|
2. CILJEVI
PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
2.1. Ciljevi
prostornog razvoja županijskog značenja
2.1.1. Razvoj naselja
posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava
Na teritoriju Općine Starigrad postoje područja od općeg
društvenog i gospodarskog interesa NP Paklenica i PP Velebit koji
svojim značajem predstavljaju vrijednosti za koje se definiraju
najviši standardi korištenja i zaštite. Kako su postojeća naselja
inkorporirana u prostor PP Velebit, glavni cilj njihova razvitka je
skladan rast koji ničim ne smije narušiti temeljne prirodne
vrijednosti prostora. S time u svezi svi infrastrukturni zahvati u
prostoru koji su nužni za dobro funkcioniranje sustava moraju se
podvrći strogim kriterijima zaštite prostora.
Planirani društveni i gospodarski razvoj na cjelokupnom
prostoru općine Starigrad može se u potpunosti ostvariti samo
izgradnjom cjelovitog suvremenog prometnog sustava na okolnom širem
pripadajućem prostoru Zadarske županije, koji će omogućiti
selektivno vođenje i upravljanje prometom u budućnosti.
To se prvenstveno odnosi na cestovni promet preko kojeg se
ostvaruje izravna prometna povezanost prostora općine Starigrad i
Zadarske županije međusobno i s ostalim prostorom Republike
Hrvatske.U cestovnoj mreži Zadarske županije najznačajniju prometnu
ulogu imat će buduća Jadranska autocesta, koja će najkvalitetnije
povezati primorske i kopnene dijelove države. Općina Starigrad
ostvaruje priključak na ovu autocestu preko čvorišta "Maslenica".
Najvažniju prometnu ulogu na području općine Starigrad i
dalje će imati državna cesta D 8. Kako ova cesta prolazi duž obalnog
područja kroz sva naselja ove općine potrebno je izgraditi obilaznu
trasu koja će zaobići obalni pojas najvećih naselja: Starigrad i
Seline i preuzeti sadašnju prometnu ulogu ove državne ceste.
Razvoj željezničkog prometa na području općine Starigrad
zasniva se na alternativnoj trasi buduće brze željezničke pruge
(Jadranska željeznica), koju treba tek izgraditi. Pomorski promet
temelji se na razvoju luke Starigrad kao veze s lukom Ražanac na
suprotnoj strani obale Velebitskog kanala.
Razvoj vodoopskrbe zasniva se na već izgrađenom magistralnom
cjevovodu podvelebitskog područja,te izgradnji svih potrebnih
pratećih vodnih građevina kako bi se omogućila distribucija
potrebnih količina vode do svih potrošača.
Zbog važnosti mora kao dijela općeg krajolika koje ima
nezamjenjivu ulogu za razvoj gospodarstva,naročito turizma, te zbog
činjenice da je jugoistočni dio Velebitskog kanala relativno
zatvoreni i plitki akvatorij potrebno je osigurati zaštitu mora od
svih oblika zagađenja. Kako je more osnovni prijamnik svih otpadnih
voda problem sakupljanja, pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda
na ovom dijelu Zadarske županije treba riješiti izgradnjom
razdjelnog sustava odvodnje s adekvatnim uređajem za pročišćavanje.
2.1.2. Racionalno korištenje
prirodnih izvora
U domeni prirodnih izvora su prirodne vrijednosti Velebita,
pa osnovni cilj korištenja tih vrijednosti mora biti racionalnost.
Ta se racionalnost mora manifestirati u ograničavanju svih oblika
neumjerenoga korištenja prostora kao jedinog resursa, a očituje se u
ograničavanju pretjerane izgrađenosti, ostavljanju velikih slobodnih
prostora u njihovu prirodnom obliku, primjeni najboljih tehničkih i
oblikovnih rješenja u izgradnji suprastrukture i infrastrukturnih
objekata.
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti
i vrijednih dijelova okoliša
Tri su osnovna elementa koji determiniraju mikroekološku
strukturu ovoga prostora i to su morski akvatorij, priobalna crta
teritorija do podnožja Velebita, te planinski masiv Velebita. Cilj
je generalno očuvati sve temeljne vrijednosti što pretpostavlja:
-smanjivanje stupnja zagađenja priobalnoga mora uvođenjem
suvremenih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,
-svekoliku izgradnju u ovome prostoru, koja mora biti
selektivna i na visokom stupnju graditeljskoga umijeća, zadržati na
priobalnom teritoriju ne ugrožavajući padine Velebita, a posebno
ulazne sektore u Veliku i Malu Paklenicu.
2.2. Ciljevi
prostornog razvoja općinskog značenja
2.2.1. Demografski razvoj
Cilj demografskog razvoja Općine mora biti srednje umjereni
rast stanovništva sa tendencijom poboljšanja fertiliteta kao
osnovice za podizanje kvalitete turističke ponude – jedino
profitabilne gospodarske grane ovoga područja.
Tome cilju treba težiti stvaranjem niza potrebnih
stimulativnih mjera.
2.2.2. Odabir prostorno-razvojne
strukture
Prostorno razvojna struktura determinirana je isključivo
prirodnim datostima, a to je turističko gospodarstvo više i visoke
kategorije sa ciljem popunjavanja svih oblika ponude.Fizička
struktura ovog podvelebitskog prostora je determinirana slijedećim
kategorijama :
-Nalazi se u širokom prostornom kontekstu PP Velebit,
-Prostor je izgrađen pretežno nehomogenim urbanim strukturama
individualnog karaktera,
-Prostor je uređivan detaljnom prostornom dokumentacijom koja
je djelomično još na snazi.
O navedenim činjenicama potrebno je voditi računa u daljnjem
osmišljavanju prostora.U okvirima ukupnog razvoja ovoga prostora
potrebno je razvijati tercijarne i kvartarne djelatnosti. Posebice
valja stimulirati određene vrste ribarstva i marikulture kao
komplementarne djelatnosti turizmu. Poljoprivredne površine koje se
obrađuju nisu velike i treba ih zadržati sa tendencijom intenzivnije
proizvodnje za potrebe lokalnog stanovništva.Šumske površine treba
održavati, ali i vršiti daljnje pošumljavanje. Proizvodne pogone,
koji su ekološki čisti, treba svesti na prihvatljivu mjeru i
locirati grupirano na najmanje atraktivnim mjestima.
2.2.3. Razvoj naselja,
društvene, komun. i prometne infrastrukture
Dosadašnji razvoj naselja u Općini, sa izuzetkom Starigrada,
imao je karakter neprepoznatljivosti s pretežnim ciljem pružanja
turističke ponude individualnoga tipa.Tipološke karakteristike slike
naselja treba učiniti prepoznatljivima, a što se može postići jedino
dobrom urbanističkom organizacijom struktura. Taj cilj valja
ostvariti kroz kvalitetno planiranje prostora i efikasnu kontrolu
provedbe. Kao sastavnica dobro organizirane strukture naselja je
njegova opremljenost društvenom, komunalnom i prometnom
infrastrukturom. Stoga valja težiti da svako naselje dobije
odgovarajuću opremu shodno njegovome rangu.
Ovako definiran cilj u cijelosti se podudara sa kriterijima
koji proizlaze iz Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog
područja mora. Na području općine Starigrad mora se izgraditi
prometna infrastruktura koja će zadovoljiti sve potrebe javnog i
individualnog prometa, čime će se omogućiti planirani gospodarski
razvoj svih naselja ove općine.
Cestovni promet, zbog svoje fleksibilnosti, imat će i dalje
najvažniju prometnu ulogu.Radi povećanja propusne moći sve postojeće
javne ceste, (državne, županijske i lokalne), na području općine
Starigrad treba redovito održavati, opremiti odgovarajućom prometnom
signalizacijom, izvršiti rekonstrukciju kritičnih dionica, te
osigurati i zaštititi zakonom propisani zaštitni pojas.Sustavom
javnog prijevoza treba međusobno povezati sva naselja ove općine.Za
konačno trajno kvalitetno rješenje vodoopskrbe svih naselja potrebno
je u potpunosti izgraditi magistralni cjevovod podvelebitskog
područja koji se u naselju Maslenica odvaja od regionalnog opskrbnog
cjevovoda Zrmanja-Zadar, kao i sve ostale potrebne vodne građevine:
vodospremnike,glavne dovodne cjevovode, mjesnu vodovodnu mrežu i
crpne postaje.
Radi maksimalne zaštite tla, podzemnih i površinskih voda,
naročito okolnog morskog akvatorija Velebitskog kanala, treba za
cjelokupni prostor općine Starigrad izraditi koncepcijsko rješenje
sakupljanja, pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda.
2.2.4. Zaštita krajobraznih i
prirodnih vrijednosti i posebnosti te kulturno-povijesnih cjelina
Kako je čitav podvelebitski prostor vrlo transparentan, sa
naglašenim krajobraznim karakterom masiva Velebita koji je
dominantna vizualna i prirodna vrijednost u kojoj dominiraju kanjoni
Velike i Male Paklenice, to se tom elementu mora podrediti sve
ostalo.
Kulturno povijesnih cjelina, pojedinačnih spomenika kao i
arheoloških lokaliteta na ovom prostoru ima dosta, pa će im se
posvetiti najveća moguća pažnja.Sve navedene prirodne i stvorene
vrijednosti u prostoru su zaštićene odgovarajućim zakonskim aktima,
a posebno Zakonom o zaštiti prirode (NP Paklenica i PP Velebit).
2.3.
Ciljevi prostornog uređenja naselja na području općine
2.3.1.
Racionalno korištenje i zaštita prostora
Svaka od prostorno razvojnih cjelina/naselja u kojima postoje
specifični i različiti uvjeti razvoja trebaju odmah koristiti svoje
potencijale kako bi se što prije stvorili optimalni uvjeti za buduće
razdoblje. Prioriteti se za razvoj, pri tome ne mogu dati ni jednoj
prostorno razvojnoj cjelini već oni moraju proizaći iz prirodnih i
drugih mogućnosti svake od njih. Mora se poštivati načelo da se ni
jedna prostorno razvojna cjelina ne može razvijati na račun druge.
U cilju racionalnog korištenja i zaštite prostora mora se
veće turističke zahvate usmjeriti na već postojeće turističke zone,
a ostalu turističku i drugu izgradnju razvijati u postojećim
građevinskim područjima uz racionalno postupanje sa prostorom.
Stanovite korekcije postojećih građevinskih područja treba napraviti
samo tamo gdje je to logično i to u pravcu povećanja i smanjenja
zone.
Postojeću turističku strukturu valja postepeno rekonstruirati
težeći stalnom poboljšanju ukupne ponude.
Poseban cilj ovog
prostornog plana je njegova sustavna prilagodba Zakonu o izmjenama i
dopunama zakona o prostornom uređenju i Uredbi o uređenju i
zaštiti zaštićenog obalnog područja mora, te Prostornog plana
zadarske županije.
2.3.2.
Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i
planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost,
vrijednosti i posebnosti krajobraza i prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina
Obzirom na navedene kriterije temeljni cilj postavljen ovim
planom je zadržavanje građevinskih područja u postojećim granicama,
onima koje su bile određene dosadašnjom prostornom dokumentacijom,
uz manje funkcionalne korekcije. Moguća proširenja građevinskih
područja ne mogu se planirati uzduž obalne crte već samo u dubinu
teritorija.
Planom se teži urbanoj koherentnosti svih naselja na način
popunjavanja praznih prostora izgrađenih dijelova naselja sa ciljem
postizanja logične strukture. Na taj način će se postići
racionalizacija korištenja prostora i zadovoljenje kriterija da
odnos izgrađenih i neizgrađenih područja bude 80:20.
2.3.3.
Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture
U interesu općega cilja podizanja kvalitete življenja i
turističke ponude treba stalno težiti stvaranju sve primjerenijih
uvjeta koji se sastoje u urbanom opremanju naselja kroz sustavno
uređenje privatnog i javnog prostora, opremanje luka i lučica
suvremenom opremom, održavanjem svih prometnih površina, javnog
zelenila itd.
Posebno bi trebalo težiti urbanom i arhitektonskom
oblikovanju strukture naselja od stvaranja prepoznatljive slike
naselja do uređenih ambijenata unutar same strukture. Taj se cilj
može ostvarivati postupno uz visoku svijest o poštivanju propisanih
kriterija vezanih na oblikovanje arhitektonskih volumena,
kolorističku obradu, uređenje okućnica i ograda te drugih elemenata
strukture.
Da bi se ostvarila što bolja protočnost vozila u svim
naseljima treba proširiti koridore postojeće cestovne mreže,
izgraditi suvremenu kolničku konstrukciju, postaviti odgovarajuću
prometnu signalizaciju i izgraditi nogostupe.
Za potrebe prometa u mirovanju u svakom naselju treba
osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta. Javni putnički
prijevoz treba razvijati koristeći autobusne linije prema potrebama
svakog naselja.U naseljima treba izgraditi adekvatna autobusna
stajališta prema Pravilniku o autobusnim stajalištima (NN 48/97).U
svim naseljima treba izgraditi mjesnu vodovodnu mrežu i to od
kvalitetnog vodovodnog materijala kako bi se postigla maksimalna
sigurnost i trajnost u pogonu, te zaštita glede zdravlja ljudi.
U konačnosti u svim naseljima na području općine Starigrad
treba realizirati razdjelni sustav odvodnje.
Urbane (fekalne) otpadne vode iz svih naselja moraju se
sakupiti posebnom kanalizacijskom mrežom i odvesti do uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda s pripadajućim ispustom. Oborinske
otpadne vode iz naselja treba odvesti najkraćim putem u more, do
prirodnih vododerina ili postojećih vodotoka, odnosno ispuštati
direktno u okolni teren. Do izgradnje konačnog sustava odvodnje sve
nove (izgrađeni dio GP) i postojeće građevine na području općine
Starigrad trebaju rješavati odvodnju svojih otpadnih voda
sakupljanjem u kvalitetno izgrađenim i vodonepropusnim septičkim
jamama (građevine do 10 ES). Veće građevine u izgrađenim dijelovima
GP s bio uređajima.
|