UPU Milovci - Čavići

Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine" broj 33/01, 60/01 i 129/05, 109/07 i 125/08), članka 100. Zakona o prostornom planiranju i gradnji ("Narodne novine" broj 76/2007), te članka  31. Statuta Općine Starigrad ("Službeni glasnik Zadarske županije" br. 16/09) Općinsko vijeće Općine Starigrad na svojoj 3.  sjednici održanoj 31. kolovoza 2009. godine,  donosi

članak 1.

Površina planiranog obuhvata Plana iznosi cca 30,49 ha, od čega kopneni dio zauzima  cca 24,04 ha, a obalni dio  cca 6,45 ha.

Granica obuhvata plana ucrtana je u grafičkom dijelu elaborata Urbanističkog plana u mjerilu 1:2000. Plan, sadržan u elaboratu Konačni prijedlog Urbanističkog plana uređenja Milovac – Čavići (ispod magistrale) sastoji se od:

KNJIGA I

1. Tekstualni dio

Odredbe za provođenje

2.  Grafički dio

KNJIGA II

3. Obavezni prilozi

KNJIGA III

Plan mjera zaštite od elementranih nepogoda i ratnih opasnosti

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Provedba Urbanističkog plana uređenja temeljit će se na ovim odredbama, kojima se regulira buduće uređivanje prostora u granicama Plana, predstavlja cijelinu za tumačenje svih planskih postavki, uvjete za izgradnju i poduzimanje aktivnosti u prostoru.

1.      Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

članak 2.

Ovim se Planom utvrđuje osnovna namjena površina i uvjeti građenja i uređenje površina, sukladno postavkama Prostornog plana uređenja Općine Starigrad. Osnovna namjena površina definirana je na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:1000, na način kako slijedi:

·         S - STAMBENA NAMJENA

    ŠPORTSKO REKREACIJSKA NAMJENA

 OSTALE POVRŠINE

ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE

·         PODRUČJE PARKA PRIRODE „VELEBIT“

članak 3.

Unutar  pojedinih zona moguće je graditi sadržaje kako slijedi:

S - STAMBENA NAMJENA

Unutar građevinskog područja naselja stambene namjene mogu se graditi stambene, pomoćne i gospodarske građevine, te prometne i komunalne građevine.

ŠPORTSKO REKREACIJSKA NAMJENA

- REKREACIJA (R3-1) - unutar prostornih jedinica omogućava se gradnja pješačkih staza i stepenica, sunčališta uklopljenih u prirodni teren, te građevina i instalacija komunalne infrastrukturne mreže;

- PRIRODNA PLAŽA (R3-2) -  Prostorna jedinica prirodne plaže zadržava se u  prirodnom obliku. Prostorno se nalazi između privezišta i istočne granice plana, te je od zone sporta i rekreacije odjeljena dužobalnom šetnicom širine 3,5 m i zaštitnim pojasom zelenila širine 1,0 m. Granica prostorne jedinice određena je u grafičkom dijelu Urbanističkog plana. Na građevnoj čestici nije moguća gradnja;

- UREĐENA PLAŽA (R3-3) -  Prostorna jedinica uređene plaže nalazi se između privezišta i istočne granice plana, te je od zone sporta i rekreacije odjeljena dužobalnom šetnicom širine 3,5 m i zaštitnim pojasom zelenila širine 1,0 m. Granica prostorne jedinice određena je u grafičkom dijelu Urbanističkog plana. Na građevnoj čestici nije moguća gradnja;

OSTALE POVRŠINE

- ZAŠTITNA ZELENA POVRŠINA - U Planu je planirana kao prirodno autohtono zelenilo uz rub glavne državne ceste;

- JAVNI PARKING - Definiran je u blizini planiranih zona za izgradnju građevina športsko-rekreacijske namjene;

- PRIVEZIŠTE - Planira se obnova postojećeg privezišta (P) na jugoistočnom području iznad postojeće uvale. U produžetku sjevernije, planira se pristan za sportska plovila i turističke brodove. Unutar akvatorija omeđenog lukobranom nalazilo bi se privezište za sportska plovila kapaciteta 10 brodova prosječne duljine do 12 m;

- MORE – AKVATORIJ PLAŽE – Formiran je pojas od ruba plaže do cca 50 m prema otvorenom moru, a koji bi bio u službi kupača, te bi se po potrebi mogao označiti i ograditi. Samim time unutar ovog pojasa nije dozvoljen pristup plovilima osim u dijelu gdje je smješteno privezište, i to uz veliki oprez.

- ZAŠTITNA PERA ZA STABILIZACIJU PLAŽE - Definirana je površina uređene i prirodne morske plaže. Uređena plaža se planira sa sjeverozapadne strane privezišta, sa zaštitnim perima za formiranje plaže. Plaža se formira od ruba  postojeće šetnice do 15 m prema moru.

- ŠETNICA - Dužobalna šetnica pruža se u kontinuitetu od istočne do zapadne granice obuhvata. Planirana je u ukupnoj širini od  4.5 m.

- PJEŠAČKE POVRŠINE – predviđene su pješačke zone i putovi unutar naselja, te uređenje obalne šetnice, lungo mare;

- PROMETNE POVRŠINE ( kolne, pješačke)  planirane na način da omoguće česticama pristup na površine prometne namjene.

ZAŠTIČENI DIJELOVI PRIRODE

- PODRUČJE PARKA PRIRODE „VELEBIT“ - Unutar obuhvata plana se nalazi zaštičeno područje Parka prirode „Velebit“.

članak 4.

U smislu ovog Plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju  imaju slijedeće značenje:

prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnatog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma (ispod poda kata ili krova);

kat (K) je dio građevine čiji je prostor između dva poda iznad prizemlja;

suteren (S), je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena. Prostor suterena se ne može koristiti u stambene svrhe, već samo za poslovnu i slične namjene, te kao parking/garaža i/ili pomoćne prostorije objekta.

podrum (Po), je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Prostor podruma se ne može koristiti u stambene svrhe, već kao parking/garaža i/ili pomoće prostorije objekta.

koeficijent izgrađenosti (kig), građevne čestice je odnos ukupne površine zemljišta pod svim građevinama na građevnoj čestici (osim septičkih jama i cisterni koje su ukopane) i ukupne površine građevne čestice; zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine (balkoni, lođe, terase) na građevnu česticu. Pod konstruktivnim dijelovima građevine podrazumjevamo vanjske mjere obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapeti i ograde.

Koeficjent iskorištenosti (kis), građevne čestice je odnos građevinske (bruto) površine zgrade, a što čini zbroj površina mjerenih u razini podova svih djelova zgrade uključivo površine lođe, balkone i terase, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde.

2.        Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti 

članak 5.

Unutar obuhvata plana ne planiraju se posebne površine za izgradnju građevina gospodarskih djelatnosti.

3.      Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

članak 6.

Unutar obuhvata plana ne planiraju se posebne površine za izgradnju građevina društvenih djelatnosti.

4.      Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

članak 7.

Opći uvjeti građenja

Unutar obuhvata Plana, način gradnje stambenih građevina se dijeli na:

U svim navedenim djelovima, građevine se grade kao samostojeće.

Na građevnoj čestici može se graditi samo jedna stambena građevina i pomoćne građevine kao garaže, spremišta, ljetne kuhinje, bazeni i sl., koje funkcionalno služe stambenoj građevini i zajedno predstavljaju jednu stambeno-gospodarsku cjelinu.

U sklopu stambene građevine dozvoljava se gradnja gospodarske namjene (ured, manja trgovina, caffe i sl.) na nivou prizemlja maksimalnog BRP-a do 80 m2.

članak 8.

Stambene građevine u sklopu gušće izgrađenog dijela građevinskog područja naselja ( I ) – prostorni uvjeti

Granica gušće izgrađenog građevinskog područja naselja određena je na kartografskim prikazima br. 1 „Korištenje i namjena površina“, br. 3 „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i br. 4 „Način i uvjeti gradnje“.

Unutar gušće izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, moguće su rekonstrukcije postojećih i interpolacije novih građevina na građevinskim česticama na kojima nije moguće ispuniti uvjete gradnje zbog zatečenih prostornih uvjeta, pod slijedećim uvjetima:

Pod postojećim građevinama smatraju se građevine izgrađene prije 15.02.1968.godine ili izgrađene na temelju pravomoćne građevinske dozvole. Prilikom planiranja novih građevina u sklopu gušće izgrađenog dijela naselja, vrijede isti uvjeti kao i za nove građevine koje se planiraju u sklopu izgrađenog i neizgrađenog dijela naselja, a prema člancima 10. i 11. ovoga plana.

Uvjeti građenja za obiteljske građevine u sklopu gušće izgrađenog dijela naselja:

*Kis je koeficjent iskorištenosti ukupni.

članak 9.

Stambene građevine u sklopu izgrađenog ( II )  i neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja ( III ) – prostorni uvjeti

Ovim se Planom utvrđuju opći urbanističko-tehnički uvjeti za sve građevine u izgrađenim i neizgrađenim djelovima naselja i to:

-  Minimalna udaljenost slobodnostojeće građevine od susjedne građevne čestice, odnosno granice obuhvata plana je 3.0m.

-  Minimalna udaljenost slobodnostojeće građevine od ruba interne prometnice je 5.0m, dok je linija građevnog pravca od ruba kolnika državne ceste 10.0m.

-   Promet u mirovanju mora se riješiti u skladu s točkom  5.1.  Odredbi za provođenje ovoga Plana.

-  Zaštitni pojas državne ceste unutar naseljenog područja iznosi 10 m, mjereno od vanjskog ruba zemljišnog pojasa ceste.

-  U slučaju kada se planira podrum, minimalna udaljenost ukopanog dijela građevine od ruba interne prometnice, susjedne građevne čestice, odnosno granice obuhvata plana je 3.0m.

-  Garaža se može izgraditi kao aneks građevine pod uvjetom da ne prelazi dozvoljeni postotak izgrađenosti na tom području.

Uvjeti građenja za obiteljske građevine u sklopu izgrađenog i neizgrađenog dijela naselja:

*Kis/n je koeficjent iskorištenosti nadzemnih etaža.                                                                *Kis je koeficjent iskorištenosti ukupni, koji se koristi prilikom planiranja podrumske etaže ili suterena.

članak 10.

Stambene građevine u sklopu izgrađenog dijela građevinskog područja naselja unutar pojasa od 70 m ( IIa ) – prostorni uvjeti

Građevine koje se nalaze unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, a koji je unutar pojasa 70 m od mora, mogu se zadržati u prostoru ukoliko iste posjeduju građevinsku dozvolu ili drugi odgovarajući akt nadležnog tijela.

članak 11.

Način gradnje pomoćnih građevina

Pomoćne i gospodarske prostorije (spremišta, garaže i sl.) treba graditi prvenstveno u prizemljima građevina, a moguće je i kao zasebne građevine. Ako se pomoćne i gospodarske prostorije grade izvan građevina, mogu se graditi i na međi građevne čestice. Ukoliko se gradi na međi ne dozvoljava se otvaranje otvora prema susjednoj građevinskoj čestici. Visina pomoćnih građevina može iznositi najviše 3,0 m (visina vijenca), dubina 6,0 m, a krovište skošeno ili ravan krov sa odvodom vode na vlastitu česticu.

članak 12.

Oblikovanje građevina

Kod oblikovanja građevina treba voditi računa o skladnom uklapanju u ambijent, materijalom i arhitektonskim dataljima. Krovne plohe mogu biti ravne, skošene ili kombinacija kosog krova sa ravnim terasama.Kod skošenog krova na dvije ili četiri vode nagib krova izvesti od 18-23˚, a u ovisnosti od vrste pokrova, valovitog crijepa, utorenog crijepa ili kupe kanalice i to crvene boje. Ako se građevna čestica ograđuje od strane ulice, tada se ulična ograda podiže iza regulacione linije u odnosu na javno-prometnu površinu. Ograđivanje parcele se izvodi masivnim dijelom do visine 1,0 m, dok se veće visine mogu izvesti samo prozračnim elementima (rešetka, mreža, živica i sl.). Ukupna tako izvedena ograda između građevnih čestica ne može biti viša od 2,0 m mjereno od niže kote konačno zaravnatog terena.

Iznimku od uvjeta iz prethodnog stavka čini zatečeno stanje u gučće izgrađenim dijelovima naselja, gdje nije moguće mijenjati stanje bez većih zahvata u prostoru.

U slučaju rekonstrukcije već postojeće građevine koja je izgrađena prije uređenja prometnice i unutar izgrađenog dijela građevinskog područja, udaljenost može biti i manja. U navedenom slučaju kada se na regulacijskom pravcu nalazi izgrađen objekt (garaža i sl.) prilikom rekonstrukcije nije dopušteno dograđivanje kata takvih građevina u dubini parcele od najmanje 5,0 m.

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

            5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

CESTOVNI PROMET

članak 13.

Ceste nadmjesnog značenja

              Kategorizirana prometnica D-8 („Jadranska magistrala“) proteže se sjevernim rubom zahvata. Planirana prometna mreža unutar područja obuhvata ovog plana sastoji se od 6 prometnica, nazvanih os 2, os 3, os 4, os 5, os 6 i os 7. Prometna veza područja obuhvata plana sa širom prometnom mrežom ostvaruje se preko osiju 2, 3, 5 i 7, koje se priključuju na D8.

Svaka građevina mora imati osiguran kolni pristup s javnog puta odnosno mjesne prometnice.Javno-prometna površina koja služi kao neposredan prilaz na građevnu česticu i uvjet je za osnivanje građevne čestice, mora se projektirati, graditi i uređivati kao trg ili ulica, tako da omogućuje vođenje infrastukturne mjesne mreže i mora biti vezana na ukupan sustav.

Ulicom se smatra svaka cesta uz koju se izgrađuju stambene građevine i na koju te građevine imaju neposredan pristup. U izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja širina kolnika je uvjetovana stanjem izgrađenosti na terenu i ne određuju se posebni uvjeti osim kod interpolacija novih građevina kada pristupni put do građevne čestice treba imati minimalnu širinu od 3,50m.U neizgrađenim djelovima naselja prometni koridor koji se sastoji od kolnika i nogostupa mora biti minimalne širine 10,00m. Samo jedna vozna traka može se izgrađivati iznimno na nepreglednom dijelu sporedne ceste, koja ne može biti duža od 500 m i koja nema sabirne funkcije, pod uvjetom da se na svakih 100 m uredi ugibalište. Svaka slijepa ulica s jednom voznom trakom bez obzira na dužinu, mora imati izgrađeno okretište. Prostor između kolničke trake i građevinskog pravca ne može se koristiti za građevine ili druge građevine koje mogu ometati odvijanje prometa. U tim prostorima se mogu locirati isključivo podzemne instalacije, javna rasvjeta i prikladno zelenilo.

članak 14.

Ulična mreža

Kolničke konstrukcije potrebno je predvidjeti za osovinsko opterećenje od 100 kN sa suvremenim asfaltbetonskim zastorom.

Kolni priključci građevinama, odnosno pojedinačnim građevinskim česticama, ostvaruju se preko pločnika. Na mjestu kolnog priključka potrebno je izvesti upuštanje rubnjaka odnosno upuštanje pločnika bez visinskih prepreka za pješake.

Poprečni profili prometnica dati su u tipizaciji poprečnih profila u prilogu Plana.

Nogostupe je potrebno izvesti s izdignutim rubnjacima, minimalne širine 2.00 m (iznimno 1.50 m), te ih površinski obraditi asfaltbetonskim zastorom ili prefabriciranim betonskim elementima, a u zoni pješačkih prijelaza obvezna je primjena elemenata za spriječavanje urbanističko-arhitektonskih barijera.

Sve prometnice potrebno je opremiti vertikalnom i horizontalnom signalizacijom, te javnom rasvjetom u funkciji osvjetljavanja pješačkih i kolnih površina.

Prilikom izrade projektnih rješenja planiranih cjelina, obvezatna je izrada prometnih rješenja kojima se osiguravaju uvjeti organizacije prometa sukladno namjeni.

Planom su definirane javno-prometne površine. Zahvate na javnoprometnim površinama potrebno je vršiti na način da svaki zahvat predstavlja funkcionalnu prometnu cjelinu pri sukcesivnoj realizaciji prometne mreže. Zone raskrižja priključuju se parceli prometnice višeg ranga.

Prilog elaborata su i karakteristični poprečni presjeci na kojima su date dimenzije i detalji poprečnog profila.

članak 15.

Površine za javni prijevoz

Prometovanje vozila javnog prijevoza predviđa se na kategoriziranoj prometnici D-8.

članak 16.

Promet u mirovanju

Promet u mirovanju treba rješiti javnim ili privatnim parkiralištima.

Prilikom gradnje ili rekonstrukcije građevina u naseljima,  potrebno je unutar građevinske čestice osigurati slijedeći najmanji broj parkirališnih/garažnih mjesta (PM), ovisno o vrsti i namjeni građevine:

POMORSKI PROMET

članak 17.

Privezište (P)

Planira se obnova postojećeg privezišta (P) na jugoistočnom području iznad postojeće uvale.

U produžetku sjevernije, planira se pristan za sportska plovila i turističke brodove. Unutar akvatorija omeđenog lukobranom nalazilo bi se privezište za sportska plovila kapaciteta 10 brodova prosječne duljine do 12 m.

Privez plovila za obalu izvest će se preko bitvica ili gafa od inox čelika. Za siguran vez plovila unutar akvatorija potrebno je izvesti i adekvatan sidreni sustav. Na prostoru iza privezišta nalazila bi se šetnica koja bi povezivala cijeli obalni pojas.

U sklopu privezišta za brodove i pristana, mora se sačuvati postojeća kvaliteta obale i mora.

Obale privezišta planirane su sa vertikalnim obalnim zidom. Dubine obalnih zidova privezišta bile bi na dubinama 3 m. U sklopu konstrukcije privezišta planira se izvedba propusta za cirkulaciju mora kako bi se omogućila izmjena vodene mase unutar akvatorija privezišta. Na manjim dubinama konstrukcija sjevernih obala privezišta izvesti će se kamenim nasipom po sistemu rip-rap. Verikalni obalni zidovi na lukobranu i na sjeveroistočnoj strani izveli bi se od montažnih arm.bet. elemenata koji bi se povezali nadmorskim zidom. Nadmorski zidovi izvesti će se od armiranog betona.

Nadmorski zidovi obložiti će se kamenim poklopnicama i obložnicama.

Privezište se izvodi u kalupnom betonu ili od montažnih betonskih ili AB elemenata . Nadmorski zid će se izvesti od armiranog betona i obložiti kamenim poklopnicama i obložnicama a obalni pojas  kamenim pločama u širini od cca 2,50  m od obalne crte.

Privezivanje manjih plovila za obalni zid vršiti će se pomoću bitvica ili gafa od inox čelika kvalitete AISI 316 .

5.1.1.       Javna parkirališta i garaže

članak 18.

Na području obuhvata Plana javne parkirališne površine (ulična i vanulična parkirališta) predviđene su uz obalni pojas na dva mjesta. Ova parkirališta kapaciteta 32 PM naznačena su na grafičkim prilozima plana.

Na području obuhvata Plana nisu predviđene javne garaže.

5.1.2.  Trgovi i druge veće pješačke površine

članak 19.

Dužobalna šetnica pruža se u kontinuitetu od istočne do zapadne granice obuhvata. Planirana je u ukupnoj širini od  4.5 m.

Poprečni presjek lungo mare, gledano od sjevera prema jugu:

-   šetnica od 3.5 m,  ista se koristi kao put za interventna vozila

-   nisko zelenilo 1.0 m

Južno od šetnice planirane su morske plaže i privezište, a sjeverno od nje prostor športsko rekreacijske namjene.

Šetnica izvedbom mora zadovoljiti potrebe korisnika i to:

-    uvjete za pristup i kretanje intreventnih vozila, gdje nema osiguranog pristupa nekom drugom prometnicom,

-    uvjete za pristup i kretanje invalidnih osoba,

Pješačke površine popločat će se kamenim pločama iz lokalnih izvora.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

članak 20.

Za spajanje objekata na postojeću telekomunikacijsku mrežu treba izvršiti slijedeće:

Dubina rova u kojeg se polaže cijev iznosi 0.8 m u nogostupu i zemljanom terenu a ispod kolnika 1.2 m od konačnog nivoa asfalta. Cijev koja se polaže u rov, polaže se u pijesak 10 cm ispod i 10 cm iznad cijevi. Zatrpavanje se dalje nastavlja materijalom iskopa do konačne nivelete terena. Širina koridora za polaganje cijevi distributivne telekomunikacijske kabelske kanalizacije iznosi oko 0,4 do 0,5 m.

Izgradnju planirane distributivne telekomunikacijske kanalizacije i ostale TK infrastrukture te sustava baznih postaja mobilnih telekomunikacija u potpunosti je potrebno izvesti u skladu sa odredbama Zakona o telekomunikacijama (NN 122/03, 158/03, 60/04 i 70/05), Pravilnikom o tehničkim uvjetima gradnje i uporabe TK infrastrukture (NN 88/01) i Pravilnika o ograničenjima jakosti elektromagnetskih polja za radijsku opremu i telekomunikacijsku terminalnu opremu (NN 183/04), kao i svih ostalih važećih Zakona, Pravilnika i Normi koji se dotiču predmetne infrastrukture.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

članak 21.

Energetika

Za napajanje električnom energijom planiranih objekata potrebno je izvršiti sljedeće:

Prilikom gradnje ili rekonstrukcije elektroenergetskih objekata treba obratiti pažnju na slijedeće uvjete:

Primjenom Pravilnika o ograničenjima jakosti elektromagnetskih polja za radijsku opremu i telekomunikacijsku terminalnu opremu (NN 183/04) prilikom izgradnje, te konntreolom tijekom korištenja baznih postaja, snaga neionizirajućeg zračenja baznih postaja ograničena je daleko ispod dopuštenih razina koje mogu utjecati na zdravlje ljudi.

članak 22.

Vodovod i kanalizacija

- vodovod

Vodovodne cijevi su sa trasama  izvan kolničkog traka i sa ugrađenim vanjskim hidrantima na međusobnoj udaljenosti od cca 150 m. Trase cjevovoda treba uskladiti sa ostalim rasporedom ostalih komunalnih instalacija. Vodovodne cijevi se u načelu postavljaju na suprotnoj strani kolnika od strane na kojoj je postavljen elektroenergetski kabel.

Vodovod se obavezno planira iznad kanalizacije, a samo u iznimnim slučajevima kad nije moguće drugačije  i to uz posebno tehničko-projektno rješenje zaštite vodovoda , može se odstupiti od tog pravila kao i smanjenje razmaka u slučaju paralelnog vođenja.

Novopredviđene vodovodne trase treba izvesti od kalitetnog materijala ductil cijevi za profile jednake ili veće od NO80 mm, a za manje profile od pocinčanih čeličnih cijevi. Vanjska izolacija mora odgovarati uvjetima u tlu u koji se postavljaju

Pri izradi projektne dokumentacije projektanti moraju naručiti (provesti) ispitivanje agresivnosti tla te na temelju tog elaborata odrediti vanjsku izolaciju cijevi

Očekuje se da će na predviđenom području, u ljetnim mjesecima, boraviti cca 80 st/ha. To će ukupan broj stanovnika na ovom području biti:

N = 32x80 = 2560

Uz potrošnju od 150 l/d,st. iznosi dnevna potrošnja :

Q=2560 x 150 = 384000 l/dan

Satna potrošnja iznosi:

Q=16000 l/h = 4,4 l/s

Maksimalna satna potrošnja iznosi:

Qmax = 4,4 x 2,2 =9,68 l/sek

- kanalizacija

Razdijelna kanalizacija predviđena je u trupu novopredviđenih cesta koje se nalaze na tretiranom području. Fekalna kanalizacija se spaja na jednim dijelom na sustav odvodnje Starigrad a jednim dijelom na sustav odvodnje Tribanj. Fekalna kanalizacija je većim dijelom gravitacijska. Trase kanalizacije diktiraju kote na priloženim situacijama. Predviđeni su padovi trase fekalne kanalizacije prema padovima trasa budućih cesta. Na situaciji su dane kote dna kanalizacije, a vodilo se računa o dubini kanalizacijske mreže.

Odvodnja oborinskih voda mora se rješavati sakupljanjem sa površina i odvodnjom najkraćim putem  u najbliži vodotok ili teren. Na površinama gdje postoji opasnost od izlijevanja ulja i nafte obavezna je ugradnja separatora ulja i masti.

Kanalizacijske cijevi mogu biti izvedene od korugiranog PEHDE-a (kao Mepadren, Wavin, Heplast). Revizijska okna Tegra Wavin 1000, Heplast ili pak nekog drugog proizvođača. Separatori naftnih derivata (ulja i benzina) predviđaju se kao gotovi proizvodi koji mogu biti od betona  (Aco Passavant, Kessel ili neki drugi). Cestni slivnici sa kišnom rešetkom i taložnicom.

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

članak 23.

U sklopu obuhvata plana nalaze se zaštitne zelene površine (Z), prostor rekreacije (R3-1), Park prirode „Velebit“ (PP), te prirodna (R3-2) i uređena plaža (R3-3), a što je vidljivo na kartografskim prikazima broj 1. Korištenje i namjene površina u mjerilu 1:1000 i broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjeriliu 1:1000.

Zaštitna zelena površina (Z)

To je pretežno neizgrađen prostor oblikovan radi potrebe zaštite okoliša ( nestabilne padine, tradicijski krajolici, zaštita od buke, zaštita zraka i sl. U ovim zonama mogu se graditi objekti za zaštitu od požara, komunalni uređaji, paviljoni, biciklističke staze, parkirališta i sl., pod uvjetom da njihova ukupna površina ne prelazi 10% površine zelenila.

Rekreacija (R3-1)

Unutar prostornih jedinica omogućava se gradnja pješačkih staza i stepenica, sunčališta uklopljenih u prirodni teren, te građevina i instalacija komunalne infrastrukturne mreže;

Područje parka prirode „Velebit“ (PP)

Unutar područja Parka prirode izgradnja mora biti selektivna i na visokom stupnju graditeljskoga umijeća, a pod izgradnjom se misli  na uređenje obalne šetnice, pješačkih staza, zelenih površina i prometnih površina, dok se bilo kakva druga izgradnja  ne dozvoljava.

Prirodna plaža (R3-2) i uređena plaža (R3-3)

Ovim Planom utvrđuju se uvjeti građenja u prostorima obalnog dijela namijenjenog rekreaciji i tretira se kao uređena kupališno – športska zona. Definirana je površina uređene i prirodne morske plaže.

U sklopu rekreacijskog prostora uređene obale – kupališta moguće je izgraditi sadržaje u funkciji kupališta kao što su sanitarni čvorovi, garderobe i manji ugostiteljski objekat čija ukupna površina ne prelazi brutto 100 m² i može biti isključivo prizeman sa visinom do vijenca od 5,0 m.

Plažni pojas planira se sa sjeverozapadne strane privezišta, sa zaštitnim perima za formiranje plaže. Plaža se formira od ruba  postojeće šetnice do 15 m prema moru.

Plaža je formirana svojim oblikom u skladu sa postojećim terenom i valnim utjecajima te je formirana u jednu arhitektonsku cijelinu cijele obale ispred prostora obuhvata. Plažu formira  podmorski nasip formiran od kamenih materijala određene veličine. Zaštitno pero za formiranje plaže sastoji se od tri sloja kamenih materijala, jezgra, filter,i primarna obloga.

Primarna obloga sastojala bi se od dva reda kamenih blokova određene veličine ispod koje bi bio formiran filterski sloj. Filterski sloj takođe se sastoji od dva reda kamena određene veličine. Iza i ispod navedenih slojeva  je opći nasip ili jezgra pera.

Plaža se formira nasipavanjem oblucima 60-100mm te se formira pokos 1:8 do podmorskog zaštitnog nasipa od kamena 10-500 kg čija je stopa na dubini 1.5m, širine krune 1,5 – 2 m. Pokos zaštitnog nasipa je u nagibu 1:1,5. Plaža sa zaštitnim nasipom je projektirana tako da bude postojana na utjecaj valova. Potrebno je napomenuti da prilikom generiranja većih valova mogu nastati oštećenja plaže te odnošenja jednog dijela žala što bi se trebalo sanirati nakon prestanka nepogoda.

Ukupna dužina plaže je 700 m.

7.    Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

članak 24.

Ambijentalne vrijednosti predmetnog područja čuvaju se povoljnim odnosom uređenog i ozelenjenog prostora. Stoga je potrebno sve predviđene površine ozeleniti visokim ili niskim zelenilom mediteranskog obilježja.  Sve intervencije na obali trebaju biti izvedene s mjerom u upotrebi materijala (obvezni kamen iz lokalnih izvora) i oblikom prilagođeni konfiguraciji obale, a konzervatorski odjel u Zadru je dao slijedeće uvjete koji se odnose na pojas širine cca 30 m od linije obale:

-    prije bilo kakvih radova na uređenju obale, i bilo kakvih radova u moru, potrebno je izvršiti hidroarheološko rekognosciranje terena od strane stručnjaka – hidroarheologa Arheološkog muzeja u Zadru,

-    ukoliko rezultat rekognosciranja bude pronalazak ostataka arhitekture, lučkih postrojenja, brodske konstrukcije, brodske opreme i tereta, uvjet je da se na poziciji na kojoj se kulturno dobro nalazi i unutar određenih prostornih međa ne dopušta sidrenje plovila,

-    ne dopušta se bilo kakvo diranje, oštećivanje, premještanje ili vađenje artefakata,

-    ne dopušta se foto ili video snimanje za javnu objavu bez prethodne dozvole nadležnog tijela (Konzervatorskog odjela u Zadru),

-    ne dopušta se bilo kakvo kopanje dna ili dizanje mulja radi otkrivanja artefakata ili brodske konstrukcije.

Unutar obuhvata plana se nalazi zaštičeno područje Parka prirode „Velebit“, te je to područje zaštičeno odgovarajučim zakonskim aktima, a posebno Zakonom o zaštiti prirode PP Velebit, koji ima također definiran stupanj zaštite (Zakon o zaštiti prirode N.N. br. 30/94, 72/94 i 70/05 ).

8.    Postupanje sa otpadom

članak 25.

Na području obuhvata ovog Plana nije predviđeno odlagalište otpada, i rješava se izvan granica obuhvata ovoga Plana na lokaciji predviđenoj u Prostornom planu Županije. Problem odlaganja komunalnoga otpada Općina Starigrad danas rješava odvoženjem komunalnoga otpada na postojeću deponiju za deponiranje građevinskog otpada do njegove konačne sanacije.

9.    Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš

članak 26.

Samom izgradnjom i oblikovanjem prostora, moguće je negativno utjecati na okoliš, koju je primjenom odgovarajućih tehnologija i tehničkih rješenja moguće svesti na minimum, što je primijenjeno u ovom rješenju komunalne infrastrukture.

U tom kontekstu poduzete su slijedeće mjere :

–    usvojen je razdjelni  sistem kanalizacije.

–    ugradnja separatora ulja i masti na kanalu oborinske kanalizacije.

–    usvojen zatvoreni sistem odvodnje kanalizacije.

–    osigurana kvalitetna vodoopskrba planiranog prostora.

Svojom brojnošću i samom činjenicom fizičke prisutnosti u gotovo svim dijelovima zone plana, elektroprivredni objekti automatski negativno doprinose općem korištenju i oblikovanju prostora, koje nažalost nikakvim mjerama nije moguće potpuno eliminirati, već ih je primjenom odgovarajućih tehnologija i tehničkih rješenja moguće svesti na manje i prihvatljivije iznose, što je primjenjeno i u ovom rješenju sustava elektroopskrbe u maksimalno mogućem opsegu.

U tom kontekstu mogu se navesti najvažnije mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš: 

- niti jedan od postojećih i planiranih elektroprivrednih objekata na području ove općine nije iz skupine tzv. aktivnih zagađivača prostora.

- primjenom kabelskih (podzemnih) vodova 20(10) kV  i vodova NN (1kV) višestruko se povećava sigurnost napajanja potrošaća, uklanja se opasnost od dodira vodova pod naponom i uklanja se vizualni utjecaj nadzemnih vodova na okoliš.

- primjenom kabelskih razvodnih ormarića (KRO) i kabelskih priključnih ormarića (KPO) izrađenih od poliestera bitno se produljuje njihov vijek trajanja, poboljšava vizualna prihvatljivost i povećava sigurnost od opasnih napona dodira.

- trafostanicu gradskog tipa izgraditi u obliku kućice adekvatno arhitektonski oblikovane i uklopljene u okoliš. Gradske trafostanice koje su eventualno locirane u drugim objektima treba adekvatno zaštititi od širenja negativnih utjecaja na okoliš (buka, zagrijavanje, vibracije, požar i sl. ).

Sve pasivne metalne dijelove vodova i postrojenja bez obzira na vrstu lokacije treba propisno uzemljiti i izvršiti oblikovanje potencijala u neposrednoj blizini istih kako bi se eliminirale potencijalne opasnosti za ljude i životinje koji povremeno ili trajno borave u njihovoj blizini.

Primjenom Pravilnika o ograničenjima jakosti elektromagnetskih polja za radijsku opremu i telekomunikacijsku terminalnu opremu (NN 183/04) prilikom izgradnje, te konntreolom tijekom korištenja baznih postaja, snaga neionizirajućeg zračenja baznih postaja ograničena je daleko ispod dopuštenih razina koje mogu utjecati na zdravlje ljudi.

Predviđene su mjere nepovoljnog utjecaja na okoliš. Kanalizacija otpadnih voda je 100% od kućanstva i turističkih objekta koji su izgrađeni u priobalnom pojasu. Drugih ispusnika naročito od proizvodnje i  tehnologije  nema. Potrebno je izgradi cjelovit kanalizacijski sustav sa riješenjem pročišćavanja otpadne vode i podmorskim ispustom. Za veće komplekse ili područja potrebno je napraviti idejna rješenja kanalizacijskog sustava, kao i pročišćavanja otpadne vode s podmorskim ispustom.

Oborinska voda sa manipulativnih (prometnih) ploha parcijalno rješavati samo na mjestima gdje je neophodno. Oborinske vode prije ispuštanja u teren ili more treba pročistiti na adekvatne separatore.

Predviđene su mjera za zaštitu područja tretiranog UPU-om od štetnih utjecaja.

Samom izgradnjom i oblikovanjem prostora, moguće je negativno utjecati na okoliš, koju je primjenom odgovarajućih tehnologija i tehničkih rješenja moguće svesti na minimum, što je primjenjeno u ovom rješenju komunalne infrastrukture.

U tom kontekstu poduzete su slijedeće mjere :

Zaštitu od buke :

-    potencijalni izvori buke ne smiju se smještati na prostore gdje neposredno ugrožavaju stanovanje, te remete rad mirnim djelatnostima

-    kao dopunsko sredstvo za zaštitu od buke uređivat će se i zelenilo kao prirodna zaštita.

Vatrogasni pristupi:

 -   osigurani su na svim javnim prometnim površinama i omogućen je pristup do svake planirane građevne čestice.

Sve vatrogasne pristupe, površine za rad vatrogasnog vozila, te cjevovode za količine vode potrebne za gašenje požara potrebno je osigurati u skladu s posebnim propisima.

U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena u skladu s važećim propisima, a od prislonjenih susjednih građevina mora biti odvojena požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta koji nadvisuje krov najmanje 0.5 m. Svi ostali posebni uvjeti za sve gređevine dobivati će se kroz postupak lokacijske dozvole.

Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti na području obuhvata Urbanističkog plana predviđena je u skladu s odredbama posebnih propisa koje uređuju ovo područje, a mjere su sadržane u knjizi 3. „Plan mjera zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti“.

10.    Mjere provedbe plana

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

članak 27.

Unutar obuhvata Plana nije propisana izrada detaljnih planova uređenja.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 29.

Elaborat UPU sačinjen je u 5 izvornika i u digitalnom obliku.

Ovjeren je pečatom Općinskog vijeća Starigrada i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Starigrada i sastavni je dio ove Odluke.

Članak 30.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u « Službenom glasniku Zadarske županije ».

Predsjednik općinskog  vijeća:

                                                                                    Jure Tomić dipl. oec.

^ Gore