« Povratak

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE - TEKSTUALNI DIO

 

I. OBRAZLOŽENJE

 1. POLAZIŠTA

 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave

        Županije i Države

 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

 U urbanom sustavu Zadarske županije Općina Starigrad razmatra se u okvirima područja Podvelebitskog prostora. Prostor Podvelebitskog kanala čini šest općina s 21 naseljem smještenim sa sjeverne i južne strane Podvelebitskog kanala, te uz Novigradsko i Karinsko more. To je rezidencijalno turističko područje s nezanemarivim poljoprivrednim i vodnim resursima. Neposredno na taj prostor naslanja se nacionalni park "Paklenica" i planinski masiv Parka prirode Velebita sa svojim prirodnim ljepotama i turističkim potencijalima. Povratkom turizma može se očekivati nagli procvat ovog područja i ubrzani povrat turističkog prometa na predratni obujam.

Prostor Podvelebitskog kanala -površina, stanovništvo i naselja 1991 i 2001.godine.

Tablica 1.

O p ć i n a

Površina u km2

Broj stanovnika 1991. 2001.

Broj naselja

Starigrad Jasenice Novigrad Posedarje Ražanac

170,09 121,61 51,15 78,35 69,81

2.097 1.893 1.800 1.329 2.920 2.368 3.996 3.513 3.805 3.107

3 2 3 5 6

U k u p n o

491,01

14.618 12.210

19

Tablica 2. Stanovništvo u Općini Starigrad

naziv

površina

 

stanovnici

 

 

 

popis 1991.

popis 2001.

 

km²

%

 

broj

%

broj

%

općina Starigrad

170,09

100

 

2097

100

1.893

100

Starigrad

66,59

39,15

 

1159

55,27

1100

58,19

Seline

51,77

30,43

 

457

21,79

455

24,04

Tribanj

51,73

30,41

 

481

22,94

338

17,86

Tablica 3.

naziv

površina

Stanovnici popis 2001.

 

 

stanovnika/km2

 

 

km²

%

broj

%

 

općina Starigrad

170,09

100

1.893

 

100

11,13

 

Starigrad

66,59

39,15

1.100

 

58,19

16,52

 

Seline

51,77

30,43

455

 

24,04

8,80

 

Tribanj

51,73

30,41

338

 

17,86

6,53

 


Tablica 4.

naziv

stanovi

domaćinstva

 

gustoća naseljenosti

 

 

popis 1991

81

91

2001

 

broj

%

broj

broj

 

broj stan/km2

 

općina Starigrad

2515

100

792

645

-

12,32

 

Starigrad

1045

41,55

420

357

-

17,40

 

Seline

1081

42,98

197

151

-

8,82

 

Tribanj

389

15,47

175

137

-

9,30

 

Županija je početkom 1991. godine imala oko 217 tisuća stanovnika, a popisom 2001.godine trend broja stanovnika je u opadanju. Stanovništvo je na području Županije vrlo neravnomjerno raspoređeno unutar svojih granica. Koncentracija stanovništva bila je izrazita na obalnom području, dok je na otočkom i zaobalnom bila osjetno manja.

Koncepcija razvoja pučanstva ne mora nužno težiti za visokim stopama rasta broja stanovnika, već za ravnomjernijom razdiobom u prostoru, te dovođenju u funkcionalni odnos broja stanovnika, te prirodnih i proizvedenih resursa svakog dijela Županije. Porast broja stanovnika na obalnom dijelu neće se moći radikalno zaustaviti, jer se radi o snažnim i stihijnim činiteljima koji ljude privlače na obalu, međutim trebalo bi voditi politiku ohrabrenja onih koji namjeravaju ostati ili se naseliti u slabije naseljenim područjima.

Domovinski je rat još više ispraznio zaobalni dio županije, posebno onaj dio koji je bilo okupiran. Program obnove porušenih naselja svakako će pridonijeti povratku jednog dijela stanovništva, no to se može prihvatiti samo kao početna faza sustavnije revitalizacije tog prostora.

Generalno gledajući Zadarska će županija i u budućnosti održati stabilnu stopu rasta stanovništva, što bi uz bolju i ravnomjerniju prostornu razdiobu trebao biti i jedan od najznačajnijih činitelja razvitka.

 

1.1.2. Prostorno-razvojne i resursne značajke

 Zadarska županija s površinom od 3.7 tisuća km2 ili 6.5 posto površine države, jedna je ne samo od većih prostorno administrativnih cjelina, veći jedna od najraznolikijih županija u Hrvatskoj. Po svom geoprometnom položaju ova županija preko visokog gorskog vijenca Velebita povezuje Primorsku Hrvatsku sa Središnjom Hrvatskom i predstavlja optimalan prirodni i strateški koridor za izlazak kontinentalne Hrvatske na Sredozemlje. Ovom prostoru treba pridodati i oko 3.7 tisuća km2 morske površine Jadrana, što u svakoj strategiji razvoja predstavlja prvorazredni činitelj.

Sama županija ne predstavlja homogenu prirodno-geografsku regiju, već je čini niz posebnih prostornih cjelina, međusobno povezanih svojim geografskim položajem. Prirodni i proizvedeni faktori razvitka na tom su području vrlo raznoliki, što uvjetuje i vrlo raznoliki stupanj gospodarskog i demografskog razvitka.

Za cijeli taj prostor karakterističan je nedostatak metaličnih rudača i mineralnih energenata. Nedovoljno istražena ležišta boksita nakon dugogodišnje eksploatacije vjerojatno su sasvim iscrpljena i više ne predstavljaju ekonomsku osnovicu za bilo kakvo korištenje, što s ovog područja skida i teško naslijeđe ekološke hipoteke.

Prirodni i proizvedeni resursi na kojima se je razvijalo gospodarstvo, te na kojima će se zasnivati i budući razvitak su:-more kao atraktivan prometni potencijal, izvor hrane i turistički resurs,-relativno obilje poljoprivrednog zemljišta,-prirodne ljepote i atraktivni pejzaži pogodni za razvoj svih oblika turizma,-postojeća prometna i druga infrastruktura,-postojeći proizvodni, prometni, uslužni i drugi resursi s osvojenim tehnologijama, tržištima i znanjima.-stanovništvo s visokim razinama znanja, te tehnološkim i organizacijskim sposobnostima.

Svi ovi resursi nisu jednako raspoređeni u prostoru županije. Najveća koncentracija proizvedenih fondova, stanovništva, pa i prirodnih izvora nastala je na zadarskom obalnom području, odnosno u gradu Zadru koji se razvio u vrlo značajno prometno, industrijsko, turističko, trgovačko, kulturno i administrativno središte u Hrvatskoj. Zapravo u cijelom području države u trokutu između Zagreba, Rijeke i Splita nije se dogodio niti jedan veći urbani i radni centar koji bi mogao vršiti centralno-mjesne i razvojne funkcije za područje Sjeverne Dalmacije i Like.

Procesi litoralizacije, koji u osnovi potiču koncentraciju stanovništva i njegovih aktivnosti na morskim

obalama snažno su se očitovali upravo na širem području grada Zadra u posljednjih 40 ili 50 godina.Grad Zadar koji je tek 1945. godine pripojen Hrvatskoj s jedva 5 do 6 tisuća stanovnika razvio se upeti grad po broju stanovnika u Hrvatskoj i s gospodarstvom koje je bilo među najuspješnijim u Republici. U tom su razvoju uočljive dvije faze:-faza sporog razvoja zbog prometne izoliranosti koja je trajala do sredine šezdesetih godina ovog stoljeća,-faza ubrzanog demografskog i gospodarskog rasta iza 1965. godine.

Naročito snažan zamah dogodio se u prometu, industriji, trgovini i turizmu. Zadar je sjedište najvećeg hrvatskog brodara mjereno po tonaži brodovlja, čija je akumulacija godinama osiguravala dinamičnu stambenu i drugu izgradnju, te ulaganja u turizam i druge grane gospodarstva.

Od industrije, u Zadru se naročito razvijale prehrambena industrija, dijelom na vlastitim sirovinama,metalna industrija, kemijska industrija, tekstilna i druge. Radi korištenja efekata ekonomije obujma i prometnih pogodnosti u neposrednoj blizini grada razvila se vrlo atraktivna industrijska zona s desetak tisuća zaposlenih.

Grad se je razvio i kao poznato turističko i nautičko središte na istočnoj obali Jadrana, s nekoliko stotina tisuća posjetitelja i oko 3 milijuna ostvarenih noćenja godišnje.Struktura gospodarstva pred Domovinski rat bila je relativno povoljna. Oko 6 posto društvenog proizvoda dolazilo je iz poljoprivrede, oko 51 posto iz industrije i drugih sekundarnih djelatnosti, a čak oko 43 posto iz tercijarnih djelatnosti.

 

1.1.2.1. Cestovni promet

Prema Zakonu o javnim cestama (NN 100/96, 76/98 i 27/01), Uredbi o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN 63/99) i Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN 79/99, 111/00 i 98/01) sve javne ceste na području Republike Hrvatske dijele se na: državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste.

Obalnim rubom duž cijelog područja općine Starigrad prolazi državna javna cesta D 8, (Jadranska turistička cesta), koja povezuje međusobno gradove: Rijeku, Zadar, Split i Dubrovnik.Karakter županijske javne ceste na području općine Starigrad ima cesta koja se u naselju Starigrad odvaja od državne ceste D 8 i vodi u Nacionalni park "Paklenica". Dužina ove ceste je 1,93 mi i ima oznaku Ž 6008. Kolnik od asfalta je širine 3,0-4,0 m.

Lokalne javne ceste na području općine Starigrad su: -L 63025 koja se kod naselja Tribanj odvaja od državne ceste D 8 i vodi do zaseoka Ljubotić. Dužina ove ceste je 3,7 km.

-L 63153 koja se u naselju Starigrad odvaja od državne ceste D 8 i vodi u Nacionalni park "Paklenica" (Ramići). Dužina ove ceste je 8,0 km. Ova cesta ima asfaltni kolnik do zaseoka Dokoze, a dalje do zaseoka Ramići makadamski kolnik. Ova cesta po svojim tehničkim karakteristikama ima karakter planinske ceste. Širina kolnika je 4,0-5,0 m.

Dio postojećih javnih cesta na području općine Starigrad ima dotrajalu postojeću kolničku konstrukciju, čak i bez suvremenog kolničkog zastora, neodgovarajuće širime poprečnih profila, a dijelom i nepovoljne horizontalne i vertikalne tehničke elemente.

Duž kolnika javne državne ceste D 8 u naselju Starigrad i naselju Seline djelomično su izgrađeni nogostupi. Nekategorizirane prometnice unutar svih naselja na području općine Starigrad imaju samo kolnik uglavnom nedovoljne širine, te nepovoljne tehničke elemente. Dio ovih cesta još je uvijek i bez suvremenog kolničkog zastora.

 

1.1.2.2. Pomorski promet

Pomorski promet na području općine Starigrad uglavnom se odnosi na promet manjih plovila za potrebe lokalnog stanovništva, kao i izletničkih plovila koja prolaze duž akvatorija Velebitskog kanala. Pristanište u Starigradu ima status pristaništa za javni promet unatoč činjenice da tamo ne pristaju plovila javnog pomorskog prometa.

 

1.1.2.3. Vodoopskrba

S rješavanjem vodoopskrbe na području općine Starigrad započelo se u razdoblju 1965/67. godine, kada je izgrađen lokalni vodoopskrbni sustav za naselja Starigrad. Izvršeni su zahvati na izvorima: Jukić (600,0 m.n.m.), Knežević (440,0 m.n.m.) i Fratrovac (587,0 m.n.m.), ukupne izdašnosti 10,0 l/s, izgrađen je dovodni cjevovod do vodospremnika “Marasovići” zapremine V=220 m3, te razvodna mreža za dio naselja Starigrad i hotel “Alan”.

Kako je vodoopskrba postajala sve kritičniji ograničavajući faktor za gospodarski razvoj, naročito turizma, za potrebu konačnog kvalitetnog rješenja vodoopskrbe cjelokupnog podvelebitskog dijela Zadarske županije, kojem pripada i područje općine Starigrad, izgrađen je dio tzv. "Magistralnog cjevovoda podvelebitskog područja" od naselja Maslenica do naselja Starigrad, a koji se proteže kao ogranak od glavnog regionalnog opskrbnog cjevovoda Zrmanja-Zadar. Ovaj cjevovod izgrađen je prema projektu "Magistralni cjevovod podvelebitskog područja" (RO "Vodovod sjeverne Dalmacije"-Zadar 1987. godine), a od azbest-cementnih cijevi i to: Ф 400 mm do odvojka za vodospremnik "Seline" i Ф 300 mm do završetka u naselju Starigrad.

Preko ovog cjevovoda na području općine Starigrad rješava se vodoopskrba pojedinih dijelova naselja Seline i naselja Starigrad u kojima je dijelom izgrađena mjesna vodovodna mreža. Vodoopskrba za sada funkcionira preko postojećeg vodospremnika "Marasovići" na ulasku u Nacionalni park Paklenica tako da je na ogranku za podvelebitski pravac u naselju Maslenica postavljena neadekvatna reducir postaja. Međutim kako još uvijek nisu izgrađene ostale prateće vodne građevine, ovaj sustav funkcionira na tehnički neprimjeran način, uz manjak i značajne gubitke vode.

Žitelji naselja Tribanj još uvijek rješavaju vodoopskrbu sakupljanjem kišnice u individualnim cisternama izgrađenim u sklopu stambenih građevina, ili korištenjem vode iz bunara, što omogućava korištenje potpuno ispravne i higijenski zdrave vode.

Za potrebe rješavanja vodoopskrbe na području općine Starigrad već je najvećim dijelom izrađena projektna dokumentacija potrebna za izgradnju glavnih vodoopskrbnih građevina i mjesne vodovodne mreže.

 

1.1.2.4. Odvodnja

Sve urbane (sanitarno-potrošne) otpadne vode iz stambenih i ostalih građevina na području općine Starigrad uglavnom se disponiraju u tlo ili u obalno more izravno bez ikakvog prethodnog pročišćavanja. Otpadne vode najčešće se sakupljaju u tzv. "crnim jamama" i to za svaku građevinu pojedinačno. Kako su ove jame izgrađene kao potpuno vodopropusne, otpadne tvari iz istih u znatnoj mjeri zagađuju podzemlje i obalno more. To naročito dolazi do izražaja za vrijeme ljetne sezone kada se količina ovih otpadnih voda višestruko povećava.

Za potrebe kompleksa hotela "Alan" izgrađen je lokalni sustav odvodnje koji ima taložnicu prije ispusta otpadnih voda kratkim ispustom u obalno more. Oborinske krovne vode i vode s prometnih površina također se direktno procjeđuju u tlo, odnosno slijevaju najkraćim putem u obalno more.

Izradom "Studije zaštite voda na području Zadarske županije" 2005. godine ("Hidroprojekt-ing" d.o.o. Zagreb i "Hidroing" d.o.o. Osijek) definirano je koncepcijsko rješenje sakupljanja, pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda i za cjelokupno područje općine Starigrad.

Izrađeno je i idejno rješenje "Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda općine Starigrad", 2006. godine ("Hidroprojekt-ing" d.o.o. Zagreb).Međutim još nisu izvršeni odgovarajući oceanografski istražni radovi duž pripadajućeg akvatorija u Velebitskom kanalu.

 

1.1.2.5. Elektro-energetski sustav

Za nove elektroenergetske izvore, moguće je nedvojbeno konstatirati, njihovu razvojnu potrebu kako na nivou cijele države tako i na nivou županije. To proizlazi iz usporednih podataka o potrošnji električne energije po stanovniku koji su u 1996. godini registrirani, oko 1800 kWh/st., za Splitsku županiju oko 2450 kWh/st., za regiju Dalmacije oko 2150 kWh/st., za Hrvatsku oko 2430 kWh/st., dočim je ista proizvodnja u Poljskoj, Španjolskoj, Rumunjskoj, Grčkoj i Bugarskoj skoro za 50% veća, u Švicarskoj, Njemačkoj, Danskoj, Japanu otprilike za 150% veća, a u SAD za 550% veća. U Albaniji je ona za oko 100% manja nego u Hrvatskoj. Za preferiranu proizvodnju električne energije u hidrocentralama, na području naše županije više ne postoje značajni potencijali. Zato je potrebno svakako planirati izgradnju i drugih mogućih izvora energije kako za proizvodnju električne energije tako i za ostale energetske potrebe. Istovremeno postojeće resurse treba racionalno koristiti što svakako znači smanjivanje gubitaka odnosno smanjivanje emisije energije u zrak, vodu i tlo, a također što više uvoditi u korištenje male alternativne izvore.

Od prihvatljivih resursa za buduće elektroenergetske izvore razmatraju se termo izvori na ugljen ili plin. Na području županije djelomično su izvršena istraživanja nekoliko lokaliteta za gradnju takove vrste objekata. U odabiru pogodnosti za gradnju pojedine vrste objekata prioritet treba dati plinskim postrojenjima, stoga što je tada moguće rješavati energetiku i plinifikacijom. Takovi objekti i kao elektroenergetski mogu i trebaju biti što bliže većim potrošačkim centrima, pošto je tada moguće dobro iskoristiti i inače otpadnu energiju u procesu elektrane. Za razliku od plinskih postrojenja, termoelektrane na ugljen trebaju biti što dalje od potrošačkih centara i pored najstrožih ekoloških zahtjeva u rješavanju.

 

1.1.2.6. Telekomunikacijski sustav

Lokalne komutacije, odnosno telefonske centrale postoje u: Starigradu, Selinama, Šilježetarici i Krušćici. Komutacije su udaljeni pretplatnički sustavi RSS komutacijskog sustava AXE10, proizvodnje Eriscsson – Nikola Tesla. One udovoljavaju suvremenim telekomunikacijskim zahtjevima i imaju mogućnost, po potrebi, lakog proširenja na veće kapacitete.

Te komutacije su povezane na nadređenu komutaciju AXE10 u Zadru, digitalnim sustavima prijenosa,različitog tipa. Komutacija u Starigradu povezana je na Zadar RR (radio-relejnim) sustavom prijenosa.Komutacije u Selinama, Šilježetarici i Krušćici su preko svjetlovodnih kabela povezane na Starigrad i dalje preko RR sustava prijenosa na Zadar.

Svaka od četiri navedene komutacije ima izgrađenu pripadajuću mjesnu TK mrežu na koju su povezani telefonski pretplatnici.TK mreža Starigrad je izgrađena 1995.g. podzemna je i dostatnog kapaciteta za sadašnje i buduće potrebe.

TK mreža Seline je izgrađena 2000.g. podzemna je i dostatnog kapaciteta za sadašnje i buduće potrebe. TK mreža Šilježetarica je izgrađena 1999.g. podzemna je i dostatnog kapaciteta za sadašnje i buduće potrebe.

TK mreža Krušćica je izgrađena 1999.g. i podzemna je i dostatnog kapaciteta za sadašnje i buduće potrebe. Sve četiri TK mreže su izgrađene podzemnim kabelima i kabelskom kanalizacijom. Kabeli su tip TK59, a TK kanalizacija je izgrađena sa PEHD cijevima.

Do Nacionalnog parka «Paklenica» postoji mrežni kabel za potrebe parka, a na ulazu je montirana
javna govornica.Postoji nekoliko zaselaka u kojima nema telefonske mreže. Tu su telefonski priključci riješeni pomoću fiksnog GSM-a.

U segmentu pokretnih komunikacija područje Općine Starigrad je zadovoljavajuće pokriveno signalima sustavima pokretnih komunikacija. Pokrivenost signalom je prvenstveno omogućena baznom postajom u Starigradu, te baznim postajama koje se nalaze izvan područja Općine.

 

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova

Čitav teritorij Općine Starigrad bio je u sastavu nekadašnje Općine Zadar za koji postoji i još je uvijek na snazi, OPP iz 1978. godine (sa izmjenama i dopunama iz 1984., 1985. i 1988. godine). Taj prostorno planski dokument sadrži u prilogu definirane granice građevinskih područja. Na temelju toga Plana izrađivala se sva detaljna planerska dokumentacija. Tako su za naselja Starigrad i Seline bili izrađeni t. zv. Planovi uređenja manjih naselja koji imaju prvenstveno sanacijski karakter, ali su još uvijek relevantna osnova za izgradnju. Tim se detaljnim planovima odredio parcelacijski infrastrukturni sustav naselja, pa ih prilikom definiranja građevinskih područja valja poštivati.

Osim ovih planova izrađen je Provedbeni urbanistički plan za turističku zonu “Podbucići” u Selinama. Kako do navedene izgradnje nije došlo ovaj plan treba temeljito revidirati i to na način da se osnovna namjena prostora uglavnom poštuje.

Kako je dio općinskog prostora i prostor Nacionalnog parka Paklenica za koji postoji „Prostorni plan područja posebnih obilježja NP Paklenica“ u svim razmatranjima prostornih odnosa valja ga uzimati u obzir kao obvezujuću kategoriju.

Važeći provedbeni dokumenti su i PUP obalnog poteza dijela Starigrada, te Detaljni plan uređenja uprave NP Paklenica po kojima se provodi uređenje tih dijelova naselja.Sva druga naselja na prostoru Općine nemaju nikakvih detaljnih prostornih planova pa će taj posao predstojati u daljnjem procesu urbanizacije. Temelj za izradu tih planova biti će postavke ovoga Prostornog plana, a koji će u pravilu kontinuirati granice građevinskih područja iz ranije spomenutoga OPP.

 

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

Prema novoustanovljenim općinama sustav naselja u Općini Starigrad slijedeći:

Općinsko središte:

Starigrad (LS)

Pripadajuća naselja:

Seline (MLS)

Tribanj ( MLS)

 

(LS = lokalno središte, MLS = manje lokalno središte; u zagradama označena naselja koja 1991. nisu imala status statistički samostalnog naselja)

U gospodarskom smislu područje općine Starigrad ima sve preduvjete za kvalitetan razvoj i to prvenstveno u turizmu. Ta se tvrdnja temelji na činjenici da su NP Paklenica i PP Velebit dijelovi same Općine i predstavljaju veliki potencijal za razvitak turizma. Stoga je za očekivati da će sva naselja, a posebice Starigrad i Seline kao receptivne destinacije, dobivati sve veće razvojne atribute. To, naime znači da će u demografskom pogledu proces povećanja stalno nastanjenoga stanovništva na ovom prostoru imati trendove brže od županijskog prosjeka.

Tablica : Kretanje broja stanovnika općine Starigrad od 1971. do 2001. godine

Naselje

Godine popisa stanovništva

 

 

1971.

1981.

1991.                          2001.

 

Starigrad

1 163

1 135

1 159

1 100

Seline

571

459

457

455

Tribanj

627

513

481

338

Ukupno

2 361

2 107

2 097

1 893

Navedeni podaci pokazuju kontinuirani pad broja stanovnika od 1971. godine do 1981. u svim naseljima općine. Od 1981. do 1991. godine ne bilježi se bitan pomak broja stanovnika, Starigrad vrlo malo više, Seline se održavaju , dok Tribanj bilježi pad broja stanovnika.

Tablica : Dobna struktura stanovništva u općini Starigrad 2001. godine

Naselje

Dobna struktura stanovništva starost u godinama

 

 

0-19

20-59

60 i više

 

Starigrad

299

621

 

218

Seline

97

216

 

137

Tribanj

95

266

 

103

% udio

23,4

52,6

 

21,8

Ukupno opć.

491

1103

 

458

Iz navedenih podataka očigledno je da je najveći udio stanovnika na prostoru oba naselja što znači na teritoriju cjelokupne Općine, odnosno 52,6 % nalazi se u životnoj dobi od 20 do 59 godina starosti. S aspekta radne sposobnosti, vitaliteta i fertilne dobi, ovaj podatak je ohrabrujući. Međutim, za najviše 40 godina slika će se drastično izmijeniti u negativnom smislu jer će mlado stanovništvo koje sada čini 23,4 % stanovnika tvoriti bazu vitaliteta, fertiliteta i radno sposobnog stanovništva, dok će večina danas aktivnog stanovništva biti u životnoj dobi od 60 i više godina starosti.

Analiza stanja po naseljima daje gotovo istovjetne rezultate.

Prema navedenim pokazateljima stanovništvo općine Starigrad vodi borbu protiv drastičnog pada nataliteta, ali i povećanja mortaliteta koji im prijete u skoroj budućnosti, zbog povećanog broja starog stanovništva.

Tablica : Distribucija stanovništva prema školskoj spremi

Naselje

Školska sprema

 

 

bez škole ili sa završenom osnovnom

završena srednja škola

viša i visoka škola

Starigrad

994

132

23

Seline

39

35

6

Tribanj

398

26

5

% udio

68,2

9,2

1,62

Ukupno

1431

193

34

Daleko najveći broj stanovnika u Općini ima samo osnovnu školu ili je čak bez završene osnovne škole. Ova većina čini 50% ukupne populacije i to u svim naseljima u Općini.

Tablica : Distribucija naselja prema broju domaćinstva i njihovoj prosječnoj veličini

Naselje

Broj domaćinstava

Prosječna veličina domaćin.

 

2001

1991

1981

2001

1991

1981

Starigrad

384

357

420

2,85

3,2

2,7

Tribanj

116

137

175

2,87

3,5

2,9

Seline

163

151

197

2,74

3,0

2,3

Ukupno

663

645

645

2,80

3,2

2,6

Tablica : Stanovi prema načinu korištenja u 2001. godini

naselja

stanovi za stalno stanovanje

st.povr. korišt.

 

nastanjeni

povremeno nastanjeni

stanovi za odmor

Starigrad

387

65

588

Tribanj

115

9

196

Seline

163

23

612

Ukupno

665

38

1396

Prema prikazanim podacima evidentan je pad broja domaćinstava u cijeloj Općini Starigrad u razdoblju od dvadeset godina. Istovremeno je povećan broj članova domaćinstava što je pozitivan trend. Smanjenje broja domaćinstava ne prati odgovarajućega smanjenja broja stanova/kuća u svim naseljima Općine što ukazuje na trendove povremenog korištenja stanova kao sekundarne destinacije/vikendice. Prema ovim podacima stanova za odmor ima skoro dvostruko više od stalno nastanjenih.Temeljem navedenih pretpostavki gospodarski razvitak ovoga područja ima kompleksno značenje, pa treba očekivati da će se Starigrad generalno uzevši razvijati u pravcu većeg razvojnog središta i makroregionalnog centra prvenstveno turističkog značenja.

 

 

^ Gore