu i određivanje poljoprivrednog zemljišta bile bi prvenstveno:

-utvrditi na kopijama katastarskih operata stvarna razgraničenja poljoprivrednog zemljišta od građevinskih područja, šumskog zemljišta i zemljišta ostalih namjena.

-utvrditi koja se zemljišta unutar obalnog zaštitnog pojasa, unutar građevinskih područja i zona određenih za druge namjene koriste u poljodjeljske svrhe i ukoliko je potrebno, zaštititi ih.

-odrediti prostorno-planskom dokumentacijom koja se izgradnja ne smije, a koja smije dozvoliti unutar poljoprivrednog zemljišta.

Zaštita šuma i šumskog zemljišta

Prevladavaju niske i djelom degradirane šume, dok kvalitetnije šume (pretežno borove, bukove, i manjim dijelom crnikine i hrastove) ima u vrlo malim količinama i nalaze se pretežno u prostoru NP Paklenica i PP Velebit.

3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline (prirodni resursi, krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline) -TABLICA 3.

ZAŠTIĆENE CJELINE                           UKUPNO/ ha/                           % OD ŽUPANIJE

Zaštićena prirodna baština

-Nacionalni park Paklenica :                     65,00                                                  1,78

-Park prirode Velebit :                            900,00 cca                                          24,70

-Ostali zaštićeni dijelovi prirode :                -                                                          -

3.5.     Razvoj infrastrukturnih sustava

3.5.1.  Prometni infrastrukturni sustav (ceste, željeznice, zračne, morske luke,

           javne telekomunikacije, produktovodi)

3.5.1.1.Cestovni promet

Iako ne prolazi prostorom općine Starigrad buduća Jadranska autocesta, koja će najkvalitetnije povezati primorske i kopnene dijelove Republike Hrvatske, imat će značajnu ulogu i za gospodarski razvoj ove općine, jer će istom prometovati najveći broj vozila. Općina Starigrad ima najbliži priključak na ovu autocestu preko čvorišta "Maslenica".

Na području općine Starigrad najznačajniju prometnu ulogu i dalje će imati državna cesta D-8 (Jadranska turistička cesta). Kako trasa ove ceste prolazi duž cijelog područja općine Starigrad neposredno uz sam obalni pojas i kroz sva naselja mora se izgraditi adekvatna zaobilaznica najvećih naselja: Seline i Starigrad, koja će preuzeti prometnu ulogu ove državne ceste.

Budući da državna cesta D 8, zbog dotrajale kolničke konstrukcije i nepovoljnih tehničkih elemenata, već sada ne zadovoljava postojeće prometne zahtjeve, odnosno ne pruža propisanu razinu uslužnosti, potrebno je što prije izvršiti korekciju i sanaciju najkritičnijih dionica ove ceste, postaviti adekvatnu prometnu signalizaciju, te izgraditi nogostupe u svim naseljima duž ove prometnice.

Da bi se postigla optimalna sigurnost prometovanja vozila i sve ostale javne ceste na području općine Starigrad moraju se modernizirati prema važećim prometnim propisima za svaku određenu kategoriju javnih cesta. To zahtjeva redovito održavanje i pravovremenu rekonstrukciju postojeće kolničke konstrukcije, sanaciju svih kritičnih dionica, opremanje odgovarajućom prometnom signalizacijom, te izradu nogostupa i javne rasvjete duž svih dionica koje prolaze kroz naselja.

Za sve kategorije javnih cesta mora se osigurati i očuvati propisani zaštitni pojas ceste koji od vanjskog ruba zemljišnog pojasa sa svake strane iznosi: za državne ceste 25,0 m, za županijske ceste 15,0 m i za lokalne ceste 10,0 m.

Unutar svakog naselja moraju se proširiti koridori postojeće cestovne mreže, te izvršiti odgovarajuća regulacija prometa u cilju ostvarenja bolje protočnosti vozila. Za potrebe pješačkog prometa moraju se izgraditi adekvatni nogostupi.

Radi što optimalnijeg gospodarskog razvoja cjelokupnog prostora ove općine moraju se redovito

održavati svi postojeći gospodarski, protupožarni i poljski putevi i staze, a po potrebi izgraditi i novi.Promet u mirovanju treba riješiti izgradnjom odgovarajućih parkirališnih i garažnih površina prema stvarnim potrebama svih postojećih i planiranih prostornih sadržaja.

Javnim autobusnim prometom moraju se povezati sva naselja na području općine Starigrad međusobno, s općinskim središtem i sa županijskim središtem.U naseljima treba izgraditi autobusna stajališta prema Pravilniku o autobusnim stajalištima (NN 48/97).

3.5.1.2.Željeznički promet

Prostorom općine Starigrad prolazi alternativna trasa buduće brze željezničke pruge (Jadranska željeznica). Ova trasa temelji se na Strategiji prometnog razvoja RH i idejnom rješenju HŽ-a. Širina potencijalnog koridora od 200 m određena je prema propisima o zaštitnom pojasu željezničke pruge.

3.5.1.3.Pomorski promet Morske luke za javni promet i posebne namjene

Kako je čitavo podvelebitsko područje, zbog svog geostrateškog položaja oduvijek bilo orijentirano na more, formirala su se pristaništa na za to najprikladnijim mjestima u uvalama podno Velebita. Na tim mjestima su se formirali mali zaseoci koji se danas poticajima turističkoga razvitka povećavaju i pretvaraju u veća građevinska područja. Valorizacijom naznačenih čimbenika prostorni plan općine Starigrad respektira u cijelosti tradicionalne vrijednosti nastale na ovom prostoru. U tom smislu sva postojeća pristaništa i lučice zadržavaju svoj status.

Detaljna dispozicija namjene pojedinih luka definirana je Prostornim planom zadarske Županije u kontekstu njihove namjene i kapaciteta, dok su ostale lučice utvrđene ovim Planom kao privezišta do kapaciteta od 10 vezova (Prema tabličnom prikazu u poglavlju 3.2.1.).

U sklopu izrade Urbanističkih planova uređenja gravitirajućih građevinskih područja treba definirati i način uređenja tih lučica kada su one u sklopu naselja kao fizička cjelina. To pretpostavlja utvrđivanje vrste i broja vezova, uređaja i opreme lučice, te način izvođenja objekata infrastrukture i substrukture.

Pomorski promet na području općine Starigrad u funkciji je razvoja nautičkog i športskog turizma duž akvatorija Velebitskog kanala.Pomorski promet temelji se na razvoju luke Starigrad kao veze s lukom Ražanac na suprotnoj strani obale Velebitskog kanala.

Duž obalnog područja predviđena je izgradnja i uređenje privezišta, istezališta s površinama za popravak i održavanje brodica, te drugih pratećih sadržaja, a prema cjelovitom rješenju obalne površine i pripadajućeg dijela morskog akvatorija.

3.5.1.4. Telekomunikacije

Kako u potpunosti nisu ostvareni preduvjeti za kvalitetno telekomunikacijsko povezivanje, jer je glavna veza komutacija sa Zadrom preko RR sustava prijenosa, potrebno je tu vezu zamijeniti sa sustavom prijenosa realiziranu preko svjetlovodnih kabela. Polaganjem podmorskog svjetlovodnog kabela između Vinjerca i Selina kompletna veza do Zadra bi bila kvalitetna (u cijelosti preko svjetlovodnih kabela). Polaganje ovog kabela je planirana do kraja 2003. godine.

Ovim se osigurava i veliki kapacitet spojnih veza, što je osobito važno za buduće zahtjeve korisnika telekomunikacijskih usluga. Te usluge će biti dostupne uvođenjem širokopojasne mreže (BISDN) čije brzine prijenosa će biti i preko 622 Mbit/s, a za te brzine prijenosa kao medij će se moći koristiti samo svjetlovodni kabeli.

Sve TK mreže su napravljene prije par godina sa zadovoljavajućim kapacitetima, te sa mogućnostima proširenja, tako da će zadovoljiti i sve buduće potrebe. Jedino se udaljenim zaseocima neće moći dati telefonski priključak preko podzemne TK mreže (zbog ekonomske isplativosti), već će biti rješavani preko fiksnog GSM uređaja.

Nepokretna telekomunikacijska mreža na području općine Starigrad je u svoja dva segmenta (komutacije i TK mreže) već riješena kvalitetno a realizacijom podmorskog kabela i u segmentu sustava prijenosa.

Pokretna telekomunikacijska mreža zadovoljavajuće pokriva ovo područje, pa samo treba prilagođivati kapacitet prema potrebama korisnika.

3.5.2. Energetski sustav

Područje općine Starigrad je u sklopu jedinstvenog elektroenergetskog sustava Zadarske županije.Područje se opskrbljuje električnom energijom zračnim dalekovodom 10kV iz TS 110/35kV Obrovac izrađenim dalekovodom 10kV iz TS 35/10kV Gospić. Daljnja raspodjela energije je iz TS-Seline 35/10kV.

Rasplet visoki napon u općini Starigrad najvećim dijelom izveden je zračnim dalekovodom na drvenim stupovima 10(20)kV., a manjim dijelom 20kV podzemnim kabelom.U razvoju elektroenergetskih vodova moraju se gdje je to moguće postojeći dalekovodi, koji često ostaju bez napona zbog posolice i bure zamijeniti sa podzemnim kabelom 20kV, radi veće pogonske sigurnosti i većeg kapaciteta prijenosa električne energije.

U budućnosti će trebati izvršiti rekonstrukciju ovoga sustava kako je to utvrđeno dugoročnom energetskom strategijom Republike Hrvatske.Dugoročno strateško opredjeljenje mora biti korištenje alternativnih izvora energije kao što su sunce i vjetar, za koje na ovim prostorima ima dobrih uvjeta.

Značajne uštede u potrošnji energije mogu se postići racionalizacijom potrošnje i primjenom suvremenih tehnologija u svim segmentima života.

3.5.3. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja)

3.5.3.1. Vodoopskrba

Budući da je na području općine Starigrad izgrađen dio magistralnog cjevovoda podvelebitskog područja, koji ulazi u sastav "Regionalnog vodovoda sjeverne Dalmacije", stvoreni su osnovni preduvjeti za konačno kvalitetno i trajno rješenje vodoopskrbe svih naselja, postojećih i planiranih gospodarskih sadržaja na području ove općine.

Međutim vodoopskrba na području ove općine još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou, a razlog tome su: nepostojanje predviđenog vodospremnika u naselju Rovanjska koji treba imati funkciju prekidne komore za naselja Modrič, Seline i Starigrad, loše izvedeno reduciranje tlaka u naselju Maslenica, loše izvedeni dijelovi mjesnih vodovodnih mreža, nedostatni profili cijevi, te nedovoljna zapremina postojećeg vodospremnika "Marasovići".

Prema već postojećoj projektnoj dokumentaciji, (Idejni projekt "Magistralni cjevovod podvelebitskog područja" izrađen od RO "Vodovod sjeverne Dalmacije"-Zadar 1987. godine, te Idejno rješenje"Vodoopskrba dijela općine Starigrad" izrađen od "IPZ" d.d. iz Zagreba 2000. godine), koncepcija rješenja vodoopskrbe na području općine Starigrad zasniva se na dovodnom magistralnom cjevovodu podvelebitskog područja, te na izgradnji dva vodospremnika: "Seline" i "Starigrad" pojedinačnih zapremina V=1000 m3, glavnih dovodnih cjevovoda i nadogradnji postojeće mjesne vodovodne mreže. Na taj način osigurat će se dovoljne količine kvalitetne pitke vode za podmirenje traženih potreba svih korisnika.

Za većinu ovih građevina već je izrađena projektna dokumentacija.Vodoopskrba na području općine Starigrad mora se rješavati u etapama, tako da svaka etapa predstavlja zasebnu zaokruženu cjelinu, koja će se u potpunosti uklopiti u prihvaćeno konačno tehničko rješenje.U prvoj etapi treba izgraditi vodospremnik "Seline" zapremine V=1000 m3, dovodni cjevovod i
odvodno-gravitacijski cjevovod od magistralnog cjevovoda do ovog vodospremnika, novi glavni opskrbni cjevovod duž javne državne ceste D 8 (Jadranske turističke ceste) u naselju Seline koji će se spojiti na već izgrađenu mjesnu vodovodnu mrežu, te pojedini cjevovodi u naselju Starigrad kako bi se zatvorili pojedini prstenovi postojeće mjesne vodovodne mreže čime će se poboljšati tlakovi u istoj.Pojedini dijelovi naselja Seline i naselja Starigrad direktno bi se priključili na postojeća okna namagistralnom cjevovodu uz adekvatnu rekonstrukciju, tj. ubacivanje reducir ventila. Najudaljenije točke ova dva naselja u prvoj etapi ne bi se priključivale na magistralni cjevovod.

U drugoj etapi na području općine Starigrad treba izgraditi vodospremnik "Starigrad" zapremine V=1000m3, dovodni cjevovod i odvodno-gravitacijski cjevovod od magistralnog cjevovoda do ovog vodospremnika,"gornji" obuhvatni mrežni cjevovod za naselje Seline i naselje Starigrad koji će se na dva ili više mjesta povezati s "donjim" glavnim mrežnim cjevovodom. Mjesne mreže ova dva naselja i dalje će biti međusobno spojene, a vodoopskrba će se odvijati preko gravitacijskih opskrbnih cjevovoda.

Za pojedine dijelove naselja Starigrad iznad kote 30,0 m.n.m. vodoopskrba se mora riješiti preko adekvatne precrpne postaje.U trećoj etapi treba riješiti vodoopskrbu naselja Tribanj na području općine Starigrad, kao i naselja

Barić Draga i naselja Lukovo Šugarje na području Ličko-senjske županije, a za što se mora izgraditi

produžetak magistralnog cjevovoda, zajednički vodospremnik i mjesne vodovodne mreže. Za sva izvorišta na području općine Starigrad, a koja imaju lokalno značenje, moraju se utvrditi zone sanitarne zaštite, kako bi se ova izvorišta i dalje mogla koristiti za napajanje stoke i kao voda za piće u izvanrednim situacijama. Sukladno važećoj zakonskoj regulativi mora se izraditi adekvatna Odluka o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvora vode za piće, a radi zaštite od onečišćavanja podzemne i izvorske vode na cjelokupnom području općine Starigrad.

3.5.3.2. Odvodnja

Da bi se na području općine Starigrad osiguralo neograničeno korištenje obalnog mora prema planiranoj namjeni treba provesti kvalitetnu zaštitu cjelokupnog pripadajućeg dijela morskog akvatorija Velebitskog kanala od zagađivanja.

Ako se nastavi sa sadašnjim načinom upravljanja otpadnim vodama na ovom području nastat će nepoželjne promjene u okolišu, koje će značajno utjecati na: pogoršanje kvalitete površinskih voda,prvenstveno mora, povećanje opasnosti za ljudsko zdravlje, smanjenje vrijednosti građevnog zemljišta, gubitak prihoda od turizma uslijed smanjenja broja turista zbog sniženja kvalitete vode i kupališnih prostora, te smanjenje prihoda od ribarstva.

Porastom broja žitelja i planiranim razvojem turizma još više će se povećati opasnost od štetnih posljedica za sve vitalne elemente prirodne okoline, naročito za morski akvatorij i biološke zajednice u njemu.U svezi s iznalaženjem rješenja za problematiku odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na cjelokupnom području općine Starigrad do sada je izrađena ova projektna dokumentacija:

-"Studija zaštite voda na području Zadarske županije", izrađena od "Hidroprojekt-ing" d.o.o. iz Zagreba i "Hidroing" d.o.o. iz Osijeka 2005. godine,

-idejno rješenje "Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda općine Starigrad", izrađeno od"Hidroprojekt-ing" d.o.o. iz Zagreba 2006. godine.

U "Studiji zaštite voda na području Zadarske županije" definirano je koncepcijsko rješenje sakupljanja, pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda i za cjelokupno područje općine Starigrad. Obzirom na prirodno-geografske karakteristike, veličinu naselja, gospodarski razvoj i osobine prijamnika na području općine Starigrad predloženo je rješenje kojim se odvodnja i pročišćavanje urbanih otpadnih voda rješava preko dva zasebna javna sustava odvodnje: Starigrad i Tribanj.

Sustav odvodnje Starigrad obuhvaća naselja: Starigrad i Seline. Predviđeni ukupni kapacitet uređaja za pročišćavanje ovog sustava odvodnje iznosi 9300 ES.Sustav odvodnje Tribanj obuhvaća istoimeno naselje. Predviđeni ukupni kapacitet uređaja za pročišćavanje ovog sustava odvodnje iznosi 3290 ES.

Za oba sustava odvodnje planirana je primjena tzv. razdjelnog tipa odvodnje s izgradnjom kanalizacijske mreže kojim se sakupljaju i odvode uglavnom urbane (fekalne) otpadne vode i eventualno prethodno pročišćene industrijske otpadne vode. Sakupljanje oborinskih otpadnih voda ovom kanalizacijskom mrežom nije predviđeno niti dopušteno.

Tehničko rješenje odvodnje i pročišćavanja sastoji se u tome da se otpadne vode prikupljaju i transportiraju gravitacijskim kolektorima do najbliže crpne postaje odakle se tlačnim cjevovodom prepumpavaju na sljedeći više položeni gravitacijski kolektor i tako sve do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Kod oba uređaja pročišćene otpadne vode ispuštaju se podmorskim ispustom u Velebitski kanal. Uz pretpostavku ispuštanja u osjetljivo područje, te za predviđene kapacitete uređaja za pročišćavanje potrebno je primijeniti "prvi stupanj" pročišćavanja.

Za sustav odvodnje Starigrad izrađeno je i idejno rješenje "Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda općine Starigrad" u kojem je detaljnije razrađena kanalizacijska mreža i prateće građevine odvodnjena području naselja: Starigrad i Seline.

U nastavku izrade projektne dokumentacije (glavni i izvedbeni projekti) moraju se prethodno izvršiti detaljni oceanografski istražni radovi pripadajućeg akvatorija Velebitskog kanala, geodetski radovi i geomehanički istražni radovi kako bi se utvrdile konačne trase podmorskih ispusta i gravitacijske kanalizacijske mreže, kao i definitivne lokacije uređaja za pročišćavanje i crpnih postaja. U ovoj projektnoj dokumentaciji mora se razraditi i etapna izgradnja planiranih javnih sustava odvodnje.

Do izgradnje javnih sustava odvodnje na području općine Starigrad sve nove građevine u izgrađenom dijelu GP kao i postojeće građevine (do 10 ES) trebaju rješavati odvodnju svojih urbanih (fekalnih)otpadnih voda sakupljanjem u kvalitetno izgrađenim tipskim kućnim uređajima za pročišćavanje i to uglavnom za svaku građevinu pojedinačno. Najjednostavnije tipsko rješenje je primjena septičkih jama koje moraju biti izgrađene kao potpuno vodonepropusne građevine, bez ispusta i preljeva. Nad njihovom izgradnjom i održavanjem mora se vršiti stroga kontrola, a prazniti se moraju autocisternama isključivo na deponiju određenu od strane nadležnih sanitarnih službi.Veće građevine u izgrađenim dijelovima GP (preko 10 ES) trebaju rješavati odvodnju urbanih (fekalnih)otpadnih voda obradom u gotovim manjim tipskim uređajima za biološko pročišćavanje koji moraju biti što jednostavniji za izvedbu i održavanje, a s povoljnim tehničkim, ekološkim i ekonomskim pokazateljima.

Otpadne tehnološke vode iz raznih proizvodnih i industrijskih pogona, koje mogu biti onečišćene uljima i kemikalijama, moraju se prije ispuštanja u septičku jamu, gotove tipske uređaje, odnosno u buduću mjesnu kanalizacijsku mrežu, prethodno pročistiti tako da poprime karakteristike urbanih (fekalnih) otpadnih voda. To zahtijeva da svaki specifični zagađivač otpadnih voda ima svoj vlastiti sustav za pročišćavanje, ovisno o karakteru pojedinog tehnološkog procesa.

Odvodnja oborinskih otpadnih voda na području općine Starigrad mora se rješavati na način da se sakupljaju uglavnom površinski, odnosno otvorenim ili zatvorenim kanalima i odvode najkraćim putem u obalno more, najbliži vodotok ili okolni teren. Na površinama većih parkirališta, garaža, servisa, benzinskih postaja i sl., gdje je veća opasnost od izlijevanja ulja i nafte, moraju se obvezatno ugraditi separatori za sakupljanje ulja i masnoća iz oborinskih voda.

Zaštita voda na prostoru općine Starigrad mora se provoditi prema odredbama iz Državnog plana za zaštitu voda (NN 8/99).

3.5.3.3. Uređenje vodotoka i voda

Područjem općine Starigrad protječe više vodotoka, (Orljača, Kusača, Mala Paklenica, Bezimenjača, Suha draga, Velika Paklenica, Punta, Šilježetarica, Potočnjak, Bukovi potoci, Virine, Kozjača, Škrbića draga, Matac, Lumbardić, Brnica, Krušćica, Paripovača, Običaj, Lisarica, Sv. Magdalena), koji uglavnom imaju karakteristike povremenih vodotoka.

Najznačajniji vodotoci su: Velika Paklenica koji se ulijeva u obalno mora u naselju Starigrad, te Mala Paklenica koji se ulijeva u obalno mora u naselju Seline. Ovi vodotoci prihvaćaju oborinske vode s okolnog gravitirajućeg slivnog područja.

Prema postojećoj Uredbi o kategorizaciji vodotoka (NN 15/81) svi vodotoci na području općine Starigrad, a kao brdski potoci, ulaze u I. kategoriju. Samo dijelovi pojedinih vodotoka, koji se ulijevaju u obalno more ulaze u II. kategoriju.

Duž koridora svih vodotoka na području općine Starigrad izgradnja i uređenje zemljišta mora se

izvoditi na način da se ne ugroze vodotoci i ne smanji njegova propusna moć. Pri određivanju građevnih čestica mora se voditi računa da se osigura zaštitni pojas od najmanje 10 m od ruba protočnog korita kako bi se omogućio pristup do vodotoka radi uređenja korita i oblikovanja inundacije potrebne za maksimalni protok vode.

3.6. Postupanje s otpadom

U domeni zbrinjavanja otpada postoji niz neriješenih problema na lokalnoj razini, ali istovremeno i makroplanu. Ovoj se problematici, u posljednje vrijeme, nastoji posvetiti sve veća pažnja, pa je za očekivati da će u budućnosti zbrinjavanje otpada biti rješavano na bolji način nego što je to bilo do sada. U prostorima koji su prvenstveno orijentirani na turizam urgentnost rješenja zbrinjavanja otpada postaje još važnijom.

Na području Općine Starigrad nije planiran deponij za zbrinjavanje komunalnog otpada. Na lokaciji Bristovac postoji privremeno odlagalište. Budući da se radi o nedovoljno uređenom prostoru ovo odlagalište može samo djelomice zadovoljavati kriterije kvalitetnoga zbrinjavanja otpada, a nakon definiranja središnjeg deponija, ovaj će se lokalitet sanirati. Ukupan proces poboljšanja mora se usmjeriti na edukaciji stanovništva, stvaranju uvjeta za primarnu separaciju i reciklažu otpada i konačno bolju organizaciju odvoza.

Donošenjem programa za zbrinjavanje otpada na razini Županije će definirati sve bitne parametre zbrinjavanja svih vrsta otpada na prostoru Zadarske županije, pa će se na taj način u svim prostorima sukcesivno i dugoročno rješavati odlaganje i zbrinjavanje otpada.

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

U kontekstu temeljnih značajki općinskog prostora koje su sadržane u ekološkoj uravnoteženosti prostora, pejsažnim vrijednostima neponovljiva karaktera i prihvatljivom stanju dosadašnjih intervencija u prostoru, svako nerazumno i nekontrolirano djelovanje može imati nesagledive i nepopravljive posljedice za taj prostor. U tom smislu će se kroz provedbene mjere ustanoviti donji prag mogućih intervencija u prostoru, te načini kontrole korištenja prostora.

Sadržaji koji mogu biti agens neravnoteže u okolišu su :

- Prekomjerna i nekontrolirana stambena i svaka druga izgradnja

- Lociranje industrijskih postrojenja koji su zagađivači tla, zraka i mora.

- Prekomjerno korištenje morske obale i kopnenog pojasa uz more za neprimjerne sadržaje koji

  mogu zagađivati obalu i akvatorij (velike marine, brodogradilišta, luke za istovar rasutih tereta i

  drugo ).

- Nedostatak primjerenih sustava pročišćavanja i ispuštanja otpadnih voda u more.

- Neregulirana odvodnja površinskih voda

- Prevelika uporaba pesticida i nepotrebna sječa šume

- Zahvati u pejzažu poput kamenoloma, loše položenih trasa prometnih sustava, izgradnja

  građevina čiji su gabariti van mjerila okoliša i dr.

Da bi se spriječio nepovoljan utjecaj na okoliš na području općine Starigrad moraju se provesti sljedeće mjere:

- prije početka izgradnje u zoni morske obale za svaki zahvat mora se izraditi Studija o utjecaju na

  okoliš kojom će se definirati uvjeti korištenja i način zaštite obalnog pojasa i mora,

- osigurati zakonom propisani zaštitni pojas za sve kategorije javnih cesta koji od vanjskog ruba

  zemljišnog pojasa sa svake strane ceste iznosi: za državne ceste 25,0 m, za županijske ceste

  15,0 m i za lokalne ceste 10,0 m,

- osigurati potreban koridor za buduću alternativnu trasu željeznice velikih brzina (Jadransku

  željeznicu),

- osigurati potrebne koridore za izgradnju komunalne infrastrukture (vodoopskrba, odvodnja,

  tt instalacije, elektroopskrba),

- izgraditi razdjelni sustav odvodnje uz odabir primjerenog stupnja čišćenja otpadnih voda,

- do izgradnje javnog sustava odvodnje sakupljanje urbanih otpadnih voda treba rješavati

  izgradnjom kvalitetnih nepropusnih septičkih jama (do 10 ES), a sadržaj istih prazniti na mjesto

  koje odredi sanitarna inspekcija i to samo preko ovlaštenih tvrtki, za veće kapacitete u

  izgrađenom dijelu GP predvidjeti bio uređaje,

- otpadne tehnološke vode iz raznih proizvodnih pogona adekvatno pročistiti tako da se količina

  štetnih tvari u njima smanji do propisanih graničnih vrijednosti,

- sve građevine vodoopskrbnih sustava i sustava odvodnje izgraditi kao potpuno zatvorene i

  vodonepropusne građevine uz odabir kvalitetnog cijevnog materijala,

- na svim površinama većih parkirališta, garaža, servisa, benzinskih postaja i sl., gdje je veća

  opasnost od izlijevanja ulja i nafte, ugraditi separatore za sakupljanje ulja i masnoća iz

  oborinskih voda,

- na svim izvorištima i vodotocima na području općine treba provoditi zaštitne mjere prema

        odredbama iz važeće zakonske regulative ("Zakon o vodama" NN 107/95, "Uredba o klasifikaciji

        voda" NN 77/98 i Uredba o kategorizaciji vodotoka" NN 15/81).

^ Gore