I. OBRAZLOŽENJE
1.
POLAZIŠTA
1.1.
Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave
Županije i Države
1.1.1.
Osnovni podaci o stanju u prostoru
U
urbanom sustavu Zadarske županije Općina Starigrad razmatra se u
okvirima područja Podvelebitskog prostora. Prostor Podvelebitskog
kanala čini šest općina s 21 naseljem smještenim sa sjeverne i južne
strane Podvelebitskog kanala, te uz Novigradsko i Karinsko more. To
je rezidencijalno turističko područje s nezanemarivim
poljoprivrednim i vodnim resursima. Neposredno na taj prostor
naslanja se nacionalni park "Paklenica" i planinski masiv Parka
prirode Velebita sa svojim prirodnim ljepotama i turističkim
potencijalima. Povratkom turizma može se očekivati nagli procvat
ovog područja i ubrzani povrat turističkog prometa na predratni
obujam.
Prostor
Podvelebitskog kanala -površina, stanovništvo i naselja 1991 i
2001.godine.
Tablica 1.
O p ć i
n a |
Površina
u km2 |
Broj
stanovnika 1991. 2001. |
Broj
naselja |
Starigrad Jasenice Novigrad Posedarje Ražanac |
170,09
121,61 51,15 78,35 69,81 |
2.097
1.893 1.800 1.329 2.920 2.368 3.996 3.513 3.805 3.107
|
3 2 3 5
6 |
U k u p
n o |
491,01
|
14.618
12.210 |
19
|
Tablica 2.
Stanovništvo u Općini Starigrad
naziv
|
površina
|
|
stanovnici |
|
|
|
popis
1991. |
popis
2001. |
|
km²
|
%
|
|
broj
|
%
|
broj
|
%
|
općina
Starigrad |
170,09
|
100
|
|
2097
|
100
|
1.893
|
100
|
Starigrad |
66,59
|
39,15
|
|
1159
|
55,27
|
1100
|
58,19
|
Seline
|
51,77
|
30,43
|
|
457
|
21,79
|
455
|
24,04
|
Tribanj
|
51,73
|
30,41
|
|
481
|
22,94
|
338
|
17,86
|
Tablica 3.
naziv
|
površina
|
Stanovnici popis 2001. |
|
|
stanovnika/km2 |
|
|
km²
|
%
|
broj
|
%
|
|
općina
Starigrad |
170,09
|
100
|
1.893
|
|
100
|
11,13
|
|
Starigrad |
66,59
|
39,15
|
1.100
|
|
58,19
|
16,52
|
|
Seline
|
51,77
|
30,43
|
455
|
|
24,04
|
8,80
|
|
Tribanj
|
51,73
|
30,41
|
338
|
|
17,86
|
6,53
|
|
Tablica
4.
naziv
|
stanovi
|
domaćinstva |
|
gustoća
naseljenosti |
|
|
popis
1991 |
81
|
91
|
2001
|
|
broj
|
%
|
broj
|
broj
|
|
broj
stan/km2 |
|
općina
Starigrad |
2515
|
100
|
792
|
645
|
- |
12,32
|
|
Starigrad |
1045
|
41,55
|
420
|
357
|
- |
17,40
|
|
Seline
|
1081
|
42,98
|
197
|
151
|
- |
8,82
|
|
Tribanj
|
389
|
15,47
|
175
|
137
|
- |
9,30
|
|
Županija je
početkom 1991. godine imala oko 217 tisuća stanovnika, a popisom
2001.godine trend broja stanovnika je u opadanju. Stanovništvo je na
području Županije vrlo neravnomjerno raspoređeno unutar svojih
granica. Koncentracija stanovništva bila je izrazita na obalnom
području, dok je na otočkom i zaobalnom bila osjetno manja.
Koncepcija
razvoja pučanstva ne mora nužno težiti za visokim stopama rasta
broja stanovnika, već za ravnomjernijom razdiobom u prostoru, te
dovođenju u funkcionalni odnos broja stanovnika, te prirodnih i
proizvedenih resursa svakog dijela Županije. Porast broja stanovnika
na obalnom dijelu neće se moći radikalno zaustaviti, jer se radi o
snažnim i stihijnim činiteljima koji ljude privlače na obalu,
međutim trebalo bi voditi politiku ohrabrenja onih koji namjeravaju
ostati ili se naseliti u slabije naseljenim područjima.
Domovinski je
rat još više ispraznio zaobalni dio županije, posebno onaj dio koji
je bilo okupiran. Program obnove porušenih naselja svakako će
pridonijeti povratku jednog dijela stanovništva, no to se može
prihvatiti samo kao početna faza sustavnije revitalizacije tog
prostora.
Generalno
gledajući Zadarska će županija i u budućnosti održati stabilnu stopu
rasta stanovništva, što bi uz bolju i ravnomjerniju prostornu
razdiobu trebao biti i jedan od najznačajnijih činitelja razvitka.
1.1.2. Prostorno-razvojne i resursne značajke
Zadarska
županija s površinom od 3.7 tisuća km2 ili 6.5 posto
površine države, jedna je ne samo od većih prostorno
administrativnih cjelina, veći jedna od najraznolikijih županija u
Hrvatskoj. Po svom geoprometnom položaju ova županija preko visokog
gorskog vijenca Velebita povezuje Primorsku Hrvatsku sa Središnjom
Hrvatskom i predstavlja optimalan prirodni i strateški koridor za
izlazak kontinentalne Hrvatske na Sredozemlje. Ovom prostoru treba
pridodati i oko 3.7 tisuća km2 morske površine Jadrana,
što u svakoj strategiji razvoja predstavlja prvorazredni činitelj.
Sama županija ne
predstavlja homogenu prirodno-geografsku regiju, već je čini niz
posebnih prostornih cjelina, međusobno povezanih svojim geografskim
položajem. Prirodni i proizvedeni faktori razvitka na tom su
području vrlo raznoliki, što uvjetuje i vrlo raznoliki stupanj
gospodarskog i demografskog razvitka.
Za cijeli taj
prostor karakterističan je nedostatak metaličnih rudača i mineralnih
energenata. Nedovoljno istražena ležišta boksita nakon dugogodišnje
eksploatacije vjerojatno su sasvim iscrpljena i više ne
predstavljaju ekonomsku osnovicu za bilo kakvo korištenje, što s
ovog područja skida i teško naslijeđe ekološke hipoteke.
Prirodni i
proizvedeni resursi na kojima se je razvijalo gospodarstvo, te na
kojima će se zasnivati i budući razvitak su:-more kao atraktivan
prometni potencijal, izvor hrane i turistički resurs,-relativno
obilje poljoprivrednog zemljišta,-prirodne ljepote i atraktivni
pejzaži pogodni za razvoj svih oblika turizma,-postojeća prometna i
druga infrastruktura,-postojeći proizvodni, prometni, uslužni i
drugi resursi s osvojenim tehnologijama, tržištima i
znanjima.-stanovništvo s visokim razinama znanja, te tehnološkim i
organizacijskim sposobnostima.
Svi ovi resursi
nisu jednako raspoređeni u prostoru županije. Najveća koncentracija
proizvedenih fondova, stanovništva, pa i prirodnih izvora nastala je
na zadarskom obalnom području, odnosno u gradu Zadru koji se razvio
u vrlo značajno prometno, industrijsko, turističko, trgovačko,
kulturno i administrativno središte u Hrvatskoj. Zapravo u cijelom
području države u trokutu između Zagreba, Rijeke i Splita nije se
dogodio niti jedan veći urbani i radni centar koji bi mogao vršiti
centralno-mjesne i razvojne funkcije za područje Sjeverne Dalmacije
i Like.
Procesi
litoralizacije, koji u osnovi potiču koncentraciju stanovništva i
njegovih aktivnosti na morskim
obalama snažno
su se očitovali upravo na širem području grada Zadra u posljednjih
40 ili 50 godina.Grad Zadar koji je tek 1945. godine pripojen
Hrvatskoj s jedva 5 do 6 tisuća stanovnika razvio se upeti grad po
broju stanovnika u Hrvatskoj i s gospodarstvom koje je bilo među
najuspješnijim u Republici. U tom su razvoju uočljive dvije
faze:-faza sporog razvoja zbog prometne izoliranosti koja je trajala
do sredine šezdesetih godina ovog stoljeća,-faza ubrzanog
demografskog i gospodarskog rasta iza 1965. godine.
Naročito snažan
zamah dogodio se u prometu, industriji, trgovini i turizmu. Zadar je
sjedište najvećeg hrvatskog brodara mjereno po tonaži brodovlja,
čija je akumulacija godinama osiguravala dinamičnu stambenu i drugu
izgradnju, te ulaganja u turizam i druge grane gospodarstva.
Od industrije, u
Zadru se naročito razvijale prehrambena industrija, dijelom na
vlastitim sirovinama,metalna industrija, kemijska industrija,
tekstilna i druge. Radi korištenja efekata ekonomije obujma i
prometnih pogodnosti u neposrednoj blizini grada razvila se vrlo
atraktivna industrijska zona s desetak tisuća zaposlenih.
Grad se je
razvio i kao poznato turističko i nautičko središte na istočnoj
obali Jadrana, s nekoliko stotina tisuća posjetitelja i oko 3
milijuna ostvarenih noćenja godišnje.Struktura gospodarstva pred
Domovinski rat bila je relativno povoljna. Oko 6 posto društvenog
proizvoda dolazilo je iz poljoprivrede, oko 51 posto iz industrije i
drugih sekundarnih djelatnosti, a čak oko 43 posto iz tercijarnih
djelatnosti.
1.1.2.1. Cestovni
promet
Prema Zakonu o
javnim cestama (NN 100/96, 76/98 i 27/01), Uredbi o mjerilima za
razvrstavanje javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i
lokalne ceste (NN 63/99) i Odluci o razvrstavanju javnih cesta u
državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN 79/99, 111/00 i
98/01) sve javne ceste na području Republike Hrvatske dijele se na:
državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste.
Obalnim rubom
duž cijelog područja općine Starigrad prolazi državna javna cesta D
8, (Jadranska turistička cesta), koja povezuje međusobno gradove:
Rijeku, Zadar, Split i Dubrovnik.Karakter županijske javne ceste na
području općine Starigrad ima cesta koja se u naselju Starigrad
odvaja od državne ceste D 8 i vodi u Nacionalni park "Paklenica".
Dužina ove ceste je 1,93 mi i ima oznaku Ž 6008. Kolnik od asfalta
je širine 3,0-4,0 m.
Lokalne javne
ceste na području općine Starigrad su: -L 63025 koja se kod naselja
Tribanj odvaja od državne ceste D 8 i vodi do zaseoka Ljubotić.
Dužina ove ceste je 3,7 km.
-L 63153 koja se
u naselju Starigrad odvaja od državne ceste D 8 i vodi u Nacionalni
park "Paklenica" (Ramići). Dužina ove ceste je 8,0 km. Ova cesta ima
asfaltni kolnik do zaseoka Dokoze, a dalje do zaseoka Ramići
makadamski kolnik. Ova cesta po svojim tehničkim karakteristikama
ima karakter planinske ceste. Širina kolnika je 4,0-5,0 m.
Dio postojećih
javnih cesta na području općine Starigrad ima dotrajalu postojeću
kolničku konstrukciju, čak i bez suvremenog kolničkog zastora,
neodgovarajuće širime poprečnih profila, a dijelom i nepovoljne
horizontalne i vertikalne tehničke elemente.
Duž kolnika
javne državne ceste D 8 u naselju Starigrad i naselju Seline
djelomično su izgrađeni nogostupi. Nekategorizirane prometnice
unutar svih naselja na području općine Starigrad imaju samo kolnik
uglavnom nedovoljne širine, te nepovoljne tehničke elemente. Dio
ovih cesta još je uvijek i bez suvremenog kolničkog zastora.
1.1.2.2. Pomorski
promet
Pomorski promet
na području općine Starigrad uglavnom se odnosi na promet manjih
plovila za potrebe lokalnog stanovništva, kao i izletničkih plovila
koja prolaze duž akvatorija Velebitskog kanala. Pristanište u
Starigradu ima status pristaništa za javni promet unatoč činjenice
da tamo ne pristaju plovila javnog pomorskog prometa.
1.1.2.3. Vodoopskrba
S rješavanjem
vodoopskrbe na području općine Starigrad započelo se u razdoblju
1965/67. godine, kada je izgrađen lokalni vodoopskrbni sustav za
naselja Starigrad. Izvršeni su zahvati na izvorima: Jukić (600,0
m.n.m.), Knežević (440,0 m.n.m.) i Fratrovac (587,0 m.n.m.), ukupne
izdašnosti 10,0 l/s, izgrađen je dovodni cjevovod do vodospremnika
“Marasovići” zapremine V=220 m3, te razvodna mreža za dio naselja
Starigrad i hotel “Alan”.
Kako je
vodoopskrba postajala sve kritičniji ograničavajući faktor za
gospodarski razvoj, naročito turizma, za potrebu konačnog
kvalitetnog rješenja vodoopskrbe cjelokupnog podvelebitskog dijela
Zadarske županije, kojem pripada i područje općine Starigrad,
izgrađen je dio tzv. "Magistralnog cjevovoda podvelebitskog
područja" od naselja Maslenica do naselja Starigrad, a koji se
proteže kao ogranak od glavnog regionalnog opskrbnog cjevovoda
Zrmanja-Zadar. Ovaj cjevovod izgrađen je prema projektu "Magistralni
cjevovod podvelebitskog područja" (RO "Vodovod sjeverne
Dalmacije"-Zadar 1987. godine), a od azbest-cementnih cijevi i to: Ф
400 mm do odvojka za vodospremnik "Seline" i Ф 300 mm do završetka u
naselju Starigrad.
Preko ovog
cjevovoda na području općine Starigrad rješava se vodoopskrba
pojedinih dijelova naselja Seline i naselja Starigrad u kojima je
dijelom izgrađena mjesna vodovodna mreža. Vodoopskrba za sada
funkcionira preko postojećeg vodospremnika "Marasovići" na ulasku u
Nacionalni park Paklenica tako da je na ogranku za podvelebitski
pravac u naselju Maslenica postavljena neadekvatna reducir postaja.
Međutim kako još uvijek nisu izgrađene ostale prateće vodne
građevine, ovaj sustav funkcionira na tehnički neprimjeran način, uz
manjak i značajne gubitke vode.
Žitelji naselja
Tribanj još uvijek rješavaju vodoopskrbu sakupljanjem kišnice u
individualnim cisternama izgrađenim u sklopu stambenih građevina,
ili korištenjem vode iz bunara, što omogućava korištenje potpuno
ispravne i higijenski zdrave vode.
Za potrebe
rješavanja vodoopskrbe na području općine Starigrad već je najvećim
dijelom izrađena projektna dokumentacija potrebna za izgradnju
glavnih vodoopskrbnih građevina i mjesne vodovodne mreže.
1.1.2.4. Odvodnja
Sve urbane
(sanitarno-potrošne) otpadne vode iz stambenih i ostalih građevina
na području općine Starigrad uglavnom se disponiraju u tlo ili u
obalno more izravno bez ikakvog prethodnog pročišćavanja. Otpadne
vode najčešće se sakupljaju u tzv. "crnim jamama" i to za svaku
građevinu pojedinačno. Kako su ove jame izgrađene kao potpuno
vodopropusne, otpadne tvari iz istih u znatnoj mjeri zagađuju
podzemlje i obalno more. To naročito dolazi do izražaja za vrijeme
ljetne sezone kada se količina ovih otpadnih voda višestruko
povećava.
Za potrebe
kompleksa hotela "Alan" izgrađen je lokalni sustav odvodnje koji ima
taložnicu prije ispusta otpadnih voda kratkim ispustom u obalno
more. Oborinske krovne vode i vode s prometnih površina također se
direktno procjeđuju u tlo, odnosno slijevaju najkraćim putem u
obalno more.
Izradom "Studije
zaštite voda na području Zadarske županije" 2005. godine ("Hidroprojekt-ing"
d.o.o. Zagreb i "Hidroing" d.o.o. Osijek) definirano je koncepcijsko
rješenje sakupljanja, pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda i za
cjelokupno područje općine Starigrad.
Izrađeno je i
idejno rješenje "Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda općine
Starigrad", 2006. godine ("Hidroprojekt-ing" d.o.o. Zagreb).Međutim
još nisu izvršeni odgovarajući oceanografski istražni radovi duž
pripadajućeg akvatorija u Velebitskom kanalu.
1.1.2.5.
Elektro-energetski sustav
Za nove
elektroenergetske izvore, moguće je nedvojbeno konstatirati, njihovu
razvojnu potrebu kako na nivou cijele države tako i na nivou
županije. To proizlazi iz usporednih podataka o potrošnji električne
energije po stanovniku koji su u 1996. godini registrirani, oko 1800
kWh/st., za Splitsku županiju oko 2450 kWh/st., za regiju Dalmacije
oko 2150 kWh/st., za Hrvatsku oko 2430 kWh/st., dočim je ista
proizvodnja u Poljskoj, Španjolskoj, Rumunjskoj, Grčkoj i Bugarskoj
skoro za 50% veća, u Švicarskoj, Njemačkoj, Danskoj, Japanu
otprilike za 150% veća, a u SAD za 550% veća. U Albaniji je ona za
oko 100% manja nego u Hrvatskoj. Za preferiranu proizvodnju
električne energije u hidrocentralama, na području naše županije
više ne postoje značajni potencijali. Zato je potrebno svakako
planirati izgradnju i drugih mogućih izvora energije kako za
proizvodnju električne energije tako i za ostale energetske potrebe.
Istovremeno postojeće resurse treba racionalno koristiti što svakako
znači smanjivanje gubitaka odnosno smanjivanje emisije energije u
zrak, vodu i tlo, a također što više uvoditi u korištenje male
alternativne izvore.
Od prihvatljivih
resursa za buduće elektroenergetske izvore razmatraju se termo
izvori na ugljen ili plin. Na području županije djelomično su
izvršena istraživanja nekoliko lokaliteta za gradnju takove vrste
objekata. U odabiru pogodnosti za gradnju pojedine vrste objekata
prioritet treba dati plinskim postrojenjima, stoga što je tada
moguće rješavati energetiku i plinifikacijom. Takovi objekti i kao
elektroenergetski mogu i trebaju biti što bliže većim potrošačkim
centrima, pošto je tada moguće dobro iskoristiti i inače otpadnu
energiju u procesu elektrane. Za razliku od plinskih postrojenja,
termoelektrane na ugljen trebaju biti što dalje od potrošačkih
centara i pored najstrožih ekoloških zahtjeva u rješavanju.
1.1.2.6.
Telekomunikacijski sustav
Lokalne
komutacije, odnosno telefonske centrale postoje u: Starigradu,
Selinama, Šilježetarici i Krušćici. Komutacije su udaljeni
pretplatnički sustavi RSS komutacijskog sustava AXE10, proizvodnje
Eriscsson – Nikola Tesla. One udovoljavaju suvremenim
telekomunikacijskim zahtjevima i imaju mogućnost, po potrebi, lakog
proširenja na veće kapacitete.
Te komutacije su
povezane na nadređenu komutaciju AXE10 u Zadru, digitalnim sustavima
prijenosa,različitog tipa. Komutacija u Starigradu povezana je na
Zadar RR (radio-relejnim) sustavom prijenosa.Komutacije u Selinama,
Šilježetarici i Krušćici su preko svjetlovodnih kabela povezane na
Starigrad i dalje preko RR sustava prijenosa na Zadar.
Svaka od četiri
navedene komutacije ima izgrađenu pripadajuću mjesnu TK mrežu na
koju su povezani telefonski pretplatnici.TK mreža Starigrad je
izgrađena 1995.g. podzemna je i dostatnog kapaciteta za sadašnje i
buduće potrebe.
TK mreža Seline
je izgrađena 2000.g. podzemna je i dostatnog kapaciteta za sadašnje
i buduće potrebe. TK mreža Šilježetarica je izgrađena 1999.g.
podzemna je i dostatnog kapaciteta za sadašnje i buduće potrebe.
TK mreža
Krušćica je izgrađena 1999.g. i podzemna je i dostatnog kapaciteta
za sadašnje i buduće potrebe. Sve četiri TK mreže su izgrađene
podzemnim kabelima i kabelskom kanalizacijom. Kabeli su tip TK59, a
TK kanalizacija je izgrađena sa PEHD cijevima.
Do Nacionalnog
parka «Paklenica» postoji mrežni kabel za potrebe parka, a na ulazu
je montirana
javna govornica.Postoji nekoliko zaselaka u kojima nema telefonske
mreže. Tu su telefonski priključci riješeni pomoću fiksnog GSM-a.
U segmentu
pokretnih komunikacija područje Općine Starigrad je zadovoljavajuće
pokriveno signalima sustavima pokretnih komunikacija. Pokrivenost
signalom je prvenstveno omogućena baznom postajom u Starigradu, te
baznim postajama koje se nalaze izvan područja Općine.
1.1.3. Planski
pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg
područja i ocjena postojećih prostornih planova
Čitav
teritorij Općine Starigrad bio je u sastavu nekadašnje Općine Zadar
za koji postoji i još je uvijek na snazi, OPP iz 1978. godine (sa
izmjenama i dopunama iz 1984., 1985. i 1988. godine). Taj prostorno
planski dokument sadrži u prilogu definirane granice građevinskih
područja. Na temelju toga Plana izrađivala se sva detaljna planerska
dokumentacija. Tako su za naselja Starigrad i Seline bili izrađeni
t. zv. Planovi uređenja manjih naselja koji imaju prvenstveno
sanacijski karakter, ali su još uvijek relevantna osnova za
izgradnju. Tim se detaljnim planovima odredio parcelacijski
infrastrukturni sustav naselja, pa ih prilikom definiranja
građevinskih područja valja poštivati.
Osim ovih
planova izrađen je Provedbeni urbanistički plan za turističku zonu
“Podbucići” u Selinama. Kako do navedene izgradnje nije došlo ovaj
plan treba temeljito revidirati i to na način da se osnovna namjena
prostora uglavnom poštuje.
Kako je dio
općinskog prostora i prostor Nacionalnog parka Paklenica za koji
postoji „Prostorni plan područja posebnih obilježja NP Paklenica“ u
svim razmatranjima prostornih odnosa valja ga uzimati u obzir kao
obvezujuću kategoriju.
Važeći
provedbeni dokumenti su i PUP obalnog poteza dijela Starigrada, te
Detaljni plan uređenja uprave NP Paklenica po kojima se provodi
uređenje tih dijelova naselja.Sva druga naselja na prostoru Općine
nemaju nikakvih detaljnih prostornih planova pa će taj posao
predstojati u daljnjem procesu urbanizacije. Temelj za izradu tih
planova biti će postavke ovoga Prostornog plana, a koji će u pravilu
kontinuirati granice građevinskih područja iz ranije spomenutoga OPP.
1.1.4. Ocjena
stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske
gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
Prema
novoustanovljenim općinama sustav naselja u Općini Starigrad
slijedeći:
Općinsko središte:
Starigrad (LS)
Pripadajuća naselja:
Seline (MLS)
Tribanj ( MLS)
(LS = lokalno
središte, MLS = manje lokalno središte; u zagradama označena naselja
koja 1991. nisu imala status statistički samostalnog naselja)
U gospodarskom
smislu područje općine Starigrad ima sve preduvjete za kvalitetan
razvoj i to prvenstveno u turizmu. Ta se tvrdnja temelji na
činjenici da su NP Paklenica i PP Velebit dijelovi same Općine i
predstavljaju veliki potencijal za razvitak turizma. Stoga je za
očekivati da će sva naselja, a posebice Starigrad i Seline kao
receptivne destinacije, dobivati sve veće razvojne atribute. To,
naime znači da će u demografskom pogledu proces povećanja stalno
nastanjenoga stanovništva na ovom prostoru imati trendove brže od
županijskog prosjeka.
Tablica :
Kretanje broja stanovnika općine Starigrad od 1971. do 2001. godine
Naselje
|
Godine
popisa stanovništva |
|
|
1971.
|
1981.
|
1991.
2001. |
|
Starigrad |
1 163
|
1 135
|
1 159
|
1 100
|
Seline
|
571
|
459
|
457
|
455
|
Tribanj
|
627
|
513
|
481
|
338
|
Ukupno
|
2 361
|
2 107
|
2 097
|
1 893
|
Navedeni podaci
pokazuju kontinuirani pad broja stanovnika od 1971. godine do 1981.
u svim naseljima općine. Od 1981. do 1991. godine ne bilježi se
bitan pomak broja stanovnika, Starigrad vrlo malo više, Seline se
održavaju , dok Tribanj bilježi pad broja stanovnika.
Tablica : Dobna
struktura stanovništva u općini Starigrad 2001. godine
Naselje
|
Dobna
struktura stanovništva starost u godinama |
|
|
0-19
|
20-59
|
60 i
više |
|
Starigrad |
299
|
621
|
|
218
|
Seline
|
97
|
216
|
|
137
|
Tribanj
|
95
|
266
|
|
103
|
% udio
|
23,4
|
52,6
|
|
21,8
|
Ukupno
opć. |
491
|
1103
|
|
458
|
Iz navedenih
podataka očigledno je da je najveći udio stanovnika na prostoru oba
naselja što znači na teritoriju cjelokupne Općine, odnosno 52,6 %
nalazi se u životnoj dobi od 20 do 59 godina starosti. S aspekta
radne sposobnosti, vitaliteta i fertilne dobi, ovaj podatak je
ohrabrujući. Međutim, za najviše 40 godina slika će se drastično
izmijeniti u negativnom smislu jer će mlado stanovništvo koje sada
čini 23,4 % stanovnika tvoriti bazu vitaliteta, fertiliteta i radno
sposobnog stanovništva, dok će večina danas aktivnog stanovništva
biti u životnoj dobi od 60 i više godina starosti.
Analiza stanja
po naseljima daje gotovo istovjetne rezultate.
Prema navedenim
pokazateljima stanovništvo općine Starigrad vodi borbu protiv
drastičnog pada nataliteta, ali i povećanja mortaliteta koji im
prijete u skoroj budućnosti, zbog povećanog broja starog
stanovništva.
Tablica :
Distribucija stanovništva prema školskoj spremi
Naselje
|
Školska
sprema |
|
|
bez
škole ili sa završenom osnovnom |
završena
srednja škola |
viša i
visoka škola |
Starigrad |
994
|
132
|
23
|
Seline
|
39
|
35
|
6
|
Tribanj
|
398
|
26
|
5
|
% udio
|
68,2
|
9,2
|
1,62
|
Ukupno
|
1431
|
193
|
34
|
Daleko najveći
broj stanovnika u Općini ima samo osnovnu školu ili je čak bez
završene osnovne škole. Ova većina čini 50% ukupne populacije i to u
svim naseljima u Općini.
Tablica :
Distribucija naselja prema broju domaćinstva i njihovoj prosječnoj
veličini
Naselje
|
Broj
domaćinstava |
Prosječna veličina domaćin. |
|
2001
|
1991
|
1981
|
2001
|
1991
|
1981
|
Starigrad |
384
|
357
|
420
|
2,85
|
3,2
|
2,7
|
Tribanj
|
116
|
137
|
175
|
2,87
|
3,5
|
2,9
|
Seline
|
163
|
151
|
197
|
2,74
|
3,0
|
2,3
|
Ukupno
|
663
|
645
|
645
|
2,80
|
3,2
|
2,6
|
Tablica :
Stanovi prema načinu korištenja u 2001. godini
naselja
|
stanovi
za stalno stanovanje |
st.povr.
korišt. |
|
nastanjeni |
povremeno nastanjeni |
stanovi
za odmor |
Starigrad |
387
|
65
|
588
|
Tribanj
|
115
|
9
|
196
|
Seline
|
163
|
23
|
612
|
Ukupno
|
665
|
38
|
1396
|
Prema prikazanim
podacima evidentan je pad broja domaćinstava u cijeloj Općini
Starigrad u razdoblju od dvadeset godina. Istovremeno je povećan
broj članova domaćinstava što je pozitivan trend. Smanjenje broja
domaćinstava ne prati odgovarajućega smanjenja broja stanova/kuća u
svim naseljima Općine što ukazuje na trendove povremenog korištenja
stanova kao sekundarne destinacije/vikendice. Prema ovim podacima
stanova za odmor ima skoro dvostruko više od stalno
nastanjenih.Temeljem navedenih pretpostavki gospodarski razvitak
ovoga područja ima kompleksno značenje, pa treba očekivati da
će
se Starigrad generalno uzevši razvijati u pravcu većeg razvojnog
središta i makroregionalnog centra prvenstveno turističkog značenja.
|